1 / 62

SIROVINE ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU

SIROVINE ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU. Sirovine animalnog podrijetla – Svinjsko meso. SVINJOGOJSTVO. Ekonomska važnost Prednosti: svinje su uz perad, najplodnije domaće životinje. Godišnja proizvodnja po krmači iznosi 20-25 prasadi, ranozrele su životinje, imaju kraći reproduktivni ciklus,

Download Presentation

SIROVINE ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SIROVINE ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU Sirovine animalnog podrijetla – Svinjsko meso

  2. SVINJOGOJSTVO • Ekonomska važnost • Prednosti: • svinje su uz perad, najplodnije domaće životinje. Godišnja proizvodnja po krmači iznosi 20-25 prasadi, • ranozrele su životinje, • imaju kraći reproduktivni ciklus, • vrlo brzo rastu, • bolje iskorištavaju koncentrirana krmiva, • randman, • energetska vrijednost mesa, • visina ulaganja u opremu i nastambe, • dobra prilagodba.

  3. SVINJOGOJSTVO • Nedostaci: • zbog jednostavne građe probavnog sustava svinje ne mogu probavljati krmiva s većim sadržajem celuloze. Zbog toga konkuriraju čovjeku u potrošnji žitarica, • osjetljive su na hladnoću i vrućinu, • imaju veće gubitke u razdoblju uzgoja od ostalih domaćih životinja.

  4. PASMINE SVINJA • Pasmina je skup svinja istog podrijetla, istih svojstava i nasljednih osobina. Svojstva pasmine svinje uvjetuju nasljedna svojstva, način uzgoja i držanja. • Primitivne pasmine podrijetlom su od divljih svinja. • Prijelazne pasmine ili pasmine kombiniranih svojstava nastale su križanjem domaćih pasmina. U odnosu na primitivne pasmine većih su zahtjeva u pogledu proizvodnih uvjeta i boljih proizvodnih svojstava.

  5. PASMINE SVINJA • Plemenite pasmine jesu pasmine visokih proizvodnih svojstava i većih zahtjeva u pogledu hranidbe, njege i držanja.Dobre proizvodne osobine bijelih plemenitih pasmina svinja dolaze do izražaja samo u dobrim i odgovarajućim uvjetima smještaja, njege i hranidbe, a ti uvjeti zasnivaju se na najsuvremenijim tehničko-tehnološkim dostignućima.

  6. Primitivne pasmine • Mangulica Javlja se u dva soja: lasastom i bijelom. Bijela mangulica ima kratak i zaobljen trup, prekriven čekinjama žućkasto bijele boje. Obilježava ga kasnozrelost, slaba plodnost, slab prirast tjelesne mase te veliki maseni udjel masti u trupu. Posljednji primjerci mangulice u Hrvatskoj nestali su 1992. godine.

  7. Primitivne pasmine • Turopoljska pasmina Autohtona je pasmina, nastala u Turopolju. Odlikuje ju kratko tijelo obraslo kovrčavom čekinjom bijelo žute boje s tamnim pjegama, pa je neki nazivaju domaćim pietrenom. Tovne sposobnosti relativno su dobre, a meso je sočno i kvalitetnije od mangulice.

  8. Prijelazne pasmine

  9. Crna slavonska pasmina • Fajferica • Kombinirana pasmina • Ugrožena vrsta

  10. Berkshire • Ranozrela engleska pasmina • Osrednja tovnost i mesnatost

  11. Poland chine Ranozrela američka pasmina, crne boje s bijelom oznakom na glavi. Dobrih je tovnih svojstava, sudjelovala je u stvaranju crne slavonske svinje.

  12. Plemenite pasmine

  13. Large white yorkshire • Engleska velika bijela svinja; • Dobra plodnost i otpornost; • Krmače prase 9-12 prasadi po leglu;

  14. Landrasi • Plemenite pasmine bijele boje kože i dlake, s velikim položenim ušima; • Dvije kupine: • švedski, danski i nizozemski landras. Selekcionirane su za proizvodnju bacon (bekon) tovljenika, dobre su plodnosti i slabijih tovnih sposobnosti od druge skupine. • Njemački i belgijski landras – visoka mesnatost

  15. Swedish landrace • Švedski landras • Jedna od najčešćih pasmina koja se kod nas uzgaja;

  16. Danish landrace • Jedna od najboljih mesnatih pasmina na svijetu; • Najbolja za proizvodnju bekon tovljenika; • Udjel mišićnog tkiva u polovicama je 58-60%

  17. Deutsche landrace • Postoje dva tipa: nešto duži i plodniji i tip s izrazito razvijenim šunkama i plećkama

  18. Pietrain • Najmesnatija pasmina; • Stresno osjetljiv

  19. Hampshire • Američka pasmine crne boje s karakterističnim pojasom bijele boje preko leđa, lopatica i nogu; • Ima male, stršeće uši; • manjeg su okvira i kraćeg trupa s dobro obraslim mišićima.

  20. Duroc • Američka pasmina srednje veličine s dobro izraženim mesnatim dijelovima; • Postoje dva soja: pigmentirani, riđe do smeđe boje i bijeli; • Povoljna za držanje na otvorenom; • Dobra tovna svojstva; • Koristi se u križanju za povećanje udjela intramuskularne masti

  21. Primjer: Pasmine svinja čije meso je kvalitetna sirovina u proizvodnji KULENA: • veliki jorkšir • landrasi (njemački i švedski) • crna slavonska svinja • križanci

  22. Hibridi • Križanci • Za dobivanje natprosječnih svojstava • Selekcija • Kineske pasmine svinja s 16-18 prasadi u leglu; • Svinjama je svojstvena brza mogućnost mijenjanja proizvodnih svojstava selekcijom • Selekcija svinja je komplicirana

  23. TOV • Intenzitet rasta tijekom tova iskazuje se prosječnim dnevnim prirastom. Što je on veći, niži je utrošak hrane po kilogramu prirasta i niži su ostali troškovi • Dnevni prirast iznosi od 750 do 500g, a tov traje 100 do 150 dana.

  24. HRANIDBA • Obroci s više vrsta krmiva; • Prema građi probavnog sustava, svinje se ubrajaju u životinje s jednostavnim želucem, koje uspješno iskorištavaju krmiva s visokom koncentracijom energije i s nižim postotkom sirovih vlakana (manji volumen želuca, nema predželudaca te manji volumen tankog i debelog crijeva)

  25. HRANIDBA • Ugljikohidratna krmiva • Svinje dobro iskorištavaju žitarice (kukuruz) kao izvor škroba • Kukuruz se koristi u krmnoj smjesi do 60% zbog visokog sadržaja oleinske kiseline te nepovoljnog utjecaja na kakvoću slanine • Vrste žitarica: kukuruz, ječam, pšenica, zob, tapioka

  26. HRANIDBA • Proteinska krmiva • Sojina sačma • Sojino zrno • Repičina sačma • Suncokretova sačma • Lucernino brašno • Pšenične posije ili mekinje

  27. Uzgoj • Podni • Kavezni • Kombinirani • Uzgoj na dubokoj stelji

  28. pasmine • Prema sposobnosti stvaranja mišićnog i masnog tkiva • Mesnate, masne i kombinirane • Mesnate su ranozrelije i brže rastu, imaju veći prirast mesa od masti do 100kg, a nakon toga opada prirast mesa. • Kod 100kg izjednačava se prirast mesa i masti.

  29. pasmine • U masnih pasmina izjednačavanje udjela mesa i masti u dnevnom prirastu nastaje pri tjelesnoj masi od 45-50kg • Kod kombiniranih pasmina pri tjelesnoj masi 50-60kg; • Općenito su iskorištenje hrane i najveći dnevni prirast na masi između tjelesne mase 70-90kg, a iskorištenje nakon 100kg tjelesne mase se pogoršava zbog većeg nakupljanja masti

  30. DOBROBIT • Osiguranje minimalne površine za pojedine kategorije; • Površina ležišta i oprema ne smiju oštećivati svinje; • Hranidba i napajanje količinski i kakvoćom moraju udovoljavati potrebama svinja; • Reguliranje temperature, vlage, strujanja zraka, svjetla i održavanje higijene u nastambama

  31. DOBROBIT • Premještanje, utovar i prijevoz bez grubih postupaka; • Zaštita novorođene prasadi od ugnječenja; • Odbiće prasadi nakon navršena tri tjedna života; • Tjelesne povrede kastracijom, sječenjem zubi i repa te obilježavanjem IZBJEGAVATI KAD GOD SE MOŽE!

  32. Klase i kategorije svinjskih trupova i polovica Razvrstavanje zbog jedinstvenog vrednovanja trupova i polovica - Propisno klaonički obrađeni trupovi odnosno polovice svinja rasječene po uzdužnoj crti kralježnicei glave s kožom bez dlake, s glavom bez jezika, s prednjim i stražnjim nogama, repom, bubrezima, bubrežnim salom i ošitom, ali bez drugih unutrašnjih organa, bez rožine papaka, očnih jabučica i ušnih kanala.

  33. Klase i kategorije svinjskih trupova i polovica

  34. Klase i kategorije svinjskih trupova i polovica

  35. Shema klasa svinjskih polovica 45 U mišićno tkivo uključeni su svi poprečno-prugasti mišići trupa, koji se mogu nožem odvojiti od kostiju i masnog tkiva

  36. Potklase

  37. Skupine prema masi

  38. Udjel mesa u trupu 7cm lateralno od medijalne ravnine rasijecanja

  39. križanac Pietrain Large white

  40. Konformacija trupa i debljina masnog tkiva <12mm =13-17mm 18-22mm 23-27mm 28-32mm >32mm

  41. Osnovni dijelovi svinjskog trupa

  42. 1. Vratina2. Hrbat3. Rebra4. Plećka5. Prednja koljenica6. Zadnja koljenica7. unutrašnji but8. But9. Kuk10. Ruža 11. Rep Svinjske polovice s obilježenim dijelovima mesa

  43. FRANCUSKA I MILANSKA OBRADA POLOVICA • http://www.neoplanta.co.rs/svinjsko_eng.swf

  44. Masno tkivo Bubrežno masno tkivo – d Leđno masno tkivo ČMT - a Oporci – naslage masnog tkiva između crijevnih listova potrbušnice svinja- c Masno tkivo s trbuha- salo - b

  45. Kemijski satav svinjskog mesau odnosu na razdoblje rasta • Najveći udjel vode pri rođenju, a kod mase od 130kg pada na 43,5%; • Udjel masti je najmanji pri rođenju i s porastom mase raste (2,6-42,6%); • Bjelančevine pokazuju isti trend kao udjel vode;

  46. Veća završna masa – veći randman; • Za proizvodnju pršuta i panceta koristi se meso svinja veće tjelesne mase (iznad 130kg).

  47. Kemijski sastav mesa pojedinih vrsta životinja za klanje

More Related