Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, listopad 2010.

1. PRAVNI FAKULTET SPLITPOSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVAI dioLIJEČNIČKA DJELATNOSTsvrha, uvjeti, način obavljanja, odobrenje za samostalan rad (licenca), trajna medicinska izobrazba, izobrazba liječnika kandidata za stalne sudske vještake, nedostojnost i prestanak prava na obavljanje liječničke djelatnosti Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, listopad 2010.

2. LIJEČNIČKA DJELATNOST Svrha liječničke djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva, a ostvaruje se pružanjem zdravstvenih usluga Osim liječnika, zdravstvene usluge pružaju i drugi zdravstveni radnici (stomatolozi, ljekarnici, medicinske sestre, primalje, medicinski biokemičari, fizioterapeuti) u skladu s opsegom svojeg stručnog obrazovanja, a u okviru zakonom određenih poslova zdravstvene djelatnosti

3. Osim zdravstvenih radnika, zdravstvenu zaštitu pružaju i zdravstveni suradnici – osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, ali rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u obavljanju pojedinih dijagnostičkih i terapijskih postupaka (psiholozi, defektolozi, biolozi i slično)

4. POSLOVI NEPOSREDNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Neposredna zdravstvena zaštita obuhvaća slijedeće poslove: pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija procjenu zdravstvenog stanja pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava liječenje i rehabilitaciju

5. davanje pripravaka krvi i krvnih derivata sprječavanje bolesti, zdravstveni odgoj i savjetovanje brigu o reprodukcijskom zdravlju te pomoć pri porođaju propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala uzimanje i presađivanje organa i tkiva mrtvozorništvo i obdukciju umrlih osoba izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja

6. LIJEČNIK Liječničku djelatnost smiju obavljati samo liječnici Liječnici su osobe koje su završile dodiplomski, integrirani preddiplomski ili diplomski studij medicinskog fakulteta i stekle akademski naziv doktor medicine Osobe koje obavljaju liječničku djelatnost bez propisane stručne spreme (uključivo i studenti medicine) mogu odgovarati za kazneno djelo Nadriliječništva propisano odredbom članka 244. Kaznenog zakona

7. OPĆI UVJETI ZA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI Člankom 6. Zakona o liječništvu (Narodne novine, broj 121/03, 117/08) propisani su opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti koje mora ispunjavati svaka osoba koja na području Republike Hrvatske želi obavljati liječničku djelatnost Propisani uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti primjenjuju se na državljane Republike Hrvatske, ali i na strance koji žele obavljati liječničku djelatnost u Republici Hrvatskoj

8. Opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti jesu slijedeći: diploma domaćeg medicinskog fakulteta ili nostrificirana diploma stranog medicinskog fakulteta (nostrifikaciju stranih diploma obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje) položen stručni ispit za obavljanje poslova u pojedinim specijalističkim odnosno subspecijalističkim granama medicine, liječnik mora imati položen specijalistički odnosno subspecijalistički ispit

9. 4. državljanstvo Republike Hrvatske znanje hrvatskog jezika – liječnici državljani država članica EU moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom (polaganje ispita iz hrvatskog jezika provodi se sukladno Pravilniku o načinu i troškovima polaganja ispita iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, Narodne novine, broj 98/10) 6. upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore 7. odobrenje za samostalan rad (licenca)

10. Zakonom o dopunama Zakona o liječništvu (“Narodne novine”, broj 117/08), a u skladu s Direktivom 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija, liječnici državljani država članica EU ne moraju imati položen stručni ispit kao jedan od uvjeta za obavljanje liječničke djelatnosti

11. NAČIN OBAVLJANJA LIJEČNIČKE DJELATNOSTI U postupku donošenja odluka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja, liječnik je samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama suvremenih dostignuća struke Prilikom obavljanja liječničke djelatnosti liječnik mora poštovati načela obavljanja liječničke djelatnosti, ali isto je tako dužan suzdržavati se od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom, dostojanstvom i neovisnošću liječničkog zvanja

12. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD (LICENCA) Odobrenje za samostalan rad (licenca) javna je isprava kojom liječnik dokazuje svoju stručnu osposobljenost za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti Iako se diplomom medicinskog fakulteta dokazuje da je osoba stekla zvanje liječnika, licencom se dokazuje da osoba zadovoljava i ostale uvjete koje je zakonodavac predvidio za obavljanje liječničke djelatnosti Postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja licence propisan je Pravilnikom o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (licence) Hrvatske liječničke komore

13. IZDAVANJE LICENCE Licenca se izdaje s danom upisa liječnika u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore Liječnik koji namjerava obavljati poslove neposredne zdravstvene zaštite, dužan je u roku od 30 dana od položenog stručnog ispita podnijeti Hrvatskoj liječničkoj komori zahtjev za izdavanje licence Liječniku koji u roku od šest (6) godina od dana položenog stručnog ispita ne podnese zahtjev za izdavanje licence, Komora će izdati licencu samo uz prethodnu provjeru stručnosti

14. Predsjednik Hrvatske liječničke komore izdaje licencu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje licence i to nakon što utvrdi da su ispunjeni svi propisani uvjeti za izdavanje licence Liječniku kojemu je izdana licenca, izdaje se i liječnička iskaznica

15. SADRŽAJ LICENCE Liječnik može obavljati svoje zvanje jedino u okviru opsega određenog licencom Liječniku s položenim stručnim ispitom i liječniku na specijalizaciji, izdaje se licenca za područje opće medicine Liječniku s položenim specijalističkim odnosno subspecijalističkim ispitom, izdaje se licenca za područje specijalnosti odnosno subspecijalnosti

16. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (Narodne novine, broj 111/09) utvrđene su grane specijalizacija, trajanje, program, način provođenja specijalizacija i užih specijalizacija kao i uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, t.d. koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici koji primaju liječnike na specijalizaciju Pravilnikom je predviđeno ukupno 32 specijalizacije

17. Iznimno, sukladno članku 15. Zakona o liječništvu, liječnik može obavljati liječničku djelatnost i izvan opsega utvrđenog licencom u slijedećim slučajevima: u društveno kriznim situacijama ili drugim izvanrednim okolnostima kad je njegovo djelovanje neophodno jer je pružanje redovite zdravstvene zaštite onemogućeno u hitnim slučajevima kad bi izostanak hitne liječničke intervencije i pomoći trajno ugrozio zdravlje ili život bolesnika u okolnostima deficitarne zdravstene zaštite u kojima se ne može osigurati redovita zdravstvena zaštita

18. VRSTE ODOBRENJA ZA SAMOSTALAN RAD (LICENCE) Licenca može biti: redovna – izdaje se za vremensko razdoblje od šest (6) godina privremena – izdaje se za kraće vremensko razdoblje, najčešće strancima Privremena licenca u većini se slučajeva izdaje za vremensko razdoblje za koje je liječniku strancu izdana radna dozvola

19. OBNAVLJANJE LICENCE Redovna licenca obnavlja se svakih šest (6) godina za daljnje vremensko razdoblje od šest (6) godina Privremena licenca obnavlja se ukoliko za to postoji interes liječnika kojemu je izdana Liječniku se obnavlja licenca ukoliko je sakupio dovoljan broj bodova (minimalno 120) u postupku trajne medicinske izobrazbe te ukoliko je podmirio svoje članske obveze prema Hrvatskoj liječničkoj komori

20. Zahtjev za obnavljanje redovne licence liječnik je dužan podnijeti najkasnije tri (3) mjeseca prije isteka roka važenja licence Liječnik kojemu je izdana privremena licenca, dužan je zahtjev za obnavljanje licence podnijeti najkasnije na dan prestanka važenja privremene licence O zahtjevu za obnavljanje licence odlučuje predsjednik Hrvatske liječničke komore u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva

21. TRAJNA MEDICINSKA IZOBRAZBA (STRUČNO USAVRŠAVANJE) Trajna medicinska izobrazba liječnika obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja medicinske znanosti i stjecanje novih znanja i vještina Liječnici koji obavljaju neposredne poslove zdravstvene zaštite, imaju pravo i dužnost kroz postupak trajne medicinske izobrazbe obnavljati i usavršavati znanja i vještine dijagnostike i liječenja Postupak trajne medicinske izobrazbe propisan je Pravilnikom o trajnoj medicinskoj izobrazbi Hrvatske liječničke komore

22. OBLICI TRAJNE MEDICINSKE IZOBRAZBE Liječnik se može stručno usavršavati kroz sudjelovanje na kongresima, simpozijima, tečajevima, stručnim sastancima, studijskim boravcima u zemlji i inozemstvu, rješavanjem on-line testova, objavom znanstvenih i stručnih članaka i drugih publikacija, prijavom nuspojava lijekova, stjecanjem primarijata, magisterija i doktorata znanosti, stjecanjem statusa specijalista odnosno užeg specijalista, kao i obavljanjem mentorstva (studentu, stažistu, specijalizantu)

23. BODOVANJE OBLIKA TRAJNE MEDICINSKE IZOBRAZBE Pravilnikom o trajnoj medicinskoj izobrazbi Hrvatske liječničke komore određen je raspon bodova za svaki pojedini oblik trajne medicinske izobrazbe Bodovi su različito određeni za aktivno i pasivno sudjelovanje (na primjer, aktivno sudjelovanje kao predavača na domaćem kongresu boduje se s 15 bodova dok se pasivno sudjelovanje kao slušača na domaćem kongresu boduje s 10 bodova)

24. Bodovi se upisuju u potvrdnice koje liječnicima izdaju organizatori oblika trajne medicinske izobrazbe uz prethodno odobrenje Hrvatske liječničke komore Potvrdnica je dokument kojim se potvrđuje sudjelovanje na nekom od oblika trajne medicinske izobrazbe, a služi kao dokaz o sakupljenim bodovima koji se koristi u postupku obnavljanja licence

25. Bodovi sakupljeni u vremenskom razdoblju važenja licence mogu se koristiti jedino za obnovu licence za čijeg su važenja sakupljeni i ne mogu se prenositi u slijedeće “licencno” razdoblje

26. IZOBRAZBA LIJEČNIKA KANDIDATA ZA STALNE SUDSKE VJEŠTAKE Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine, broj 88/08, 8/09) propisano je da će se stručna izobrazba liječnika koji žele biti sudski vještaci obavljati prema programu Hrvatske liječničke komore Hrvatska liječnička komora donijela je dana 08. svibnja 2009. godine Pravilnik o provođenju izobrazbe kandidata za stalne sudske vještake (Pravilnik je stupio na snagu dana 19. svibnja 2009. godine)

27. Izobrazba liječnika kandidata za stalne sudske vještake sastoji se od dva dijela – teorijskog i praktičnog Teorijski dio obuhvaća petodnevni tečaj nakon kojeg se piše pismeni test Praktični dio obuhvaća rad s mentorom koji nakon obavljenog praktičnog dijela izobrazbe podnosi predsjedniku Hrvatske liječničke komore izvješće o uspješnosti izobrazbe kandidata Na temelju izvješća mentora, predsjednik Komore sastavlja mišljenje koje se dostavlja nadležnom županijskom sudu koji donosi rješenje o imenovanju stalnog sudskog vještaka

28. Hrvatska liječnička komora provela je od studenog 2009. godine do listopada 2010. godine ukupno šest tečajeva izobrazbe kandidata za stalne sudske vještake

29. NEDOSTOJNOST ZA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti posebna je posljedica koja može zadesiti liječnika koji je počinio kazneno djelo za koje je već pravomoćno osuđen Zakonodavac nije precizirao koja su to kaznena djela uslijed čijeg se počinjenja liječnika može smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti već je ostavio nadležnom tijelu da samostalno ocijeni, uzimajući u obzir okolnosti pod kojima je djelo izvršeno, kao i važnost i prirodu ugroženog dobra koje je djelom povrijeđeno, da li kazneno djelo za koje je liječnik pravomoćno osuđen, negativno utječe na njegove etičke i profesionalne kvalitete

30. Nije svako kazneno djelo osnova za proglašenje liječnika nedostojnim već se mora raditi o kaznenom djelu čiji način počinjenja i stupanj ugroženosti odnosno povrede zaštićenog dobra, dovode u sumnju svako daljnje etičko i profesionalno obavljanje liječničke profesije Primarno bi se moralo raditi o kaznenom djelu koje je počinjeno prilikom obavljanja liječničke djelatnosti odnosno koje je u neposrednoj ili posrednoj vezi s obavljanjem liječničke djelatnosti (na primjer, kazneno djelo nesavjesnog liječenja, samovoljnog liječenja i slično)

31. Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti utvrđuje se u disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore Odluku o proglašenju liječnika nedostojnim donosi Časni sud Komore Protiv odluke Časnog suda Komore nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor (konačna odluka)

32. POSLJEDICE PROGLAŠENJA NEDOSTOJNOSTI Liječniku koji je proglašen nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti, može biti uskraćeno izdavanje licence, odnosno licenca mu se može privremeno ili trajno oduzeti Ovisno o vrsti i posljedici kaznenog djela koje je počinio, nedostojnom liječniku može se privremeno ili trajno ograničiti licenca s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti

33. PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI Člankom 7. Zakona o liječništvu taksativno su određeni slučajevi u kojima liječniku prestaje pravo na obavljanje liječničke djelatnosti Na temelju odgovarajuće dokumentacije kojom se dokazuje prestanak prava na obavljanje liječničke djelatnosti, predsjednik Hrvatske liječničke komore donosi deklaratornu odluku kojom se konstatira prestanak prava na obavljanje liječničke djelatnosti

34. Pravo na obavljanje liječničke djelatnosti prestaje u slijedećim slučajevima: gubitak hrvatskog državljanstva gubitak poslovne sposobnosti trajna zdravstvena nesposobnost za obavljanje liječničke djelatnosti u slučaju izricanja sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti u slučaju izricanja disciplinske mjere trajnog oduzimanja licence

35. HVALA NA PAŽNJI www.hlk.hr