Analiza porezne konkurentnosti BiH - osvrt na Republiku Hrvatsku i Srbiju -

1. Analiza porezne konkurentnosti BiH - osvrt na Republiku Hrvatsku i Srbiju - Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

2. Porezna konkurentnost? • Država koja ima „bolje“, privlačnije i stimulativnije porezne propise će privući strane ulagače i potaknuti razvoj domaćih društava, čime dobija epitet porezno konkurentne države; • Porezna konkurentnost se postiže nizom mjera poreske politike: u sistemu poreza na dobit, poreza na dohodak i sistema indirektnih poreza (PDV); • Porezna konkurentnost u EU je nastala iz namjere da se putem raznih fiskalnih mjera snizi efektivno porezno opterećenje, u cilju privlaćenja kapitala i povećanja konkurentnosti; • Takvu strategiju su koristile mnoge srednje i istočne evropske zemlje pa je u „starim“ zemljama članicama EU uvriježen naziv „štetna“ ili „nelojalna“ porezna konkurencija; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

3. Segmenti analize porezne konkurentnosti • Sistem poreza na dobit: • povlaštena porezna stopa, • porezno mirovanje, • umanjenje osnovice po osnovu ulaganja u obrazovanje i razvoj, • umanjenje osnovice po osnovu ulaganja u dugoročnu imovinu i otpisa dugoročne imovine, • oporezivanje dividendi pravnih lica i • primjena međudržavnih sporazuma i državne potpore; 2. Sistem poreza na dohodak: • oporezivanje dividendi fizičkih lica; 3. Sistem PDV-a: • usaglašenost sa VI Direktivom EC, • rok za povrat PDV-a. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

4. 1. Porez na dobit u izgradnji porezne konkurentnosti • Porez na dobitje jedan od značajnijih faktora koji pridonosi donošenju odluka o mjestu i načinu investiranja; • Najčešći i najlakši instrument izgradnje konkurentnosti u oblasti fiskalnog sistema su porezni poticaji; • Porezni poticaji za izgradnju konkurentnosti uglavnom se prepoznaju kao poticaji za privlačenje Investicija, Inovacija te Izvoza (tzv. „tri I“); • Najvažniji porezni poticaji su oni koji su sadržani unutar poreza na dobit kao temeljnog poreznog oblika; Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

5. Povlaštena porezna stopa • Povlaštena porezna stopa je najjednostavniji i “najsuroviji” instrument jer visina poticaja ne varira sa visinom investicije – neutralnija u odnosu na druge poticaje, ali daleko transparentnija i lakša za poreznu administraciju; • Povlaštene porezne stope obično se koriste kod društava koja tek počinju sa radom. • Stopa poreza na dobit nije realan pokazatelj - uvijek postoji razlika između zakonskih i efektivnih poreznih stopa. • Visina efektivnog poreznog opterećenja porezom na dobit zavisi od visine porezne stope, ali i od širine porezne osnovice. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

6. Porezni praznik • Porezni praznik ili porezno mirovanje(tax holliday) predviđa razdoblje izuzeća od plaćanja poreza na dobit. • Porezni praznik preferira nova društva i industrije, početak poslovanja, kratkoročna ulaganja i profitabilna društva, što narušava načelo neutralnosti poreznog sistema. • Porezni praznik ima sljedeće karakteristike: • relativno neučinkovito sredstvo poticanja investicija, • ima selektivan karakter, • narušava načelo neutralnosti poreznog sistema, • gubitak poreznih prihoda na indirektan način – prebacivanjem dobiti između povezanih lica. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

7. Umanjenje osnovice po osnovu otpisa dugoročne imovine i investiranja • Olakšice po osnovi ulaganja uglavnom se dijele na tri osnovna oblika: • ubrzana amortizacija, • umanjenje osnovice po osnovi ulaganja ili investicijski odbitak, • odbitak od poreza po osnovi ulaganja ili investicijski porezni kredit. • Pod ubrzanom amortizacijom se podrazumijeva nekoliko varijanti: • Mogućnost bržeg otpisa imovine u odnosu na linearnu amortizaciju, čime je vijek korištenja imovine za obračun amortizacije u porezne svrhe kraći od stvarnog (računovodstvenog) trajanja; • Mogućnost ubrzane amortizacije; • Jednokratan otpis koji dopušta otpis ukupnog troška imovine u godini njene nabavke. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

8. Državne potpore • Prema metodologiji EU državne potpore se mogu podijeliti na (European Commission, 2006): • Subvencije i porezna izuzeća; • Udjeli u vlasničkom kapitalu; • Povoljni krediti i porezni dug; • Garancije. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

9. 2. Porez na dohodak u izgradnji porezne konkurentnosti • Porez na dohodak i doprinosi nisu tako važan faktor u izgradnji porezne konkurentnosti. • Oporezivanje dividendeje bitan instrument za postizanje porezne konkurentnosti, jer je investitoru veoma bitna informacija da li će, i pod kojim (poreznim) uslovima moći isplatiti ostvarenu dobit. • Mnoge zemlje koriste porez po odbitkukao instrument privlačenja stranog kapitala, najčešće u dijelu primjene snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji inače plaćaju nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

10. 3. Indirektni porezi u izgradnji porezne konkurentnosti • Kad se govori o indirektnim porezima prije svega se misli na PDV. • Na primjer, rok za povrat PDV-a, sporost administracije u povratu preplaćenog pretporeza, posebno ukoliko postoji visoka inflacija što znači da tada može doći do realnog manjeg povrata poreza ukoliko on kasni. • U takvim situacijama najbolje bi bilo poboljšati rad porezne uprave i zakonodavstava kako bi se povrat poreza odmah ostvario, nego nuditi određene povlastice poput izuzeća pojedinih prometa od PDV-a. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

11. Karakteristike poreznog sistema Bosne i Hercegovine • Osnovna karakteristika poreznog sistema BiH jeste razjedinjenost i nepostojanje usaglašenosti između entitetskih propisa. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

12. Karakteristike sistema poreza na dobit a) Poreznastopa • Zakonska stopa poreza na dobit u FBiH, RS i BD je 10%; • Efektivna porezna stopa varira u zavisnosti od različito propisane porezne osnove; Nominalna i efektivnastopa se razlikuju, upravoizrazlogarazličitihpristupa i rješenja u dijelupriznavanjarashoda, troškovaistraživanja i razvoja, obračunaamortizacije, tretmanakapitalnihdobitaka i gubitaka, poreznihpoticaja, poreznihkredita i umanjenja i sl. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

13. b) Porezno mirovanje Federacija Bosne i Hercegovine • Društva koja su u periodu od pet uzastopnih godina investirala u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM, na teritoriji FBiH, oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina, u prvoj godine investiranje mora biti investirano najmanje četiri miliona KM. • Društva koja su ostvarila prihod od izvoza preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda, oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu godinu. Republika Srpska • Umanjenje osnovice za iznos ulaganja u RS je važio do 31.12.2008. g. Brčko Distrikt • Propisi o oporezivanju dobiti pravnih lica BD nisu predvidjeli “klasičan” oblik poreznog mirovanja. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

14. c) Umanjenje osnovice po osnovu zapošljavanja Federacija Bosne i Hercegovine • Umanjenje osnovice po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom, pravna lica u FBiH koja zapošljavaju više od 50% lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj su bila zaposlena ta lica. Republika Srpska • Nema ovakav oblike umanjenja. Brčko Distrikt • Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih radnika na neodređeno vrijeme u BD u poreznoj godini porezni obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika, s tim da porezni obveznik ovaj poticaj nema pravo koristiti ukoliko već koristi poticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

15. d) Umanjenje osnovice po osnovu dugoročne imovine Federacija Bosne i Hercegovine • Umanjenje osnovice po osnovu dugoročne imovine u FBiH nije predviđeno kao „klasično“ oslobađanje, već kroz računovodstvenu politiku otpisa dugoročne imovine i metode amortizacije. • U FBiH su propisane najviše stopepo kojima se priznaje trošak amortizacije u poreznom bilansu. Republika Srpska • U RS je dozvoljena ubrzana amortizacija, i to na mašine i opremu, u 1. godini 40%, 2. godini 30% i 3. godini 30%. Brčko Distrikt • Poreznom obvezniku u BD koji izvrši ulaganja u dugoročnu imovinu za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti, porezna osnovica se može umanjiti za iznos ulaganja, ali max. do 50% oporezive osnovice. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

16. e) Porez po odbitku i primjena međudrž. sporazuma Federacija Bosne i Hercegovine • Primjena međudržavnih sporazuma o izbj. dvostrukog oporezivanja. • Za usluge koje su oporezive sa porezom po odbitku, u FBiH se plaća porez po stopi od 10%, osim za dividende pravnim licima gdje je propisana niža stopa od 5%. Republika Srpska • Primjena međudržavnih sporazuma o izbj. dvostrukog oporezivanja. • Zakonom u RS prihod po osnovu dividenda pravnog lica je oslobođena od oporezivanja, stopa poreza po odbitku je 10% Brčko Distrikt • Pravno lice sa sjedištem u BD prilikom isplate stranom pravnom licu, dužno je da obračunaporez po odbitku po stopi od 10%, osim dividendi i dobiti vraćene u zemlju stranog pravnog lica, između ostalog. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

17. Porez na dobit plaćen u drugom entitetu • Federacija Bosne i Hercegovine Pravno lice sa sjedištem u FBiH, poslovna jedinica sa sjedištem u drugom entitetu; • Rezidentu obvezniku (pravnom licu sa sjedištem u FBiH) se umanjuje obračunata obaveza poreza na dobit za porez na dobit koji je njegova poslovna jedinica (sa sjedištem u drugom entitetu) obračunala. Pravno lice sa sjedištem u drugom entitetu, poslovna jedinica sa sjedištem u FBiH; • Dijelovi pravnih lica (poslovne jedinice nerezidenata) koja imaju sjedište izvan teritorije FBiH, ali u BiH, oslobađaju se od plaćanja poreza na dobit. SanelaAgačević, Neum, septembar 2012.

18. Republika Srpska Pravno lice sa sjedištem u RS, poslovna jedinica sa sjedištem u FBiH; • Federalni propis je oslobodio plaćanja poreza na dobit tu poslovnu jedinicu, tako da “kompletan” porez na dobit ide u budžet RS-a. Pravno lice sa sjedištem u drugom entitetu, poslovna jedinica sa sjedištem u RS; • Propisi o porezu na dobit u RS traže da se porez na dobit za poslovne jedinice čija su sjedišta u drugom entitetu plati u RS, dok je taj slučaj propis FBiH oslobodio od plaćanja. c) Brčko Distrikt - Rješenje kao u propisu FBiH. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

19. Šta to znači u odnosima FBiH – RS - BD • Propis RS traži naplatu poreza na dobit bilo čije i bilo koje poslovne jedinice, jer je rezidentni obveznik poreza na dohodak, i ne želi da taj dio prihoda „prepusti“ drugom entitetu. • FBiH i BD su propisale oslobađanja od obaveze plaćanja poreza na dobit poslovnih jedinica koje imaju sjedište u drugim entitetima (i čija će se dobit u cjelosti oporezovati u drugim entitetima), i „pristala“ da plaćen porez u RS prizna kao umanjenja. • Kada govorimo o poreznoj konkurenciji, može se zaključiti da u samoj Bosni i Hercegovini, u tri zasebna sistema direktnih poreza, vlada „štetna porezna konkurencija“. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

20. Državne potpore • Ugovor o EZ-u, član 87. (1) kreira zabranu za “bilo koju državnu pomoć dodijeljenu od zemlje članice putem ili kroz državna sredstva u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti da će narušiti konkurenciju favorizirajući određena društva ili proizvodnju određenih proizvoda dok god to utječe na trgovinu između zemalja članica”. • Pod spornom državnom pomoći podrazumijeva se iznos od 400.000 eura i više dodijeljeni nekoj privatnoj ili javnoj firmi u periodu od tri godine, ili oslobađanje od poreza u istom omjeru. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

21. Postoje četiri kumulativna zahtjeva koja stvaraju zabranjenu državnu pomoć: • Koja je dodijeljena od bilo kojeg nivoa državne vlasti u bilo kojem obliku; • Koja narušava ili prijeti da će narušiti konkurenciju na tržištu EU-a utičući na trgovinu između država članica; • Koja favorizira određena društva ili proizvodnju određenih proizvoda; • Koja podrazumijeva iznos od 400.000 eura i više dodijeljen nekoj firmi u periodu od tri godine, ili oslobađanje od poreza u istom omjeru. • BiH ima Zakon o sustavu državne potpore u BiH(„Sl. glasnik BiH“, broj 10/2012), a do tada je RS imala svoj Zakon o državnoj pomoći, koji nije bio komplementaran sa zahtjevima EU. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

22. POREZ NA DOHODAK U IZGRADNJI POREZNE KONKURENTNOSTI NAPOMENA: U pripremama izmjena propisa o oporezivanju dohotka u FBiH predviđa se uvođenje oporezivanja dividendi. Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak RS („Službeni glasnik RS“, broj 01/2011), u RS se od 01. februara 2011. uvelo oporezivanje dohotka od dividende i udjela u dobiti fizičkim licima, po stopi od 10%. Izuzetno, na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31. 12. 2010. godine, nema obaveze za porez na dohodak, bez obzira na datum isplate. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

23. PDV U IZGRADNJI POREZNE KONKURENTNOSTI • Sistem PDV-a u BiH je u značajnom dijelu usklađen sa Šestom direktivom EU. • Učestale su izmjene Direktive Vijeća 2006/112 EZ-a, pa je u periodu od 2006. do 2010. godine doneseno deset izmjena Direktive, radi ujednačavanja i usklađivanja nacionalnih propisa u oporezivanju PDV-om u zemljama članicama EU i zemljama pristupnicama članstvu u EU. • Direktiva propisuje najnižu standardnu stopu 15%, što BiH zadovoljava. • Povrat PDV-a: • svaki poreski kredit, koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci, vraća se obvezniku. • svaki dospjeli povrat, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV. • Obveznik koji ima status “izvoznika” ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

24. KARAKTERISTIKE SISTEMA POREZA NA DOBIT REPUBLIKE HRVATSKE I SRBIJE Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

25. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

26. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

27. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

28. KARAKTERISTIKE POREZA NA DOHODAK I PDV-a REPUBLIKE HRVATSKE I SRBIJE Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

29. Je li BiH porezno konkurentna? • Porezna stopa • U posmatranim sistemima se može okarakteristi kao niska, u odnosu na prosjek EU, koji za 2012. godinu iznosi 22,75%; • Ovakav trend je prisutan u tranzicijskim zemljama; • Bez obzira na prisutno mišljenje da se niskom opštom stopom poreza na dobit ne mogu postići posebni rezultati u podizanju porezne konkurentnosti, ona se kao mjera i dalje veoma često koristi; • Od posmatranih država, samo Republika Hrvatska ima zakonsku veću stopu poreza (20%). Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

30. b) Porezna mirovanja • Nisu predviđena u RS i BD; • U FBiH je zakonodavac imao namjeru da stimuliše, između ostalog, i ulaganja u proizvodnju; • Međutim, stimulisanje na ovakav način, odnosno, sa ovako strogo postavljenim kriterijima, je apsolutno destimulativno za ostale djelatnosti, ali i za proizvođače – mala i srednja društva koja investiraju, ali manje od propisanog cenzusa 20 miliona KM; • Sistem poreza na dobit u FBiH jedini u BiH na ovakav način stimuliše izvoznike. • Republika Srpska primjenjuje druge vidove podizanja konkurentnosti, u vidu subvencija za poticaj izvoza. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

31. Republika Hrvatska i Republika Srbija porezna mirovanja usmjeravaju ka posebnim (ugroženim i nedovoljno razvijenim) područjima, za koncesiona ulaganja i za ulaganja u dugotrajnu imovinu. • Ovakav oblik poticaja predstavlja korist za društva koja ostvaruju značajan profit, i posebno su pogodni za kratkoročne industrije. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

32. c) Poticaji po osnovu zapošljavanja • Značajno su vezani za lica se invaliditetom, i odnose se na društva koja se bave rehabilitacijom takvih lica, što predstavlja uvođenje jednog socijalnog aspekta u sistem poticaja poreza na dobit; • „Klasično“ zapošljavanje, olakšice po osnovu obrazovanja, edukacije, treninga i sl. je posebno prisutno u poreznom sistemu Republike Hrvatske. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

33. d) Poticaj po osnovu ulaganja (tj. troškova) nastalih u znanstveno-istraživačkim projektima • Ostali porezni sistemi ne predviđaju ovaj oblik poticaja, i čak ga u sva tri „podsistema“ direktnih poreza BiH tretiraju veoma rigorozno, i sa određenim ograničenjima. • Ovim poticajem se takođe jača unutrašnja infrastruktura društava i cjelokupne privrede. • Dokapitalizacije iz dividende • Uvedena u sistem poreza na dobit Republike Hrvatske, kao nova olakšica (od 01.06.2012.); • Predstavlja model kojim se želi stimulisati vlasnik kapitala da ostvarenu dobit zadrži u društvu, umjesto da se rasporedi za isplatu (na primjer). Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

34. f) Dividende pravnim licima • Republika Srpska i Brčko Distrikt kao „podsistemi“ ne oporezuju dividende pravnim licima, za razliku od FBiH gdje je dividenda oporeziva sa 5%; • U R Hrvatskoj za dividende i udjele u dobiti porez po odbitku plaća se po stopi od 12%, a u R Srbiji 20%. • Dividende fizičkim licima • Neoporezive su u FBiH i BD, a oporezive u RS, kao i u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

35. Porezni poticaji za izgradnju konkurentnosti = poticaji za privlačenje Investicija, Inovacija te Izvoza (tzv. „tri I“) • Izvoza - FBiH ga stimuliše direktno kroz poreznu olakšicu, dok RS kroz državne pomoći. BD nema ovaj poticaj. • Investiranje - FBiH se stimuliše kroz poreznu olakšicu samo za velike investicije, dok mala i srednja društva (koja značajno učestvuju u ukupnom broju društava) ostaju uskraćeni za ovaj vid olakšice. • Ova olakšica ima karakteristiku diskriminacije (što joj daje karakteristike „štetne porezne konkurencije“) u odnosu na druga (manja) društva. U BD je predviđena olakšica po osnovu investiranja, bez ograničenja koje postoji u FBiH, dok RS nema uopće ovakav vid olakšice. • Inovacije se u sva tri „podsistema“ uopće ne pominju u vidu olakšica, čak suprotno u smislu poreznog tretmana izdataka za istraživanje i razvoj. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

36. Zaključak Bosna i Hercegovina je porezno nekonkurentna Osnovni razlozi: • Nepostojanja unutrašnje harmonizacije direktnih poreza; • Postojanja elemenata „štetne porezne konkurencije“ u međuentitetskim odnosima; • S obzirom da nemamo unutrašnju usaglašenost, nemoguće je ocijeniti poreznu konkurentnost na međunarodnom nivou. Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.

37. Hvala na pažnji! Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.