Dr sc davor paukovi europske integracije
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 30

Dr. sc. Davor Pauković Europske integracije PowerPoint PPT Presentation


  • 104 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Dr. sc. Davor Pauković Europske integracije. Suvremena svjetska povijest Dubrovnik, 2013. Osnovni podaci o EU. Europska unija je politička i ekonomska zajednica europskih država s nadnacionalnim i međuvladinim obilježjima nastala kao rezultat polustoljetnog integriranja Europe.

Download Presentation

Dr. sc. Davor Pauković Europske integracije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Dr sc davor paukovi europske integracije

Dr. sc. Davor PaukoviEuropske integracije

Suvremena svjetska povijest

Dubrovnik, 2013.


Osnovni podaci o eu

Osnovni podaci o EU

  • Europska unija je politika i ekonomska zajednica europskih drava s nadnacionalnim i meuvladinim obiljejima nastala kao rezultat polustoljetnog integriranja Europe.

  • Ciljevi EU-a: povezivanje europskih drava i promicanje mira, suradnje i zajednikih interesa; zatita zajednikih vrijednosti, primjerice demokracija, sloboda i socijalna pravda; promoviranje zajednitva uz ouvanje razliitosti.

  • Simboli EU-a:

  • zastava: javlja se kao zastava Vijea Europe 1955., simbolizira zajednitvo naroda Europe, 1985. zastava je prihvaena kao slubeni simbol tada Europske zajednice.


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • himna: Oda radosti, autor Friedrich Schiller 1785., melodija iz zavrnog dijela Beethovenove Devete simfonije, pjesma izraava Schillerovu idealistiku viziju o bratstvu cijelog ovjeanstva

  • Dan Europe: 9. svibanj, tog datuma 1950. Robert Schuman, tadanji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i elik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se poetkom formiranja onoga to je danas poznato kao Europska unija. Slogan za proslavu odreuje zemlja predsjedavajua EU-om. Odluku o obiljeavanju 9. svibnja kao Dana Europe donijelo je Vijee Europske unije 1985. u Milanu.

  • geslo: Ujedinjeni u raznolikosti, prvi put se spominje oko 2000., a spomenuto je kao simbol EU-a u ugovoru o Ustavu iz 2004.


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Statistiki podaci:

  • 28 drava lanica: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Maarska, Malta, Nizozemska, Njemaka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska, Ujedinjeno Kraljevstvo


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • 24 slubena jezika

  • povrina:4,381,376 km

  • stanovnitvo: 507,890,191 (116.2/km)

  • valuta: Euro ( EUR), u 15 zemalja Unije - eurozona (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovenija, panjolska, Cipar i Malta, krajem 2006. 610 milijardi gotovine u opticaju, najvia razina u svijetu, vie od amerikog dolara


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • ostale valute: Britanska funta (GBP GB), Bugarski lev (BGN ), Ciparska funta (CYP C), eka kruna (CZK K), Danska kruna (DKK kr), Estonska kruna (EEK kr), Maarska forinta (HUF Ft), Latvijski lats (LVL Ls), Litvanski litas (LTL Lt), Malteka lira (MTL Lm), Poljski zlot (PLN z), Rumunjski leu (RON lei), Slovaka kruna (SKK Sk), vedska kruna (SEK kr), Hrvatska kuna

  • BDP (2007.): $15,821 milijardi, $31,607 po glavi stanovnika

  • Europska centralna banka (ECB), Frankfurt, monetarna politika

  • EU: Od 500 najveih svjetskih korporacija 163 imaju sjedite u EU; najvei izvoznik u svijetu i drugi najvei uvoznik; nezaposlenost (svibanj 2007.) 7%; danas vie od 11%


Povijest europskih integracija

Povijest europskih integracija

  • Ideja o ujedinjenoj Europi do kraja Drugog svjetskog rata

  • Karlo Veliki (8. i 9. stoljee), Karolinko Carstvo koncept ujedinjene Europe, pod svojom ingerencijom veliki dio Europe


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • nakon pada Carigrada 1453. u ruke Osmanlija, a time i nestanka Bizanta, eki kralj predlae osnivanje kranske unije u cilju odbrane od Osmanlija

  • Francuski pisac i mislilac Abbot Charles de Saint-Pierre predloio je 1728. stvaranje Europske lige od 18 suverenih drava sa zajednikom blagajnom, bez granica i ekonomskom unijom

  • Nakon rata za ameriku nezavisnost 1775-1783. neki su predlagali stvaranje Ujedinjenih europskih drava (primjerice Markiz de Lafayette)

  • Napoleon Bonaparte poetkom 19. stoljea u cilju da ekonomski uniti Britance namee zabranu trgovanja europskih drava s Britanskim carstvom oblik nadnacionalnog ekonomskog sistema u Europi

  • Talijanski pisac i politiar Giuseppe Mazzini 1843. pozvao je na stvaranje federacije europskih republika

  • Victor Hugo 1847. predloio je mirno povezivanje europskih drava uz kooperaciju i jednakost lanica


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Nakon stradanja i razaranja u Prvom svjetskom ratu 1923. osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres odran je u Beu 1926. ideja ujedinjene europske drave, pokret postoji i danas etiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kranstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacija

- francuski premijer Aristide Briand na skuptini Lige naroda 1929. odrao je govor u kojem je iznesao ideju o federaciji europskih nacija u cilju suradnje meu dravama i ekonomskog prosperiteta, mnogi ekonomisti podrali taj prijedlog


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Francuski politiar Edouard Herriot 1931. objavljuje knjigu Ujedinjene drave Europe

  • 1940. njemaki ekonomisti i industrijalisti predloili su stvaranje europske konfederacije i europske ekonomske zajednice; 1943. prijedlog stvaranja europske konfederacije, jedinstvena valuta, centralna banka u Berlinu, radnika politika i trgovaki ugovori. Trebale su je initi Njemaka, Italija, Francuska, Danska, Norveka, Finska, Slovaka, Maarska, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija, Grka i panjolska. Ideja o ujedinjenoj Europi pod vodstvom Njemake propala je porazom nacistikog reima u ratu

  • U Britaniji 1938. poinje djelovati grupa pod imenom Federalna unija koja se zalagala za izgradnju Federalne unije Europe nakon rata

  • Jean Monnet, po mnogima glavni arhitekt europskog jedinstva, lan francuske vlade u izbjeglitvu u Aliru, 1943. izmeu ostalog je rekao da su europske drave premale da bi omoguile svojim stanovnicima napredak i prosperitet i dodao da europske drave moraju konstituirati federaciju


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Poetak europskog integriranja

  • Winston Churchill, 1946. u govoru na Sveuilitu u Zurichu pozvao na stvaranje Ujedinjenih drava Europe

  • Sporazum iz Bruxellesa, 1948., vojni pakt, Francuska, Velika Britanija i zemlje Beneluksa, suradnja ne samo na vojnom ve i ekonomskom, drutvenom i kulturnom planu, ubrzo su te funkcije preuzele nove organizacije

  • 1949. stvoren NATO, gore navedene zemlje + Danska, Island, Italija, Norveka, Portugal, Kanada i SAD

  • 1949. u Strasbourgu osnovano Vijee Europe, slino UN-u, primarno se bavi ljudskim pravima

  • Schumanova deklaracija, 9. svibnja 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predloio stvaranje Europske zajednice za ugljen i elik


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Sporazum iz Pariza, 1951., formirana Europska zajednica za ugljen i elik, ugovor ogranien na 50 godina (2002. zajednica prestala postojati), est drava lanica (Francuska, SR Njemaka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg), stvorene prve institucije (Vrhovna vlast nadnacionalno izvrno tijelo, Vijee ministara ravnotea izmeu nadnacionalnog i nacionalnog, Skuptina 78 lanova iz nacionalnih parlamenata, bez formalne moi)

  • Pokuaj stvaranja obrambene zajednice propao odbacivanjem prijedloga u francuskom parlamentu 1954.

  • Rimski ugovori, 1957., lanice Europske zajednice za ugljen i elik osnovale dvije nove zajednice Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) i Europsku zajednicu za atomsku energiju (Euroatom), zajednika skuptina svih triju zajednica Parlament, zajedniki Sud pravde, odvojena izvrna tijela novih zajednica zbog smanjenja nadnacionalne moi Komisije, nove institucije smjetene u Bruxellesu


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • tijekom 60-tih Francuska se suprotstavljala irenju nadnacionalnih ovlasti Europskih zajednica i prikljuenju Ujedinjenog Kraljevstva

  • Ugovor iz Bruxellesa ili Integracijski ugovor, 1965., stupio na snagu 1. 7. 1967., ugovorom je stvoreno jedinstveno Vijee i jedinstvena Komisija svih triju Europskih zajednica, jedinstveni budet, neki ovaj ugovor smatraju poetkom moderne Europske unije

  • Prvo proirenje, 1973., Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska (63.3%) i Irska (83.1 %) postaju lanice Europskih zajednica, trebala pristupiti i Norveka, na referendumu za prikljuenje glasalo nedovoljnih 46.5% glasaa

  • Prvi neposredni i opi izbori za Europski parlament, 1979., odluka donesena 1976. u Bruxellesu, prije toga zastupnike u Europskom parlamentu birali su nacionalni parlamenti, razliite izborne metode ovisno o zemlji lanici, 410 zastupnika iz zemalja lanica ovisno o broju stanovnika, u pojedinim zemljama mogue da ista osoba bude lan nacionalnog i Europskog parlamenta istodobno


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Prikljuenje Grke, 1981.

  • Prikljuenje panjolske i Portugala, 1986.

  • 1987. Turska podnosi zahtjev za pristupanje

  • Jedinstveni europski akt, potpisan 1986., stupio na snagu 1. 7. 1987., osnaio i proirio ovlasti europskih institucija, povratak izglasavanja kvalificiranom veinom u Vijeu

  • Ugovor iz Maastrichta ili Ugovor o Europskoj uniji, dogovoren krajem 1991., potpisan poetkom 1992., a stupio na snagu 1. 11. 1993., stvorena Europska unija, posebni dodatak ugovoru doveo do stvaranja zajednike valute Eura, predstavljena tri stupa Europske unije Prvi stup ine dotadanje Europske zajednice (nadnacionalni karakter), Drugi stup ini zajednika vanjska i sigurnosna politika, Trei stup ini suradnjapravosua i policije, Drugi i Trei stup nemaju nadnacionalni karakter


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • slomom komunizma u Europi otvorilo se pitanje novog proirenja Unije na istok

  • Kopenhagenski ili pristupni kriteriji, 1993., Europsko vijee u Kopenhagenu, tri skupine kriterija - Politiki (nune institucije za osiguranje demokratske vlasti, potivanje ljudskih prava i prava manjina, prihvaanje ciljeva Unije), Gospodarski (funkcionalna trina ekonomija i sposobnost takmienja na jedinstvenom tritu Unije), Pravni (usvajanje pravne steevine EU-a), veina kriterija kasnije razjanjena u zakonodavstvu Unije, ipak ponekad postoje razliite interpretacije u pojedinim dravama lanicama

  • Europsko vijee u Madridu 1995. dodalo Administrativni kriterij prilagodba administrativne strukture

  • O pristupnim kriterijima govori se i u Ugovoru iz Maastrichta (geografski i opi politiki kriteriji), a o specifinim uvjetima i kriterijima pojedine zemlje kandidatkinje govori se detaljno u Pregovarakom okviru kojeg donosi Europska komisija


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • 1994. Norveka i Island pristupaju jedinstvenom europskom tritu, iako nisu lanice Unije, plaaju doprinos

  • engenski sporazum, potpisan 1985. izvan pravnog okvira Europskih zajednica, kasnije ukljuen u Ugovore EU-a, prve drave implementirale ga 1995. omoguava slobodno kretanje osoba preko granica drava lanica, ukljuuje zajedniku politiku vezano za vize, usklaivanje kontrole vanjskih granica, prekogranina policijska suradnja


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Austrija, vedska i Finska pristupaju Uniji, 1995., na referendumu Norveka drugi put nije prihvatila pristupanje (47.8%)

  • Amsterdamski ugovor, potpisan1997., stupio na snagu 1999., prava pojedinaca, razvoj demokracije, dravljanstvo, sigurnost i pravda, poeci zajednike vanjske i sigurnosne politike, reforme institucija za novo proirenje

  • Euro, 1999., kovanice i novanice od 2002.

  • Ugovor iz Nice, sporazum postignut krajem 2000., potpisan 2002. a stupio na snagu 1. veljae 2003., glavni cilj reforma i prilagodba institucija za nadolazee proirenje

  • 2004. u Europsku uniju ulazi 10 novih lanica: Cipar, eka, Estonija, Letonija, Litva, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija i Malta


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • 2004. potpisan Ugovor o ustavu, trebao zamijeniti sve prijanje Ugovore, potrebna ratifikacija svih lanica, izmeu ostalog Ustav je predviao pravnu osobnost Unije to je trebalo omoguiti Uniji da meunarodno djeluje u ime drava lanica, 2005. Francuska i Nizozemska na referendumu odbacile Ustav

  • 2007. u Europsku uniju ulaze Bugarska i Rumunjska

  • Reformski / Lisabonski ugovor, sporazum postignut 19. listopada 2007. u Lisabonu, zamjena za odbaeni Ustav, potpisan je 13. prosinca 2007., trebao je biti ratificiran od drava lanica tijekom 2008., a stupiti na snagu 2009.

  • Irska 12. lipnja 2008. na referendumu odbacila ugovor (53,4% protiv, 46,6% za)

  • Ponovljeni referendum 2. listopada 2009., prihvaen ugovor (67,13% za ugovor)

  • 27 zemalja ratificiralo ugovor

  • Ugovor je stupio na snagu 1. prosinca 2009. nakon to su sve zemlje lanice ratificirale ugovor

  • 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje 28. lanica


Dr sc davor paukovi europske integracije

Glavne promjene koje donosi Lisabonski ugovor:

VIJEE EUROPSKE UNIJE iri se upotreba kvalificirane veine pri glasovanju, konsenzus ostaje kod pitanja vezanih za vanjske poslove, obranu i poreze; kvalificirana veina 55% drava lanica i 65% stanovnitva, ako Vijee ne odluuje na prijedlog Komisije potrebno je 72% drava lanica i 65% stanovnitva nova pravila trebaju stupiti na snagu 2014., uz prijelazno razdoblje do 2017.; Predsjednitvo bi se produilo na 18 mjeseci (tri drave lanice po mandatu) cilj je osiguranje veeg kontinuiteta

EUROPSKO VIJEE bira se predsjednik (Herman van Rompuy) na mandat od dvije i pol godine, bira ga samo Vijee kvalificiranom veinom- uglavnom administrativna uloga organiziranja sastanaka, ali i predstavljanje Vijea i EU-a, izvjea Parlamentu nakon sastanaka i na poetku i na kraju mandata

EUROPSKI PARLAMENT daljnje jaanje irenje podruja suodluivanja s Vijeem; broj zastupnika trajno ogranien na 736 (750 da je ugovor stupio na snagu do 2009.), maksimalno iz jedne drave 96, minimalno 6

UKLJUIVANJE NACIONALNIH PARLAMENATA mogunost albe Komisiji na zakonski prijedlog

EUROPSKA KOMISIJA broj povjerenika smanjuje se sa 27 na 18. Mandat 5 godina, rotiranje izmeu drava lanica

VANJSKA POLITIKA neki smatraju najvanijim novostima ugovora spajanje funkcija Visokog predstavnika EU za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenika za vanjske poslove i europsku politiku prema susjedstvu nova funkcija Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku (Catherine Ashtone) ujedno je i potpredsjednik Komisije, generalni sekretar Vijea, pravo predlaganja obrambenih i sigurnosnih misija

PRAVNA OSOBNOST sva tri stupa jedna pravna osobnost Europska unija

DEFINIRANJE PODRUJA NADLENOSTI IZMEU EU I DRAVA LANICA

OMOGUAVANJE DALJNJEG PROIRENJA ugovor iz Nice je bio ogranien na 27 drava lanica

PETICIJE GRAANA Komisija razmatra ako je potpisana od milijun graana

BORBA PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

PROCEDURA IZLASKA IZ EU-a drava lanica mora obavijestiti Europsko vijee prije ponitenja ugovora

NAJAVA MOGUEG ZAJEDNIKOG OBRAMBENOG SPORAZUMA


Dr sc davor paukovi europske integracije

Struktura i funkcioniranje Europske unije

  • EUROPSKA KOMISIJA

  • izvrno tijelo EU-a

  • sjedite u Bruxellesu

  • sastav: Kolegij 27 povjerenika, Generalni direktorati (27), Administrativne slube

  • ukupno oko 25 000 dunosnika

    Kolegij 28 povjerenika

  • 27 povjerenika (1 predsjednik, 5 potpredsjednika), odnosno jedan za svaku zemlju lanicu

  • predsjednik (mandat 5 godina) se slubeno nominira kvalificiranom veinom, a u stvarnosti se imenuje konsenzusom zemalja lanica, nominacija se potvruje u Europskom parlamentu (EP)

  • svaka lanica predlae kandidata za Kolegij

  • od 1995. EP mora odobriti Kolegij, glasovanje o investituri


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • potpredsjednike imenuje predsjednik

  • povjerenici su neovisni, ne smiju traiti niti prihvaati instrukcije od nacionalnih administracija, ne smiju obavljati nikakve profesionalne aktivnosti

  • odluke se prihvaaju kolegijalno

  • svaki je povjerenik specijalist za odreeno podruje

  • Komisija je odgovorna EP koji je moe opozvati

  • Sastaje se jednom tjedno u Bruxellesu

  • odluke se usvajaju veinom glasova

  • Nadlenosti

  • zakonodavna : monopol na predlaganje zakonskih inicijativa, Vijee i Parlament mogu predloiti Komisiji, ali ona odluuje da li e neto poduzeti, komisijine slube pripremaju zakonske prijedloge (pomo odbora i ekspertnih grupa ije lanove imenuje)

  • izvrna : odgovorna za irok raspon izvrnih i provedbenih mjera koje joj je delegiralo Vijee, u provedbi pomau ad hoc odbori koje ine predstavnici zemalja lanica (savjetodavni, upravljaki, regulatorni)


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • upravljanje proraunom EU-a: proraun EU-a vei od 100 milijardi eura, najvie odlazi na zajedniku poljoprivrednu politiku (neto manje od polovice) i strukturalne fondove, oko 5% prorauna odlazi na trokove administracije, nacionalni prorauni pokrivaju trokove obrazovanja, oruane sile i socijalne zatite

  • nadlenost pregovaranja: trgovinski pregovori, pregovori o pridruivanju, Komisija nadgleda bilateralne pregovore sa svakom zemljom kandidatkinjom za 31 poglavlje

  • nadlenost kontrole provedbe Ugovora i EU odluka


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • VIJEE EUROPSKE UNIJE (VIJEE MINISTARA)

  • politiko tijelo EU-a, odluuje o prijedlozima Komisije kojoj delegira nadlenost provedbe

  • sjedite u Bruxellesu

  • sastav: nacionalno, politiko i specijalizirano; ne postoji jedno Vijee, sastav Vijea ini 28 ministara pojedinih zemalja lanica, ovisno o kojoj se problematici raspravlja ti ministri iz nacionalnih vlada sudjeluju

  • rotirajue Predsjednitvo, svakih 6 mjeseci druga zemlja predsjedava Vijeem (odreuje prioritete i predlae kompromise)

  • Generalni Sekretarijat, generalni sekretar imenovan na 5 godina, 8 generalnih direktorata, 2700 slubenika

  • Nadlenosti

  • zakonodavna: samo ili s EP usvaja zakone koje mu predlae Komisija, procedure i naini glasovanja ovise o podruju

  • zajedno s EP odreuje proraun Unije

  • ekonomska koordinacija, opa ekonomska politika


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • Glasovanje

  • tri naina glasovanja: jednostavna veina, kvalificirana veina, jednoglasnost

  • ovisno o problematici o kojoj se odluuje

  • jednostavna veina (zemalja lanica) koristi se u vrlo malo sluajeva kada nain glasovanja nije odreen Ugovorom

  • kvalificirana veina, pravilo za gotovo sve odluke Unije (izuzev politika koje se donose meuvladinom metodom porezni sustav, zapoljavanje, zajednika vanjska i sigurnosna politika)

  • kod utvrivanja kvalificirane veine svaka zemlja lanica ima odreen broj glasova:

  • 29 glasova: Francuska, Njemaka, Italija, Velika Britanija

  • 27 glasova: panjolska i Poljska

  • 14 glasova: Rumunjska

  • 13 glasova: Nizozemska

  • 12 glasova: Belgija, eka, Maarska, Portugal, Grka

  • 10 glasova: Austrija, Bugarska, vedska

  • 7 glasova: Danska, Finska, Irska, Litva, Slovaka, Hrvatska

  • 4 glasa: Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg, Slovenija

  • 3 glasa: Malta


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • odluka se donosi kvalificiranom veinom ako je dobila minimalno 74% glasova, ako je dobila podrku veine zemalja lanica (kod nekih odluka i dvije treine) + 62% EU stanovnitva

  • jednoglasnost, koristi se za osjetljiva podruja institucionalni okvir, zajednika vanjska i sigurnosna politika, obrana, politika useljavanja, odreeni aspekti uvoenja jedinstvenog trita


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • EUROPSKO VIJEE

  • glavni izvor politikih smjernica u EU

  • najvie politiko tijelo

  • institucionalizirano Jedinstvenim aktom 1987.

  • sastav: efovi drava i vlada praeni ministrima vanjskih poslova te predsjednik Europske Komisije

  • Europskim vijeem predsjedava ef drave ili vlade zemlje koja trenutno predsjedava Vijeem ministara

  • Europsko vijee definira ope smjernice ekonomske i politike suradnje, razrjeava zapreke, potie europske integracije na najvioj razini

  • obino se sastaje etiri puta godinje u Bruxellesu


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • EUROPSKI PARLAMENT

  • 736+18+12 neposredno izabranih lanova, po novom ugovoru 751 (od izbora 2014.)

  • petogodinji mandat

  • sjedite u Strasbourgu (pripremni sastanci odravaju se u Bruxellesu, Sekretarijat smjeten u Luksemburgu)

  • od 2004. lanovi EP ne mogu biti lanovi nacionalnih parlamenata (privremena suspenzija Irskoj i Velikoj Britaniji)

  • raspodjela parlamentarnih mjesta po zemljama lanicama:

  • 99 Njemaka

  • 74 Francuska,

  • 73 Italija, Velika Britanija

  • 54 panjolska

  • 51 Poljska

  • 33 Rumunjska

  • 26 Nizozemska

  • 22 Belgija, eka, Grka, Maarska, Portugal

  • 20 vedska

  • 19 Austrija

  • 18 Bugarska

  • 13 Danska, Finska, Slovaka

  • 12 Irska, Litva, Hrvatska

  • 9 Latvija

  • 8 Slovenija

  • 6 Cipar, Estonija, Luksemburg, Malta


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • lanovi su organizirani u 7 politikih grupa, politika grupa se mora sastojati od najmanje 19 lanova, nezavisni zastupnici

  • najbrojnija je Grupa europskih narodnih stranaka i europskih demokrata i Stranka europskih socijalista, te dvije grupe dominiraju Parlamentom (izmeu 50 i 70% zastupnika)

  • Odbori (20) pripremaju parlamentarne rasprave (24 do 78 lanova)

  • Predsjednik se bira na dvije i pol godine

  • Nadlenosti

  • opoziv Komisije (veinom lanova i dvotreinskom veinom svih prebrojenih glasova)

  • ovisno o podruju suodluuje o zakonima zajedno s Vijeem EU-a ili daje neobvezujue miljenje kroz postupak konzultacija

  • nadlenost suglasnosti pristupanje novih lanica (apsolutnom veinom) i suglasnost za ugovore o pridruivanju, s treim zemljama i meunarodnim organizacijama

  • nadlenost izglasavanja prorauna

  • nadlenost ispitivanja i istraivanja


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • EUROPSKI SUD PRAVDE

  • najvii sud EU-a

  • sjedite u Luksemburgu

  • jedan sudac iz svake zemlje lanice

  • iskljuiv zakonski nadzor nad meuinstitucijskim sporovima i nad donoenjem osnovnih zakonskih mjera

  • donosi presude o jednakoj primjeni zakona EU-a u svim zemljama lanicama

  • presuuje o svim pitanjima vezanim za EU zakonodavstvo


Dr sc davor paukovi europske integracije

  • EUROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB)

  • sredinja institucija monetarne politike EU

  • utemeljena 1998., sjedite u Frankfurtu

  • monetarna politika eurozone 15 drava lanica

  • primarni cilj - stabilnost cijena (borba protiv inflacije)

  • upravljanje meunarodnom razmjenom (upravljanje deviznim rezervama)

  • ekskluzivno pravo izdavanja novanica (Euro)

  • Neovisna je o europskim nacionalnim institucijama, financira se preko centralnih banaka drava lanica, podnosi godinji izvjetaj europskim institucijama

  • Organi: Upravljako vijee (ine ga Izvrni odbor i 15 guvernera centralnih banaka lanica eurozone) najvii kreator odluka; Izvrni odbor (predsjednik, potpredsjednik i etiri lana koje izabiru vlade lanica eurozone mandat 8 godina) provodi politiku banke na dnevnoj bazi; Glavno vijee (predsjednik, potpredsjednik i guverneri nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica Europske unije) savjetodavna i informacijska uloga, ocjenjuje sposobnost pristupanja eurozoni

  • Prema Lisabonskom ugovoru slubena institucija EU

  • Europski sistem centralnih banaka (ESCB) ECB i centralne banke svih drava lanica


  • Login