1 / 32

Dileme pred kreatorima ekonomske politike

Dileme pred kreatorima ekonomske politike. Diana Dragutinovi ć. Osnovne teme. Uvezena kriza i kanali transmisije Odgovori na prethodne krize Reakcija na sadašnju krizu Dileme pred kreatorima ekonomske politike u Srbiji Kurs Fiskalna politika Monetarna politika Zaključak.

kipling
Download Presentation

Dileme pred kreatorima ekonomske politike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dileme pred kreatorima ekonomske politike Diana Dragutinović

  2. Osnovne teme • Uvezena kriza i kanali transmisije • Odgovori na prethodne krize • Reakcija na sadašnju krizu • Dileme pred kreatorima ekonomske politike u Srbiji • Kurs • Fiskalna politika • Monetarna politika • Zaključak

  3. Kriza, sa zakašnjenjem, pogađa Region (Srbiju) • Efekti mogu biti pogoršani zbog: • Jaza između štednje i investicija, posebno u privatnom sektoru, što čini Region visoko zavisnim od stranog kapitala • Visok stepen evroizacije u većini zemalja čini fiskalnu politiku jedinim / ključnim kratkoročnim instrumentom ekonomske politike • Spoljne neravnoteže ograničavaju prostor za vođenje Keynesianskih fiskalnih podsticaja • Izgledi • Prilagođavanje realne ekonomije • Niži fiskalni prihodi zahtevaće i fiskalno prilagođavanje • Nema radikalnog sudden stop-a, ali će biti smanjen priliv kapitala, izvori finansiranja još uvek velike spoljne neravnoteže biće više skupi

  4. Model rasta Srbije • Visokprilivkapitala – generator rasta! • Visok priliv kapitala uticao je uglavnom na rast potrošnje, a u manjoj meri rast investicija • Alokacija stranog kapitala bila je pristrasna prema manje produktivnim sektorima • Domaća i spoljna neravnoteže se pogoršavaju • Globalna finansijska kriza povećava osetljivost privrede

  5. Finansijska kriza • Srbija je uvezlakrizu • Iako začeta u bankama SAD i Zapadne evrope, širi se • Zaražene su i nove tržišne privrede • Pad cena akcija širom sveta • Odliv kapitala • Pad cena roba • Recesija

  6. Kriza, kanali transmisije • Finansijski sektor • Omogućio je kreditni bum, uprkos niske domaće štednje, pošto se zasniva na spoljnom finansiranju • Spoljna neravnoteža • Glavni izvorifinansiranja • Doznake • SDI • Privatni spoljni dug

  7. Finansijski sektor • Promena vlasništva zajedno sa privatizacijom državnih banaka uticala je na povećanje kvaliteta sektora

  8. Finansijski sektor • Prudencijalni indikatori su poboljšani • Profitna stopa je visoka

  9. Finansijski sektor • Jak kreditni rast povećao je potrebe za refinansiranjem bankarskog sektora • Ekstenzivno davanje / uzimanje kredita u stranoj valuti

  10. Spoljne neravnoteže • Spoljna neravnoteža se pogoršava, ranjivost raste • Spoljni dug privatnog sektora raste, dok dug javnog sektora pada

  11. Spoljno finansiranje • U poslednjim godinama privatizacijai jak ekonomski rast privukao je SDI dok su i ostali prilivi kapitala pojačani

  12. Spoljne neravnoteže / finansiranje • Izazov: • Finansiranjejoš uvek visokog deficita platnog bilansa, u uslovima sve oskudnijeg priliva kapitala (SDI i privatno pozajmljivanje) • Otežano refinansiranje (bankarskikrediti, ali takođe i direktno kreditiranje kompanija iz inostranstva) • Verovatan scenario: • niži deficit, • nema sudden stop-apriliva kapitala, ali značajno smanjen priliv

  13. Prethodne krize i globalno upravljanje • 1982 - kriza duga u zemljama u razvoju • U ranim 90-im - tranzicija ka tržišnim krizama • Azijska finansijska kriza - 1996 / 1997 • Globalno upravljanje: MMF i svetska banka • Neoliberalna politika uslovljavanja

  14. Odgovor na krizu • Deflatorna pristrasnost: pad javnih rashoda, smanjenje budžetskog deficita, visoka kamatna stopa, ciljanje inflacije umesto zaposlenosti • Privatizaciona pristrasnost: smanjenje uloge države, rast privanog sektora

  15. Odgovor na tekuću krizu: razvijene zemlje • Socijalizacija (bankarskih gubitaka), ne privatizacija • Ignorisanje pravila fiskalne politike (uključujući i zlatnog pravila) • Naglasak na ulaganju u fizički, a ne humani kapital • Odstupanje od ciljanja inflacije, pad kamatnih stopa • Pripremljen paket fiskalnih stimulansa • Zahtev za novim Bretton Woods-om

  16. Odgovor na tekuću krizu: nove tržišne ekonomije • Pripremljen paket fiskalnih stimulansa • Novi MMF program obezbeđenja kratkoročne likvidnosti u zemljama kojima je otrebno rapidno finansiranje • Postoji prostor za fiskalnu ekspanziju u mnogim zemljama; sa padom inflacije, neke CB imaju prostor za ekspanzivnu monetarnu politiku • Nemaju ništa protiv novog Bretton Woods-a

  17. Odgovor na tekuću krizu: Srbija • Mnogo dilema • Opcije politike ograničene - poverenjem u kurs • Monetarne mere usmerene su na obezbeđenje devizne likvidnosti • Dopuštanje bankama da koriste FX rezerve • Ukidanje stope OR na novo zaduživanje iz inostranstva • Intervencije na FX tržištu da bi se obezbedila FX likvidnosti smanjila brzina prilagođavanja • Kamatna stopa i dalje visoka • Fiskalna politika • Smanjenje deficita (da li je dobro / realno) • Koordinirane akcije • IMF program • CI

  18. Dilema 1: devizni kurs • Problem lender of last resort, kad su u pitanju devize • Ograničenost FX rezervi otežava ovu ulogu • Dilema: • Pustiti dinar da depresira da bi se smanjila spoljna neravnoteža i sačuvale FX rezerve za teža vremena • Ograničiti depresijaciju zbog uticaja na inflaciju i bilanse

  19. Dilema 2: monetarna politika • Inflacija je visoka, a dinar depresira • Efekti pada ekonomske aktivnosti na inflaciju se još ne osećaju • Transmisija politike ograničena • Stanje na tržištu novca i očekivanja kad je u pitanju kurs čini aktivnu kamatnu stopu manje osetljivom u odnosu na referentnu • Devizni kurs je manje osetljiv na kretanje referentne kamatne stopezbog visoke averzije prema riziku • Dilema • Pad kamatne stope, anticipirajući recesiju, kreditnu krizu i pad inflacije • Rast kamatne stope da bi se borili sa begom kapitala i inflatornim implikacijama deviznog kursa

  20. Dilema 3: fiskalna politika • Dilema • Oprezno smanjivati osetljivost / ranjivost i spoljnu neravnotežu,i čvrstom fiskalnom politikom podržati sve manje restriktinu monetarnu politiku • Agresivno podržati ekonomski oporavak ekspanzivnom fiskalnom politikom

  21. Karakter fiskalne politike • Veliki broj mogućnosti, ali samo jedna je prava: • Procilična - u dobrim / lošim vremenima (nove tržišne privrede) • Kontraciklična - u dobrim / lošim vremenima (Čile) • Kombinacija • Procilična - u dobrim / kontaciklična u lošim vremenima – ekspanzivna fiskalna politika (Srbija, razvijene zemlje) • Kontraciklična - u dobrim / prociklična u lošim vremenima – restriktivna fiskalna politika

  22. Fiskalna politika u Srbiji • Fiskalna politika – ekspanzivna: • prociklična u dobrim • Kako obezbediti kontracikličnost u lošim vremenima • Keynesianizam za bogate, neoliberalizam za siromašne?

  23. Fiskalna politika u Srbiji • Ograničena: • Visokim spoljnim dugom • Visokim potrebama finansiranja javnog sektora • Spredom na međunarodnom tržištu obveznica • Kritična tačka: • Zaštita onih kojima je pomoć najpotrebnija i uticaj na rast • Kriza je prilika za: • Poboljšanje kvaliteta javnih troškova

  24. Fiskalnišok • Fiskalniprihodi opadaju u 2009 • Ugrožena je likvidnost budžeta • Moguće opcije: • Smanjenje rashoda • Povećanje poreskih prihoda • Dodatno zaduživanje • Dodatna privatizacija

  25. Važnost sistemske likvidnosti • U ovakvim vremenima korisno je imati pristup sistemskoj likvidnosti – aktivi koja ostaje likvidna uprkos sistemskim problemima • Najočigledniji oblik sistemske likvidnosti je strana valuta (rezerve države ili CB), ili • Aktiva koja se može “swap” za stranu valutu, ili • Pristup međunarodnim finansijskim institucijama • Ako je finansijska kriza praćena rastom troškova finansiranja države, onda je recikliranje likvidnosti od strane države teško

  26. Monetarna politika • Pokušaj da se izgradi nezavisna kontraciklična monetarna politika, preko ciljanja inflacije • U uslovima pada priliva kapitala (sudden stop), CI ima svoja ograničenja: • Koristi se i dalje kamatna stopa, ali i • Intervencije na deviznom tržištu

  27. Vratimo se jedan korak nazad:politika kamatnih stopa • U standardnim monetarnim modelima, pravilo kamatne stope može se koristiti da bi se ciljao M, inflacija ili kurs • Ako se koristi da bi se ciljala inflacija, to ima implikacije na kurs koje su različite od onih u uslovima slobodno fluktuirajućeg kursa • Alternativno, CB može da interveniše na FX tržištu da cilja ER i preko ER, inflaciju (što je više razmenjivih dobara u potrošačkoj korpi, ciljanje kursa je sličnije ciljanju inflacije)

  28. Ali u uslovima iznenadne suše (kreditne krize) • Kako pristup države kreditima postaje sve skuplji, skuplje je korišćenje kamatne stope za ciljanje inflacije • Inflacija može i dalje biti ciljana, a kamatna stopa može biti dopunjena intervencijama, pod uslovom da postoje rezerve • Instrument može biti menjan, ali je cilj isti: cenovna stabilnost!

  29. Zagonetka ekonomske politike • Monetarna politikazasnovana na kamatnoj stopi je u velikoj meri neefikasna (Zapadni Balkan) zbog visokog nivoa evroizacije. Odgovor ekonomske politike do sada: smanjenj stope obavezne rezerve (u većini zemalja) i povećanje garantovanog depozita • Kontraciklična fiskalna politikaima ulogu da spreči scenario opasnog prizemnjenja, ali će povećati spoljnu ravnotežu. Fiskalnišoktreba da ohrabri rebalans budžeta • Prostor za manevar je ekstremno uzak.

  30. Zaključak (1) • Uprkos zakasnelom uticaju krize, efekti značajni • Očekivani transmisionikanali : prilagođavanje platnog bilansa & finansijskog sektora • Fiskalni prihodi padajuu 2009. • Kreatori ekonomske politike imaju ograničen kapacitet za kontracikličnu fiskalnu politiku

  31. Zaključak (2) • Međunarodno finansiranje je od suštinskog značaja • Međunarodne finansijske institucije imaće kontracikličnu ulogu, zemlje moraju biti proaktivne u dobijanju tih kredita • MMF je najavio novu kreditnu olakšicu • MMF je najavio nekoliko paketa (Island, Mađarska, Ukrajina) • Svetska banka je udvostručila obim kreditiranja • Evropske banke su povećale obim kreditiranjal • Ovi krediti mogu zameniti privatne tokove • Lekcija koju treba naučiti je važnost strukturne ravnoteže i akumulacije rezervi u dobrim vremenima

  32. Zaključak (3) U dužem roku, kriza je izazov da se promeni model rasta Zapadnog Balkana koji se bazira na: • negativnom saldu štednje i investicija • jeftinom stranom finansiranju • niskim produktivnim investicijama i izvozu

More Related