1 / 44

Rezultati mamografskog probira raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Rezultati mamografskog probira raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji Results of the mammographic screening in Splitsko-dalmatinska county. Stipan Janković 1 , Tade Tadić 1 , Ana Čarić 1 ,Joško Bezić 2 , Ingrid Tripković 3

kelton
Download Presentation

Rezultati mamografskog probira raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Rezultati mamografskog probira raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji Results of the mammographic screening in Splitsko-dalmatinska county Stipan Janković1, Tade Tadić1, Ana Čarić1,Joško Bezić2, Ingrid Tripković3 1 Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split 2 Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, KBC Split 3 Nastavni zavod za javno zdravstvo županije Splitsko-dalmatinske

  2. Mamografski probir raka dojke Epidemiologija karcinoma dojke u svijetu • U svijetu broj novootkrivenih karcinoma dojke u godini iznosi 1,3 milijuna, a godišnje od karcinoma dojke umre 464 000 žena • Stope incidencije variraju od 19,3 na 100.000 žena u istočnoj Africi do 120 na 100.000 žena u zapadnoj Europi • U razvijenim zemljama svijeta (osim Japana) stope incidencije su visoke (više od 80 na 100 000), dok su u zemljama u razvoju niske (niže od 40 na 100 000)

  3. Mamografski probir raka dojke Incidencija karcinoma dojke u svijetu Preuzeto sa Globocoma 2008.

  4. Mamografski probir raka dojke • Agencija za istraživanje raka (IARC) procjenjuje da je broj žena s dijagnozom karcinoma dojke u EU u 2008. godini bio 332.503 žena, a umrlo je gotovo 90.000 žena Dobno-standardizirana stopa incidencije i mortaliteta u zemljama EU Research UK Breast Cancer Incidence statistics page – accessed online May, 2008

  5. Mamografski probir raka dojke • U Hrvatskoj i svim njenim županijama karcinom dojke je najčešće sijelo karcinoma u žena • U Splitsko-Dalmatinskoj županiji broj umrlih od karcinoma dojke u 2009. bio je 85 žena (3,69%) Preuzeto sa stranica HZJZ-Registar za rak – podaci za 2008

  6. Mamografski probir raka dojke • Od pojedinačnih dijagnoza smrti u žena zbog svih uzroka, karcinom dojke nalazi se na petom mjestu • Karcinom dojke je i vodeći uzrok smrti zbog karcinoma u žena od kojeg su u • 2010. godini umrle 983 žene • Incidencija i mortalitet od karcinoma dojke u Hrvatskoj su u neprestanom porastu Tablica 1. Deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj u 2010. - žene

  7. Mamografski probir raka dojke MAMOGRAFSKI PROBIR RAKA DOJKE • Cohrane Collaboration, ugledno nezavisno istraživačko tijelo, 2009. nalazi da skrining vjerojatno reducira mortalitet od raka dojke • Redukcija iznosi 20% u svih sedam randomiziranih studija koje su uključivale pola milijuna žena, ali je taj efekt procijenjen na razumnijih 15% u kvalitetnijim studijama. Skrining također vodi do povećanja broja dijagnoza i tretmana za otprilike 30%. • US Preventive Services Task Force (2002.) preporučuje na temelju meta analiza istih randomiziranih kontroliranih studija mamografski skrining za sve žene iznad 40 godina • Canadien Task Force on Preventive Health Care više ne preporuča samopregled dojki. Broj potrebnih skrininga da bi spriječili jednu smrt od karcinoma dojke nakon približno 14 godina opservacije je 1224

  8. Preduvjet mamografskog probira dojke su mamogrami izvrstne dijagnostičke kvalitete, s obzirom da su glavna metoda probira i sadrže dovoljno dijagnostičkih informacija za otkrivanje raka dojke, koristeći malu dozu radijacije • U Europskim uputama za osiguranje kvalitete u probiru raka dojke (European guidelines for quality assurance in breast cancer screening and diagnosis - Fourth Edition), uzimaju se u obzir medicinski, organizacijski, fizikalni i tehnički aspekti koji osiguravaju kvalitetu (QA) ako se koristi klasična, film mamografija ili digitalna mamografija.

  9. Mamografski probir raka dojke • Probir za rak dojke je multidisciplinaran zahvat, a kvalitetu cijelog postupka (pozivanje, dijagnosticiranje, utvrđivanje sumnjivih lezija, terapija i praćenje) potrebno je osigurati prije početka programa. Ni najstručnije pripremljen i kontroliran program probira ne može imati uspjeha bez snažne stručne, političke i financijske potpore. • Mamografija se danas koristi za dijagnostičke svrhe i naročito za probir raka dojke (30% : 70%). Najveće dobrobiti probira su rano otkrivanje raka dojke i posljedično smanjenje mortaliteta. • Inače, kriteriji za probir su slijedeći: bolest mora biti česta, ozbiljna po svojim posljedicama, neliječena može dovesti do smrti, treba postojati učinkovita metoda detekcije, metoda treba biti pouzdana, vjerodostojna i ne previše skupa, rana dijagnoza treba jamčiti bolju prognozu i rana dijagnoza s ranim početkom liječenja treba rezultirati smanjenjem mortaliteta određene bolesti.

  10. Mamografski probir raka dojke • Kod raka dojke, svi gore navedeni kriteriji su zadovoljeni! • Potencijalne štete uzrokovane mamografijom su izazivanje nepotrebnog straha u žena, trenutačni ekonomski troškovi i primjena ionizirajućeg zračenja koje može povećati incidenciju karcinoma, pa i karcinoma dojke. • Radijacijski rizik nastanka raka dojke zbog mamografije iznosi 0.4 do 0.7 novih karcinoma dojke na 1 milion žena godišnje po probiru za žene u dobi iznad 35 godina! Odnos dobit : šteti je 100:1 za žene starije od 50 godina. Zračenje žene kod mamografije je kao jedna snimka prsiju, ili jedan prekooceanski let u zrakoplovu! • Zbog tih razloga potrebno je osigurati maksimalnu kvalitetu svih dijelova programa probira i strogo voditi računa o kontroli kvalitete.

  11. Mamografski probir raka dojke Prednosti mamografskog probira raka dojke • jednostavna i bezbolna metoda, relativno jeftina • otkrivanje velikog broja „malih” karcinoma i karcinoma in situ • bitno veći postotak žena s negativnim loko-regionalnim limfnim čvorovima i udaljenim metastazama • poštedniji kirurški zahvati i bolje kozmetski učinci. Konzervativno liječenje minimalnih invazivnih i neinvazivnih karcinoma (formiranje „Breast cancer units”, timski rad radiologa, kirurga i patologa!) • dugoročno smanjenje mortaliteta skriniranih žena za 44% (7 švedskih pokrajina, 20. godišnje praćenje)

  12. Mamografski probir raka dojke Nedostaci mamografskog probira raka dojke • lažno pozitivni nalazi probira: 2,6- 15,9% • lažno negativni nalazi: 10-20% • izloženost ionizirajućem zračenju • dvostruko povećanje broja žena za dodatne radiološke pretrage (dodatni troškovi, oprema i kadrovi!) • skupa kontrola kvalitete i rada administracije • niskoprofitna za radiologe (poslovno neatraktivna) • predstavlja visoki rizik za pojavu liječničke greške i moguće parničenje (najčešći razlog „malpractice” u radiologiji!) Timins J.K. Challengers of Mammography. Journal of Woman,s Imaging 2006; 7(4) 146: 49.

  13. Mamografski probir raka dojke • Mamografski probir u zemaljama EU i svijeta • ENGLESKA: - u mamografskom probiru su žene u dobi između 50 i70 godina koje se pozivaju svake tri godine. Vlada je predložila proširenje Programa mamografskog probira i na žene u dobi između 47 i 73 godine u razdoblju do 2012. godine čime bi se mamografskim probirom obuhvatilo oko 400 000 žena više svake godine • AUSTRIJA: - svake dvije godine za žene u dobi od 40 godina i više • ITALIJA: - pozivaju se žene u dobi od 50 do 69 godina. U 2007.godini pozvano je oko 2,2 milijuna žena, a obavljeno je 1,2 milijuna mamografskih pregleda

  14. DANSKA: - svake dvije godine za žene u dobi od 50 do 69 godina • FINSKA: - svake dvije godine za žene u dobi od 50 do 69 godina • FRANCUSKA: - svake dvije godine za žene u dobi od 50 do 74 godina • NIZOZEMSKA: - svake dvije godine za žene u dobi od 50 do 75 godina • ČEŠKA: - svake dvije godine za žene u dobi od 50 do 69 godina • SAD: - prema novim smjernicama preporuka je mamografskog probira svake dvije godine za žene starije od 50 godina • U HRVATSKOJ su u sklopu nacionalnog Programa “Mamma” obuhvaćene žene u dobi od 50 do 69 godina svake dvije godine

  15. Mamografski probir raka dojke Provedbene aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji • Edukacija korištenja softvera (koji je osiguran za sve županijske zavode) • Besplatni telefon u županijskom zavodu za javno zdravstvo na koji se žene javljaju • Kontakt s mamografskim jedinicama i dogovor termina za pregled (popis dobiven od MZSS) • Za žene koje ne dođu na pregled ili se ne jave provjera adrese (popis žena s adresama i nadležnim obiteljskim liječnikom dobio je svaki koordinator) • Slanje izvješća i redoviti sastanci s glavnim koordinatorom i uz prisustvo zaduženih u MZSS • Redoviti sastanci Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete programa mamografskog probira

  16. Mamografski probir raka dojke Provedbene aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji • Pozivi za mamografiju šalju se na kućne adrese ženama iz županijskih zavoda za javno zdravstvo temeljem ažuriranih popisa iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstva unutarnjih poslova. Pozivi se šalju prema rasporedu slobodnih termina u najbližu jedinicu za mamografiju, s naznačenim datumom i satom pregleda • Uz pozivno pismo, žene dobivaju kupovnicu (ček) za mamografski probir, odgovarajući anketni upitnik, koji trebaju ispuniti i donijeti na pregled, edukativnu brošuru o tome što žena treba znati o ranom otkrivanju raka dojke • Kopija mamografskog nalaza (najkasnije za 3 tjedna) se dostavlja ženi, zajedno s uputom javljanja svom obiteljskom liječniku (koji je upućuje u daljnju obradu), jedna kopija nalaza se zajedno s anketnim listom dostavlja županijskom koordinatoru, a jedna ostaje radiologu

  17. Mamografski probir raka dojke Provedbene aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji • Početak programa mamografskog probira: kraj listopada 2006. • Početak programa obuhvatio je žene slijedećih godišta: 1937., 1954. i 1955. • Od 2007. godine počelo se s pozivanjem žena 1938. - 1941., 1950.-1958. godišta • Od 2009. godine počelo se sa pozivanjem žena 1940. – 1960. godišta

  18. Mamografski probir raka dojke REZULTATI • U Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom prvog ciklusa mamografskog probira poslano je ukupno 71 614 poziva na kućne adrese ženama, dok je u drugom ciklusu do 21. veljače 2011. godine poslano 37 723 poziva do navedenog datuma • Od ukupnog broja pozvanih žena mamografiju je u prvom prema raspoloživim podacima, obavilo 28 308 (46, 79%) žena, dok je u drugom ciklusu mamografiju obavilo 12 825 (33,7%) žena

  19. Postotak obuhvata također je različit, od vrlo niskog do vrlo visokog od 80-90 %

  20. Mamografski probir raka dojke • Istovremeno prema pouzdanim podacima Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split, u dvije mamografske jedinice Zavoda u promatranom periodu (od 1.11. 2006. do 30. 5. 2009. godine) obavljeno je više od 15 000 mamografskih pregleda izvan probira. • Prema tome, broj pregledanih žena je znatno veći u odnosu na registrirani odaziv, te bi i ukupni postotak obuhvata bio značajno veći od 46% koliko je obavljeno u prvom ciklusu pema podacima HZJZ • Između 2007.-8 i ove godine brojka povećala se s 73,4% na 73,8%. Razočaranje je još uvijek u Londonu. Iako je dobro vidjeti da unos u Londonu također je porasla ove godine (za 1,3% u odnosu na prošlu godinu).

  21. USPOREDBA ŽENA KOJIMA JE DIJAGNOSTICIRAN KARCINOM DOJKE U PROBIRU I IZVAN PROBIRA • Ukupni broj žena kojima je dijagnosticiran karcinom dojke u 2010. g. u Splitsko- dalmatinskoj županiji bio je 267 (žene iz probira i izvan probira) • Iz obrade podataka isključili smo određeni broj pacijentica zbog nepotpunih podataka potrebnih za analizu pa je sveukupni broj žena izvan probira u konačnici bio 170 pacijentica • U razdoblju od 2006.-2010. ukupni broj žena iz probira kojima je dijagnosticiran karcinom dojke bio je 122. Međutim, zbog nepotpunih podataka u ovoj skupini ostalo je 96 žena koje smo uključili u analizu.

  22. Mamografski probir raka dojke Prema ranije dostupnim (dijelom i objavljenim) podatcima, srednja veličina tumora tijekom dužeg vremenskog perioda u KBC Split bila je:

  23. Mamografski probir raka dojke

  24. Mamografski probir raka dojke REZULTATI MAMOGRAFSKIH NALAZA PO BI-RADS KLASIFIKACIJI prvi ciklus: • BI-RADS 1 - 14.928 (52,7%) žena, • BI-RADS 2 – 9.633 (34,0%) žena, • BI-RADS 3 – 1.445 (5,1%) žena, • BI-RADS 0 – 2.158 (7,6%) žena, • BI-RADS 4 - 116 (0,41%) žena, • BI-RADS 5 - 28 (0,1%) žena.

  25. Mamografski probir raka dojke Rezultati mamograske klasifikacije nalaza po BI-RADS sustavu prikazani su: • u šest odvojenih „studija“ (6 različitih timova radiologa) nakon prvih šest mjeseci provođenja probira, • te u tri „studije“ koje se odnose na posljednjih šest mjeseci promatranog razdoblja. *Sve skupine su s istog područja i sadržavaju gotovo isti broj mamografskih pretraga (skupine radioloških „studija“ A. i B.).

  26. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI A. Kratka radiološka studija za prvih šest mjeseci promatranog razdoblja Programa mamografskog probira:

  27. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI

  28. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI

  29. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI B. Kratka radiološka studija za posljednjih šest mjeseci promatranog razdoblja Programa mamografskog probira:

  30. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI B. Kratka radiološka studija za posljednjih šest mjeseci promatranog razdoblja Programa mamografskog probira:

  31. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI • Nakon provedene radiološke analize klasifikacije mamografskih nalaza po BI-RADS sustavu nakon prvih šest mjeseci provođenja probira, uočena su velika odstupanja među šest timova radiologa koji su bili uključeni u provođenje mamografskog probira. Tako je „najbolji“ rezultat za BI-RADS kategoriju 0 bio 2,8% mamografskih nalaza, a „najlošiji“ 14,3%.

  32. Mamografski probir raka dojke RADIOLOŠKI REZULTATI Usporedbom prve i druge radiološke „studije“ zapaža se očiti napredak u pogledu ujednačavanja kriterija radiologa, značajno smanjenje postotka nalaza klasificiranih kao BI-RADS 0 Nakon stečenog iskustva i dodatne edukacije, u ponovljenoj analizi nakon 12 mjeseci, tim iz studije koji je ranije imao najlošiji rezultat sada je „najbolji“, te je u seriji od preko 700 mamografskih nalaza registrirao samo 4,2% nalaza BI-RADS kategorije 0. Isto vrijedi i za kategoriju BI-RADS III, dok su klasifikacije ostalih kategorija uglavnom ujednačene i primjerene rezultatima na razini cijele države.

  33. Mamografski probir raka dojke REZULTATI Legenda: Plavi stupac – KBC Split Ljubičasti stupac – Dom zdravlja županije Splitsko-dalmatinske Prikaz učešća mamografskih nalaza po BI-RADS klasifikaciji u pet mamografskih jedinica u Splitu (N= 12.199) i sedam mamografskih jedinica Doma zdravlja županije Splitsko-dalmatinske (N= 8.008).

  34. Mamografski probir raka dojke ZAKLJUČAK • Dosadašnji rezultati organiziranog mamografskog probira raka dojke u županiji Splitsko-dalmatinskoj (kao i u Republici Hrvatskoj) su pozitivni. • Na to ukazuje velik broj novootkrivenih karcinoma dojke (96 u našoj županiji, a preko 1800 novootkrivenih karcinoma u Republici Hrvatskoj u dosadašnjem tijeku probira). • Naša studija pokazuje da su karcinomi otkriveni u dosadašnjem tijeku probira (manji ukupni broj pacijentica s karcinomom) prosječne veličine 1,88 cm, dok su oni otkriveni izvan probira u 2010. (u Županiji splitsko-dalmatinskoj) srednje veličine 2,4 cm

  35. Mamografski probir raka dojke ZAKLJUČAK • U našoj seriji karcinoma otkrivenih u probiru, skupini minimalno invazivnih karcinoma dojke (T< 1 cm, T1a,b) pripada 28,8% tumora, dok je taj udjel za skupinu karcinoma izvan probira tek 15,2%. • U organiziranom probiru otkriveni karcinomi su za oko 0,5 - 1 cm manjeg promjera u odnosu na one izvan probira. U probiru je otkrivena skoro 1/3 karcinoma < 1 cm, a srednje veličina svih u probiru otkrivenih tumora je za 0,87 cm manja u odnosu na veličinu tumora otkrivenih dijagnostičkim mamografijama (izvan programa probira). • U probiru je otkriveno 8,8% neinvazivnih karcinoma (Tis), a izvan probira svega 2,8% karcinoma.

  36. Mamografski probir raka dojke ZAKLJUČAK • Glede nodalnog statusa i udaljenih metastaza tumora otkrivenih u probiru, 66,6% žena imalo je negativan nalaz aksile, a bez udaljenih metastaza je sigurno 85,7% žena (N=28), dok je u skupini karcinoma izvan probira metastaze u aksilarnim limfnim čvorovima imalo 48% žena (N=157). • Najveći broj žena (75%) imao je I. i II. stupanj histološke diferencijacije tumora, te III. stupanj 25% žena, što je također povoljan prognostički parametar.

  37. Mamografski probir raka dojke ZAKLJUČAK Dosadašnji rezultati organiziranog mamografskog probira raka dojke u županiji Splitsko-dalmatinskoj (kao i Hrvatskoj u cjelini) ukazali su i na čitav niz nedostataka: • organizacijskih, • tehničkih, • relativno slabiji odaziv žena, • neujednačene radiološke interpretacije nalaza, još uvijek nešto veći postotak BI-RADS 0 nalaza u odnosu na prihvatljiv postotak, • Relativno dugo čekanje žena na dodatne dijagnostičke postupke s nalazima BIRADS 0, 4 i 5, itd. • nedostatak sustavne kontrole kvalitete (u tijeku je uvođenje).

  38. Mamografski probir raka dojke ZAKLJUČAK • Uočeni nedostaci su najbolji putokaz za poboljšanje akcije ranog otkrivanja raka dojke koja je u tijeku, na čemu trebaju poraditi svi uključeni u ovu akciju: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Povjerenstvo za organizaciju i provođenje mamografskog probira raka dojke, Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, mamografske jedinice KBC Split i Doma zdravlja županije Splitsko -dalmatinske.

  39. Mamografski probir raka dojke ZAKLJUČAK • Na kraju, neophodno je već sada postići dogovor o uspostavi obvezatne kontrole kvalitete mamografskog probira, a zajedno s time provesti i odgovarajuću certifikaciju mamografskih jedinica i profesionalnog osoblja uključenog u program mamografskog probira. Također, u slijedećem razdoblju treba raditi na formiranju multidisciplinarnih jedinica za dijagnostiku i terapiju raka dojke sukladno uputama EU.

  40. HVALA NA POZORNOSTI!

More Related