Dr sc davor paukovi europske integracije
Download
1 / 30

Dr. sc. Davor Pauković Europske integracije - PowerPoint PPT Presentation


  • 162 Views
  • Uploaded on

Dr. sc. Davor Pauković Europske integracije. Suvremena svjetska povijest Dubrovnik, 2013. Osnovni podaci o EU. Europska unija je politička i ekonomska zajednica europskih država s nadnacionalnim i međuvladinim obilježjima nastala kao rezultat polustoljetnog integriranja Europe.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' Dr. sc. Davor Pauković Europske integracije' - kiet


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Dr sc davor paukovi europske integracije

Dr. sc. Davor PaukovićEuropske integracije

Suvremena svjetska povijest

Dubrovnik, 2013.


Osnovni podaci o eu
Osnovni podaci o EU

  • Europska unija je politička i ekonomska zajednica europskih država s nadnacionalnim i međuvladinim obilježjima nastala kao rezultat polustoljetnog integriranja Europe.

  • Ciljevi EU-a: povezivanje europskih država i promicanje mira, suradnje i zajedničkih interesa; zaštita zajedničkih vrijednosti, primjerice demokracija, sloboda i socijalna pravda; promoviranje zajedništva uz očuvanje različitosti.

  • Simboli EU-a:

  • zastava: javlja se kao zastava Vijeća Europe 1955., simbolizira zajedništvo naroda Europe, 1985. zastava je prihvaćena kao službeni simbol tada Europske zajednice.


  • himna: Oda radosti, autor Friedrich Schiller 1785., melodija iz završnog dijela Beethovenove Devete simfonije, pjesma izražava Schillerovu idealističku viziju o bratstvu cijelog čovječanstva

  • Dan Europe: 9. svibanj, tog datuma 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Slogan za proslavu određuje zemlja predsjedavajuća EU-om. Odluku o obilježavanju 9. svibnja kao Dana Europe donijelo je Vijeće Europske unije 1985. u Milanu.

  • geslo: „Ujedinjeni u raznolikosti“, prvi put se spominje oko 2000., a spomenuto je kao simbol EU-a u ugovoru o Ustavu iz 2004.


  • Statistički podaci:

  • 28 država članica: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo


  • 24 službena jezika

  • površina:4,381,376 km²

  • stanovništvo: 507,890,191 (116.2/km²)

  • valuta: Euro (€ EUR), u 15 zemalja Unije - eurozona (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska, Cipar i Malta, krajem 2006. 610 milijardi gotovine u opticaju, najviša razina u svijetu, više od američkog dolara


  • ostale valute: Britanska funta (GBP GB£), Bugarski lev (BGN лв), Ciparska funta (CYP C£), Češka kruna (CZK Kč), Danska kruna (DKK kr), Estonska kruna (EEK kr), Mađarska forinta (HUF Ft), Latvijski lats (LVL Ls), Litvanski litas (LTL Lt), Malteška lira (MTL Lm), Poljski zlot (PLN zł), Rumunjski leu (RON lei), Slovačka kruna (SKK Sk), Švedska kruna (SEK kr), Hrvatska kuna

  • BDP (2007.): $15,821 milijardi, $31,607 po glavi stanovnika

  • Europska centralna banka (ECB), Frankfurt, monetarna politika

  • EU: Od 500 najvećih svjetskih korporacija 163 imaju sjedište u EU; najveći izvoznik u svijetu i drugi najveći uvoznik; nezaposlenost (svibanj 2007.) 7%; danas više od 11%


Povijest europskih integracija
Povijest europskih integracija

  • Ideja o ujedinjenoj Europi do kraja Drugog svjetskog rata

  • Karlo Veliki (8. i 9. stoljeće), Karolinško Carstvo – koncept ujedinjene Europe, pod svojom ingerencijom veliki dio Europe


  • nakon pada Carigrada 1453. u ruke Osmanlija, a time i nestanka Bizanta, češki kralj predlaže osnivanje kršćanske unije u cilju odbrane od Osmanlija

  • Francuski pisac i mislilac Abbot Charles de Saint-Pierre predložio je 1728. stvaranje Europske lige od 18 suverenih država sa zajedničkom blagajnom, bez granica i ekonomskom unijom

  • Nakon rata za američku nezavisnost 1775-1783. neki su predlagali stvaranje Ujedinjenih europskih država (primjerice Markiz de Lafayette)

  • Napoleon Bonaparte početkom 19. stoljeća u cilju da ekonomski uništi Britance nameće zabranu trgovanja europskih država s Britanskim carstvom – oblik nadnacionalnog ekonomskog sistema u Europi

  • Talijanski pisac i političar Giuseppe Mazzini 1843. pozvao je na stvaranje federacije europskih republika

  • Victor Hugo 1847. predložio je mirno povezivanje europskih država uz kooperaciju i jednakost članica


  • Nakon stradanja i razaranja u Prvom svjetskom ratu 1923. osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres održan je u Beču 1926. – ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kršćanstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacija

- francuski premijer Aristide Briand na skupštini Lige naroda 1929. održao je govor u kojem je iznesao ideju o federaciji europskih nacija u cilju suradnje među državama i ekonomskog prosperiteta, mnogi ekonomisti podržali taj prijedlog


  • Francuski političar osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres održan je u Beču 1926. – ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kršćanstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacijaEdouard Herriot 1931. objavljuje knjigu Ujedinjene države Europe

  • 1940. njemački ekonomisti i industrijalisti predložili su stvaranje europske konfederacije i europske ekonomske zajednice; 1943. prijedlog stvaranja europske konfederacije, jedinstvena valuta, centralna banka u Berlinu, radnička politika i trgovački ugovori. Trebale su je činiti Njemačka, Italija, Francuska, Danska, Norveška, Finska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija, Grčka i Španjolska. Ideja o ujedinjenoj Europi pod vodstvom Njemačke propala je porazom nacističkog režima u ratu

  • U Britaniji 1938. počinje djelovati grupa pod imenom Federalna unija koja se zalagala za izgradnju Federalne unije Europe nakon rata

  • Jean Monnet, po mnogima glavni arhitekt europskog jedinstva, član francuske vlade u izbjeglištvu u Alžiru, 1943. između ostalog je rekao da su europske države premale da bi omogućile svojim stanovnicima napredak i prosperitet i dodao da europske države moraju konstituirati federaciju


  • Početak europskog integriranja osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres održan je u Beču 1926. – ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kršćanstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacija

  • Winston Churchill, 1946. u govoru na Sveučilištu u Zurichu pozvao na stvaranje Ujedinjenih država Europe

  • Sporazum iz Bruxellesa, 1948., vojni pakt, Francuska, Velika Britanija i zemlje Beneluksa, suradnja ne samo na vojnom već i ekonomskom, društvenom i kulturnom planu, ubrzo su te funkcije preuzele nove organizacije

  • 1949. stvoren NATO, gore navedene zemlje + Danska, Island, Italija, Norveška, Portugal, Kanada i SAD

  • 1949. u Strasbourgu osnovano Vijeće Europe, slično UN-u, primarno se bavi ljudskim pravima

  • Schumanova deklaracija, 9. svibnja 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik


  • Sporazum iz Pariza osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres održan je u Beču 1926. – ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kršćanstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacija, 1951., formirana Europska zajednica za ugljen i čelik, ugovor ograničen na 50 godina (2002. zajednica prestala postojati), šest država članica (Francuska, SR Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg), stvorene prve institucije (Vrhovna vlast – nadnacionalno izvršno tijelo, Vijeće ministara – ravnoteža između nadnacionalnog i nacionalnog, Skupština – 78 članova iz nacionalnih parlamenata, bez formalne moći)

  • Pokušaj stvaranja obrambene zajednice propao odbacivanjem prijedloga u francuskom parlamentu 1954.

  • Rimski ugovori, 1957., Članice Europske zajednice za ugljen i čelik osnovale dvije nove zajednice – Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) i Europsku zajednicu za atomsku energiju (Euroatom), zajednička skupština svih triju zajednica – Parlament, zajednički Sud pravde, odvojena izvršna tijela novih zajednica zbog smanjenja nadnacionalne moći – Komisije, nove institucije smještene u Bruxellesu


  • tijekom 60-tih osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres održan je u Beču 1926. – ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kršćanstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacijaFrancuska se suprotstavljala širenju nadnacionalnih ovlasti Europskih zajednica i priključenju Ujedinjenog Kraljevstva

  • Ugovor iz Bruxellesa ili Integracijski ugovor, 1965., stupio na snagu 1. 7. 1967., ugovorom je stvoreno jedinstveno Vijeće i jedinstvena Komisija svih triju Europskih zajednica, jedinstveni budžet, neki ovaj ugovor smatraju početkom moderne Europske unije

  • Prvo proširenje, 1973., Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska (63.3%) i Irska (83.1 %) postaju članice Europskih zajednica, trebala pristupiti i Norveška, na referendumu za priključenje glasalo nedovoljnih 46.5% glasača

  • Prvi neposredni i opći izbori za Europski parlament, 1979., odluka donesena 1976. u Bruxellesu, prije toga zastupnike u Europskom parlamentu birali su nacionalni parlamenti, različite izborne metode ovisno o zemlji članici, 410 zastupnika iz zemalja članica ovisno o broju stanovnika, u pojedinim zemljama moguće da ista osoba bude član nacionalnog i Europskog parlamenta istodobno


  • Priključenje Grčke osnovan je Paneuropski pokret, a prvi Paneuropski kongres održan je u Beču 1926. – ideja ujedinjene europske države, pokret postoji i danas – četiri glavna principa pokreta: libertarijanizam, kršćanstvo, socijalna odgovornost i proeuropska orijentacija, 1981.

  • Priključenje Španjolske i Portugala, 1986.

  • 1987. Turska podnosi zahtjev za pristupanje

  • Jedinstveni europski akt, potpisan 1986., stupio na snagu 1. 7. 1987., osnažio i proširio ovlasti europskih institucija, povratak izglasavanja kvalificiranom većinom u Vijeću

  • Ugovor iz Maastrichta ili Ugovor o Europskoj uniji, dogovoren krajem 1991., potpisan početkom 1992., a stupio na snagu 1. 11. 1993., stvorena Europska unija, posebni dodatak ugovoru doveo do stvaranja zajedničke valute Eura, predstavljena tri stupa Europske unije – Prvi stup čine dotadašnje Europske zajednice (nadnacionalni karakter), Drugi stup čini zajednička vanjska i sigurnosna politika, Treći stup čini suradnjapravosuđa i policije, Drugi i Treći stup nemaju nadnacionalni karakter


  • slomom komunizma u Europi otvorilo se pitanje novog proširenja Unije na istok

  • Kopenhagenski ili pristupni kriteriji, 1993., Europsko vijeće u Kopenhagenu, tri skupine kriterija - Politički (nužne institucije za osiguranje demokratske vlasti, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, prihvaćanje ciljeva Unije), Gospodarski (funkcionalna tržišna ekonomija i sposobnost takmičenja na jedinstvenom tržištu Unije), Pravni (usvajanje pravne stečevine EU-a), većina kriterija kasnije razjašnjena u zakonodavstvu Unije, ipak ponekad postoje različite interpretacije u pojedinim državama članicama

  • Europsko vijeće u Madridu 1995. dodalo Administrativni kriterij – prilagodba administrativne strukture

  • O pristupnim kriterijima govori se i u Ugovoru iz Maastrichta (geografski i opći politički kriteriji), a o specifičnim uvjetima i kriterijima pojedine zemlje kandidatkinje govori se detaljno u Pregovaračkom okviru kojeg donosi Europska komisija


  • 1994. Norveška i Island pristupaju jedinstvenom europskom tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos

  • Šengenski sporazum, potpisan 1985. izvan pravnog okvira Europskih zajednica, kasnije uključen u Ugovore EU-a, prve države implementirale ga 1995. – omogućava slobodno kretanje osoba preko granica država članica, uključuje zajedničku politiku vezano za vize, usklađivanje kontrole vanjskih granica, prekogranična policijska suradnja


  • Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos, 1995., na referendumu Norveška drugi put nije prihvatila pristupanje (47.8%)

  • Amsterdamski ugovor, potpisan1997., stupio na snagu 1999., prava pojedinaca, razvoj demokracije, državljanstvo, sigurnost i pravda, počeci zajedničke vanjske i sigurnosne politike, reforme institucija za novo proširenje

  • Euro, 1999., kovanice i novčanice od 2002.

  • Ugovor iz Nice, sporazum postignut krajem 2000., potpisan 2002. a stupio na snagu 1. veljače 2003., glavni cilj reforma i prilagodba institucija za nadolazeće proširenje

  • 2004. u Europsku uniju ulazi 10 novih članica: Cipar, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta


  • 2004. potpisan tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinosUgovor o ustavu, trebao zamijeniti sve prijašnje Ugovore, potrebna ratifikacija svih članica, između ostalog Ustav je predviđao pravnu osobnost Unije što je trebalo omogućiti Uniji da međunarodno djeluje u ime država članica, 2005. Francuska i Nizozemska na referendumu odbacile Ustav

  • 2007. u Europsku uniju ulaze Bugarska i Rumunjska

  • Reformski / Lisabonski ugovor, sporazum postignut 19. listopada 2007. u Lisabonu, zamjena za odbačeni Ustav, potpisan je 13. prosinca 2007., trebao je biti ratificiran od država članica tijekom 2008., a stupiti na snagu 2009.

  • Irska 12. lipnja 2008. na referendumu odbacila ugovor (53,4% protiv, 46,6% za)

  • Ponovljeni referendum – 2. listopada 2009., prihvaćen ugovor (67,13% za ugovor)

  • 27 zemalja ratificiralo ugovor

  • Ugovor je stupio na snagu 1. prosinca 2009. nakon što su sve zemlje članice ratificirale ugovor

  • 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje 28. članica


Glavne promjene koje donosi Lisabonski ugovor: tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE – širi se upotreba kvalificirane većine pri glasovanju, konsenzus ostaje kod pitanja vezanih za vanjske poslove, obranu i poreze; kvalificirana većina – 55% država članica i 65% stanovništva, ako Vijeće ne odlučuje na prijedlog Komisije potrebno je 72% država članica i 65% stanovništva – nova pravila trebaju stupiti na snagu 2014., uz prijelazno razdoblje do 2017.; Predsjedništvo bi se produžilo na 18 mjeseci (tri države članice po mandatu) – cilj je osiguranje većeg kontinuiteta

EUROPSKO VIJEĆE – bira se predsjednik (Herman van Rompuy) na mandat od dvije i pol godine, bira ga samo Vijeće kvalificiranom većinom- uglavnom administrativna uloga organiziranja sastanaka, ali i predstavljanje Vijeća i EU-a, izvješća Parlamentu nakon sastanaka i na početku i na kraju mandata

EUROPSKI PARLAMENT – daljnje jačanje – širenje područja suodlučivanja s Vijećem; broj zastupnika trajno ograničen na 736 (750 da je ugovor stupio na snagu do 2009.), maksimalno iz jedne države 96, minimalno 6

UKLJUČIVANJE NACIONALNIH PARLAMENATA – mogućnost žalbe Komisiji na zakonski prijedlog

EUROPSKA KOMISIJA – broj povjerenika smanjuje se sa 27 na 18. Mandat 5 godina, rotiranje između država članica

VANJSKA POLITIKA – neki smatraju najvažnijim novostima ugovora – spajanje funkcija Visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenika za vanjske poslove i europsku politiku prema susjedstvu – nova funkcija – Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku (Catherine Ashtone) ujedno je i potpredsjednik Komisije, generalni sekretar Vijeća, pravo predlaganja obrambenih i sigurnosnih misija

PRAVNA OSOBNOST –sva tri stupa – jedna pravna osobnost – Europska unija

DEFINIRANJE PODRUČJA NADLEŽNOSTI IZMEĐU EU I DRŽAVA ČLANICA

OMOGUĆAVANJE DALJNJEG PROŠIRENJA – ugovor iz Nice je bio ograničen na 27 država članica

PETICIJE GRAĐANA – Komisija razmatra ako je potpisana od milijun građana

BORBA PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

PROCEDURA IZLASKA IZ EU-a – država članica mora obavijestiti Europsko vijeće prije poništenja ugovora

NAJAVA MOGUĆEG ZAJEDNIČKOG OBRAMBENOG SPORAZUMA


Struktura i funkcioniranje Europske unije tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos

  • EUROPSKA KOMISIJA

  • izvršno tijelo EU-a

  • sjedište u Bruxellesu

  • sastav: Kolegij 27 povjerenika, Generalni direktorati (27), Administrativne službe

  • ukupno oko 25 000 dužnosnika

    Kolegij 28 povjerenika

  • 27 povjerenika (1 predsjednik, 5 potpredsjednika), odnosno jedan za svaku zemlju članicu

  • predsjednik (mandat 5 godina) se službeno nominira kvalificiranom većinom, a u stvarnosti se imenuje konsenzusom zemalja članica, nominacija se potvrđuje u Europskom parlamentu (EP)

  • svaka članica predlaže kandidata za Kolegij

  • od 1995. EP mora odobriti Kolegij, glasovanje o investituri


  • potpredsjednike imenuje predsjednik tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos

  • povjerenici su neovisni, ne smiju tražiti niti prihvaćati instrukcije od nacionalnih administracija, ne smiju obavljati nikakve profesionalne aktivnosti

  • odluke se prihvaćaju kolegijalno

  • svaki je povjerenik specijalist za određeno područje

  • Komisija je odgovorna EP koji je može opozvati

  • Sastaje se jednom tjedno u Bruxellesu

  • odluke se usvajaju većinom glasova

  • Nadležnosti

  • zakonodavna : monopol na predlaganje zakonskih inicijativa, Vijeće i Parlament mogu predložiti Komisiji, ali ona odlučuje da li će nešto poduzeti, komisijine službe pripremaju zakonske prijedloge (pomoć odbora i ekspertnih grupa čije članove imenuje)

  • izvršna : odgovorna za širok raspon izvršnih i provedbenih mjera koje joj je delegiralo Vijeće, u provedbi pomažu ad hoc odbori koje čine predstavnici zemalja članica (savjetodavni, upravljački, regulatorni)


  • upravljanje proračunom EU-a: tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinosproračun EU-a veći od 100 milijardi eura, najviše odlazi na zajedničku poljoprivrednu politiku (nešto manje od polovice) i strukturalne fondove, oko 5% proračuna odlazi na troškove administracije, nacionalni proračuni pokrivaju troškove obrazovanja, oružane sile i socijalne zaštite

  • nadležnost pregovaranja: trgovinski pregovori, pregovori o pridruživanju, Komisija nadgleda bilateralne pregovore sa svakom zemljom kandidatkinjom za 31 poglavlje

  • nadležnost kontrole provedbe Ugovora i EU odluka


  • VIJEĆE EUROPSKE UNIJE tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos(VIJEĆE MINISTARA)

  • političko tijelo EU-a, odlučuje o prijedlozima Komisije kojoj delegira nadležnost provedbe

  • sjedište u Bruxellesu

  • sastav: nacionalno, političko i specijalizirano; ne postoji jedno Vijeće, sastav Vijeća čini 28 ministara pojedinih zemalja članica, ovisno o kojoj se problematici raspravlja ti ministri iz nacionalnih vlada sudjeluju

  • rotirajuće Predsjedništvo, svakih 6 mjeseci druga zemlja predsjedava Vijećem (određuje prioritete i predlaže kompromise)

  • Generalni Sekretarijat, generalni sekretar imenovan na 5 godina, 8 generalnih direktorata, 2700 službenika

  • Nadležnosti

  • zakonodavna: samo ili s EP usvaja zakone koje mu predlaže Komisija, procedure i načini glasovanja ovise o području

  • zajedno s EP određuje proračun Unije

  • ekonomska koordinacija, opća ekonomska politika


  • Glasovanje tržištu, iako nisu članice Unije, plaćaju doprinos

  • tri načina glasovanja: jednostavna većina, kvalificirana većina, jednoglasnost

  • ovisno o problematici o kojoj se odlučuje

  • jednostavna većina (zemalja članica) koristi se u vrlo malo slučajeva kada način glasovanja nije određen Ugovorom

  • kvalificirana većina, pravilo za gotovo sve odluke Unije (izuzev politika koje se donose međuvladinom metodom – porezni sustav, zapošljavanje, zajednička vanjska i sigurnosna politika)

  • kod utvrđivanja kvalificirane većine svaka zemlja članica ima određen broj glasova:

  • 29 glasova: Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija

  • 27 glasova: Španjolska i Poljska

  • 14 glasova: Rumunjska

  • 13 glasova: Nizozemska

  • 12 glasova: Belgija, Češka, Mađarska, Portugal, Grčka

  • 10 glasova: Austrija, Bugarska, Švedska

  • 7 glasova: Danska, Finska, Irska, Litva, Slovačka, Hrvatska

  • 4 glasa: Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg, Slovenija

  • 3 glasa: Malta


  • odluka se donosi kvalificiranom većinom ako je dobila minimalno 74% glasova, ako je dobila podršku većine zemalja članica (kod nekih odluka i dvije trećine) + 62% EU stanovništva

  • jednoglasnost, koristi se za osjetljiva područja – institucionalni okvir, zajednička vanjska i sigurnosna politika, obrana, politika useljavanja, određeni aspekti uvođenja jedinstvenog tržišta


  • EUROPSKO VIJEĆE minimalno

  • glavni izvor političkih smjernica u EU

  • najviše političko tijelo

  • institucionalizirano Jedinstvenim aktom 1987.

  • sastav: šefovi država i vlada praćeni ministrima vanjskih poslova te predsjednik Europske Komisije

  • Europskim vijećem predsjedava šef države ili vlade zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem ministara

  • Europsko vijeće definira opće smjernice ekonomske i političke suradnje, razrješava zapreke, potiče europske integracije na najvišoj razini

  • obično se sastaje četiri puta godišnje u Bruxellesu


  • EUROPSKI PARLAMENT minimalno

  • 736+18+12 neposredno izabranih članova, po novom ugovoru 751 (od izbora 2014.)

  • petogodišnji mandat

  • sjedište u Strasbourgu (pripremni sastanci održavaju se u Bruxellesu, Sekretarijat smješten u Luksemburgu)

  • od 2004. članovi EP ne mogu biti članovi nacionalnih parlamenata (privremena suspenzija Irskoj i Velikoj Britaniji)

  • raspodjela parlamentarnih mjesta po zemljama članicama:

  • 99 – Njemačka

  • 74 – Francuska,

  • 73 – Italija, Velika Britanija

  • 54 – Španjolska

  • 51 – Poljska

  • 33 – Rumunjska

  • 26 – Nizozemska

  • 22 – Belgija, Češka, Grčka, Mađarska, Portugal

  • 20 – Švedska

  • 19 – Austrija

  • 18 – Bugarska

  • 13 – Danska, Finska, Slovačka

  • 12 – Irska, Litva, Hrvatska

  • 9 – Latvija

  • 8 – Slovenija

  • 6 – Cipar, Estonija, Luksemburg, Malta


  • članovi su organizirani u 7 političkih grupa, politička grupa se mora sastojati od najmanje 19 članova, nezavisni zastupnici

  • najbrojnija je Grupa europskih narodnih stranaka i europskih demokrata i Stranka europskih socijalista, te dvije grupe dominiraju Parlamentom (između 50 i 70% zastupnika)

  • Odbori (20) pripremaju parlamentarne rasprave (24 do 78 članova)

  • Predsjednik se bira na dvije i pol godine

  • Nadležnosti

  • opoziv Komisije (većinom članova i dvotrećinskom većinom svih prebrojenih glasova)

  • ovisno o području suodlučuje o zakonima zajedno s Vijećem EU-a ili daje neobvezujuće mišljenje kroz postupak konzultacija

  • nadležnost suglasnosti – pristupanje novih članica (apsolutnom većinom) i suglasnost za ugovore o pridruživanju, s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

  • nadležnost izglasavanja proračuna

  • nadležnost ispitivanja i istraživanja


  • EUROPSKI SUD PRAVDE grupa se mora sastojati od najmanje 19 članova, nezavisni zastupnici

  • najviši sud EU-a

  • sjedište u Luksemburgu

  • jedan sudac iz svake zemlje članice

  • isključiv zakonski nadzor nad međuinstitucijskim sporovima i nad donošenjem osnovnih zakonskih mjera

  • donosi presude o jednakoj primjeni zakona EU-a u svim zemljama članicama

  • presuđuje o svim pitanjima vezanim za EU zakonodavstvo


  • EUROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB) grupa se mora sastojati od najmanje 19 članova, nezavisni zastupnici

  • središnja institucija monetarne politike EU

  • utemeljena 1998., sjedište u Frankfurtu

  • monetarna politika eurozone – 15 država članica

  • primarni cilj - stabilnost cijena (borba protiv inflacije)

  • upravljanje međunarodnom razmjenom (upravljanje deviznim rezervama)

  • ekskluzivno pravo izdavanja novčanica (Euro)

  • Neovisna je o europskim nacionalnim institucijama, financira se preko centralnih banaka država članica, podnosi godišnji izvještaj europskim institucijama

  • Organi: Upravljačko vijeće (čine ga Izvršni odbor i 15 guvernera centralnih banaka članica eurozone) – najviši kreator odluka; Izvršni odbor (predsjednik, potpredsjednik i četiri člana koje izabiru vlade članica eurozone – mandat 8 godina) – provodi politiku banke na dnevnoj bazi; Glavno vijeće (predsjednik, potpredsjednik i guverneri nacionalnih središnjih banaka svih država članica Europske unije) – savjetodavna i informacijska uloga, ocjenjuje sposobnost pristupanja eurozoni

  • Prema Lisabonskom ugovoru službena institucija EU

  • Europski sistem centralnih banaka (ESCB) – ECB i centralne banke svih država članica


ad