Porez na dobit - uvod

1. Porez na dobit - uvod • Povijesni aspekt (pojava društava kapitala); • Opravdanje postojanja (zašto pdob ako postoji por. na doh. fiz. osoba?); razlozi: • cijena za povlasticu ograničene odgovornosti, • paralela – fizička-pravna osoba. • Problem dvostrukog opterećenja raspodijeljene dobiti (oporezivati raspodijeljenu dobit ili ne?)

2. Rezident i nerezident St. 1: • Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovog Zakona (a to je ZPDob, op. H.A.) pravne i fizičke osobe čije je sjedište 1) upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili 2) kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. • Rezidenti su i poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik. St. 2: • Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. (trebalo bi: niti jedan od uvjeta)

3. Porezni obveznik (čl. 2. ZPDob) • OBVEZNIK POREZA NA DOBIT: opće određenje, lex generalis (čl. 2. st. 1.), leges speciales (čl. 2. st. 2., 3. i 4.) • lex generalis: (st. 1.) Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osobarezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.

4. leges speciales: - (st. 2) Izuzeće od načela oporezivanja subjekata sa svojstvom pravne ili fizičke osobnosti i od načela rezidentnosti: Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident). - Fizičke osobe (u vezi s čl. 26. st. 1. ZPDoh:Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit): - (st. 3) Načelo fakultativnosti za fizičke osobe: Porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. - (st. 4) Načelo obveznosti za fizičke osobe: Porezni obveznik je i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti: 1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili 2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili 3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili 4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapoš­ljava više od 15 radnika).

5. NEREZIDENTNI POREZNI OBVEZNIK ZPDob, čl. 2. st. 2.: Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident). Tuzemna posl. jed. inoz. poduz.: Poslovna jedinica nerezidenta označava stalno mjesto poslovanja putem kojega inozemni poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj u cijelosti ili djelomično.

6. Posl. jed. – subjekt bez svojstva pravne osobnosti – dio svoga osnivača; • Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se osobito: 1. sjedište uprave, 2. podružnica, 3. poslovnica, 4. tvornica, 5. radionica, 6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, 7. gradilište odnosno građevinski ili montažni projekt koji čine stalnu poslovnu jedinicu samo ako traju dulje od šest mjeseci.

7. Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se i zastupnik koji djeluje u njegovo ime u vezi s bilo kojom aktivnošću: 1. ako sklapa ugovore u ime inozemnog poduzetnika, ili 2. ako nema ovlasti iz prethodne točke, ali uobičajeno drži zalihe proizvoda ili trgovačke robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika. • Stalnom poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, ne smatra se obavljanje poslovanja preko posrednika, glavnog ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove inozemnog poduzetnika, nerezidenta, obavlja u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

8. Što nije tuzemna poslovna jedinica nerezidenta • Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja inozemnog poduzetnika, nerezidenta, koji u tuzemstvu: 1. koristi prostore samo za skladištenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe, 2. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi skladištenja, rastavljanja ili dostave, 3. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe, 4. drži mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe odnosno prikupljanja informacija za sebe, 5. drži mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomoćne aktivnosti, 6. drži mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti određenih u točkama od 1. do 5. ovoga stavka, pod uvjetom da opća aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremni ili pomoćni značaj.

9. Tko nije obveznik? • Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna bankanisu obveznici poreza na dobit, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. • Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit. • Iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. ovoga članka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. • Otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani, nisu obveznici poreza na dobit. (OIF su tzv. imovinske mase bez pravne osobnosti). • Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik koji ne potpada pod odredbe stavka od 1. do 8. ovoga članka, a koji nije obveznik poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i čija se dobit ne oporezuje drugdje. (što širi moguići obuhvat).

10. Porezna osnovica (čl. 5. – 20.) Čl. 5. ZPDob (opće odredbe) • Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisimakao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama ZPDob. • Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu (načelo svjetske dobiti). • Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu (načelo zemlje izvora, načelo teritorijalnosti dobiti).

11. Smanjenja porezne osnovice (čl. 6. ZPDob) • za prihode od dividendi i udjela u dobiti, • za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu, • za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod, • za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona, • za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, • za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj (nije više u ZPDob), • za svotu troškova nastalih za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika (nije više u ZPDob). Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona može se smanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu. Za svote iz stavka 1. ovoga članka može se iskazati porezni gubitak, odnosno gubitak se može povećati.

12. SAŽETAK - SMANJENJA POREZNE OSNOVICE: • za rashode koji su porezno priznati kao takvi, ali nisu bili uvršteni u izračun porezne osnovice u ranijim poreznim razdobljima (t. 2., 3. i 4. prethodnog slidea); • za poticaje (t. 1., 5., 6. i 7. prethodnog slidea)

13. POVEĆANJA POREZNE OSNOVICE (čl. 7. st. 1. ZPDob)

14. SAŽETAK: POVEĆANJA POREZNE OSNOVICE • sprječavanje dvostrukog iskazivanja rashoda (t. 1.); • porezno-političke odredbe (zakonodavčeva volja – t. 2., 3. i 4.); • smanjenja dobiti, temeljem osobnog okorištenja i/ili protupravnih postupaka fizičkih i pravnih osoba, koja nisu u funkciji ostvarenja dobiti (ostale točke – široko koncipirana t. 13.).

15. ZAKONITO IZBJEGAVANJE POREZNE OBVEZE • Transferne cijene (transfer pricing) • Potkapitaliziranje (thin capitalization)

16. Transferne cijene • Cijene ugovorene između povezanih osoba • Opasnost – odstupanje od uobičajenih tržišnih cijena • Rješenje – metoda nepristrane transakcije (čl. 13. ZPDob)

17. TRANSFERNE CIJENE = CIJENE UGOVORENE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA • POREZNO PRIZNAVANJE UGOVORA I POSLOVNIH ODNOSA (OPZ, čl. 41.) • Povezane osobe: OPZ, čl. 41. st. 2.: Povezane osobe u smislu ovoga Zakona su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: 1. društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, 2. ovisno i vladajuće društvo, 3. društva koncerna, 4. društva s uzajamnim udjelima i 5. društva povezana poduzetničkim ugovorima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima ili 6. ako se između njih prenosi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka ili dobiti. • ALI: ZPDob, čl. 13. st. 2.: Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. • OPZ, čl. 41. st. 1.: Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba porezno će biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. • st. 3.: Na ugovore i poslovne odnose između fizičkih osoba koje su poslovno povezane primjenjuju se odredbe ovoga članka.

18. situacija 1 situacija 2 država A država B (uobičajeno (porez. porez. opt.) utočište) MTD X ZTD Y - ZTD Y isporučuje dobra MTD-u po cijeni od 200. Uobičajena je tržišna cijena za takvu isporuku 100, dakle zavisno TD zaračunava dvostruko. Porezno, postoji li problem? Transferne cijene – primjer • država A • TD X -----TD Y • TD X i TD Y su povezana društva. TD X je matično društvo. Zavisno društvo Y isporučuje dobra TD X, po cijeni od 200. Uobičajena je tržišna cijena za takvu isporuku 100, dakle zavisno TD zaračunava dvostruko. Porezno, postoji li problem?

19. Potkapitaliziranje • Udio zajmovnog kapitala veći od udjela vlasničkog kapitala • Razlog – kamata je porezno priznati rashod (dividenda nije) • Rješenje – kamata između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma, u usporedivim okolnostima; • Rješenje – normativno određivanje odnosa između zajmovnog i vlasničkog kapitala (npr., 60:40); • Rješenje – nakon što do potkapit. dođe – prekomjerna kamata bit će smatrana dividendom.

20. EUROPSKI PROPISI • Direktiva o matičnom i zavisnom društvu (Parent-Subsidiary Directive) • Direktiva o spajanjima (Merger Directive)

21. DIR. O MATIČNOM i ZAVISNOM DRUŠTVU • Problem: isplata dividende matičnom društvu koje je rezident u drugoj državi članici EU (dvostruko opterećenje, tzv. ekonom. dvostr. oporezivanje); • Rješenje: - neoporezivanje dividendi primljenih od supsidijarije, i - ukidanje poreza po odbitku na dividende isplaćene matičnom društvu.

22. DIR. O SPAJANJIMA • Problem: porezne posljedice prekograničnih promjena statusa, pod čime je regulirano: - prave fuzije (spajanja djelatnosti, nastaje jedno društvo), - podjele (obratno - prijenos imovine društava koja prestaju postojati bez likvidacije na dva ili više društava iz različitih država članica), - prijenos imovine (prijenos poslovanja trg. dr. na matično društvo, u zamjenu za udjele u društvu na koje je prijenos izvršen), • prekogranična zamjena udjela (jedno društvo stječe većinu udjela u drugom društvu – vlasnici udjela prenesenog društva postaju članivi društva stjecatelja). • Rješenje: neoporezivanje time ostvarene dobiti do njezinog otuđenja (porezno povlaštenje poznato kao odgoda poreza.