Pam enje memorija
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 46

Pamćenje - memorija PowerPoint PPT Presentation


  • 81 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Pamćenje - memorija. Milan Zastavniković. Uvodne informacije o pamćenju. Pamćenje je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaženja znanja ili iskustva. Studentova sposobnost da koristi svoje pamćen je uveliko utiče na njegov proces učenja.

Download Presentation

Pamćenje - memorija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Pam enje memorija

Pamćenje - memorija

Milan Zastavniković


Uvodne informacije o pam enju

Uvodne informacije o pamćenju

Pamćenje je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaženja znanja ili iskustva. Studentova sposobnost da koristi svoje pamćenje uveliko utiče na njegov proces učenja.

Postoje tri elementa pamćenja:

Senzorsko pamćenje ( čuva informacije oko 20-30 sekundi )

Kratkoročno pamćenje ( zadržava informacije privremeno )

Dugoročno pamćenje ( trajno pohranjivanje informacija )


Memoriski zadaci

Memoriski zadaci

1. Komponente memoriskog zadatka

Fizičko i mentalno stanje pojedinca

Kontekst zadatka ( pojedinačni ili društveni kontekst )

Fizičko okruženje u kome se zadatak odvija

Mentalni zahtjevi zadatka

Namjera

2. Priroda informacije obrađenih u memoriskom zadatku

3. Automatska nasuprot namjernoj/promišljenoj uspješnosti memoriskih zadataka


Ljudski sistem pam enja

Ljudski sistem pamćenja

CENTRALNI PROCESOR

DUGOROČNO PAMĆENJE

Beleženje

Prisjećanje

upijanje

izbijanje

Ljudski sistem pamćenja je sačinjen od četiri funkcionalne komponente: čula, radne memorije, dugoročne memorije i centralnog procesora.

RADNO PAMĆENJE

ČULA


Sistem obra ivanja informacija

Sistem obrađivanja informacija

Model sistema obrade informacija prikazuje odnose između senzorskog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja.Postoje četiri procesa pomoću kojih se informacije kreću od jednog tipa pamćenja ka drugom.

Pažnja

Ponavljanje

Kodiranje

Pronalaženje


Pam enje memorija

SENZORSKO PAMĆENJE

KRATKOROČNO PAMĆENJE

ponavljanje

INPUT pažnja OUTPUT

kodiranje pronalaženje

Pažnja je od ključne važnosti za pamćenje zato što je to proces putem kog se informacije kreću od senzornog do kratkoročnog pamćenja.

Ponavljanje obuhvata rad ili djelovanje koje uključuje novu informaciju.

Kodiranje je proces povezivanja nove informacije sa postojećim znanjem kako bi ona postala smislenija.

DUGOROČNO PAMĆENJE


Uzroci zaboravljanja

Uzroci zaboravljanja

Zaboravljanje se razlikuje od grešaka u radu pamćenja po tome što zaboravljanje obuhvata nesposobnost da se prisjetimo nečega što je zabilježeno u dugoročnom pamćenju.

Greška u pamćenju obično označava nesposobnost da se uopšte zabilježi informacija u dugoročnom pamćenju.

Procesi odgovorni za zaboravljanje mogu se svrstati u dvije kategorije:

Nedostatak raspoloživosti – (odumiranje moždanih ćelija).

Nedostatak dostupnosti –(voljno neposvećivanje pažnje memoriskom tragu...).


Stope gubitka pam enja

Stope gubitka pamćenja

Stope zaboravljanja besmislenih slogova.

Bez stalnog ponavljanja većina informacija će biti izgubljena.


Pam enje memorija

Stope zaboravljanja udžbeničkog materijala.

Bez stalnog obnavljanja infornacije će biti izgubljene iz pamćenja.


Evaluacija pam enja

Evaluacija pamćenja

Pamćenje je raznovrsno i zavisi od zadatka. Student može imati dobro pamćenje za jednu vrstu zadataka, ali lošije za drugu vrstu zadataka.

Dvije procedure za evaluaciju pamćenja su :

Memoriski upitnik

Dnevnici pamćenja


Memoriski upitnik

Memoriski upitnik

Memoriski upitnici su usmjereni na četiri tipa memoriskih zadataka: znanje, događaji, namjere, akcije.


Dnevnik pam enja

Dnevnik pamćenja

Dnevnici pamćenja se takođe bave znajem, događajima, namjerama, akcijama.

Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evaluaciju o neuspjehu pamćenja u specifičnim zadatcima. Npr. Kad su zaboravili ime, zakazanu obavezu i informaciju...


Svrhe i prednosti memoriskih strategija

Svrhe i prednosti memoriskih strategija

Memoriske strategije imaju tri primarne svrhe:

Da povećaju svjest o procesima pamćenja.

Da povećaju svjest o sopstvenim memoriskim sposobnostima (manama i vrlinama).

Da neutralizuje tendenciju zaboravljanja.

Memoriske strategije mogu poboljšati naš uspjeh u situacijama interpersonalne, grupne i organizacione komunikacije, na akademski uspjeh, polaganje ispita, razumjevanje pročitanog, rješavanje problema.


Strategije manipulacija pam enja

Strategije manipulacija pamćenja

Cilj manipulacije pamćenjem je poboljšanje memoriske sposobnosti.

Postoje četiri tipa manipulacije:

Manipulaija stanjem pamćenja

Manipulacija društvenim kontekstom

Manipulacija spoljnim pomagalima

Mentalne manipulacije


Manipulacije stanjem pam enja

Manipulacije stanjem pamćenja

Stanje sistema pamćenja zavisi od fizičkog i mentalnog stanja onog ko uči.

Loše mentalno i fizičko zdravlje utiče na proces pamćenja na brojne načine: ometa senzorne organe tijela da detektuju informaciju, smanjuje se sposobnost moždanog centralnog procesora da pristupi informacijama u radnom pamćenju, mala vjerovatnoća da će informacije biti jasno pohranjene...


Pam enje memorija

Fizička vježba

Vježbanje je važno za stimulisanje čula, oslobađanje od stresa, poboljšanje sna i pozitivno utiče na memoriske sposobnosti.

Energetski ciklus

Većina ljudi doživljava vrhuncei padove u nivou energije tokom dana i nedelje.Standardni dnevni vrhunci su oko 11:00h i 16:00h, a tokom nedelje petak i subota. Prekidi u rasporedu vježbanja, jela, takođe mogu uticati na pamćenje.

San i učenje tokom sna

Redovan odmor je vitalan za dobro funkcionisanje pamćenja. Odlazak u krevet odmah nakon učenja pomaže pri pamćenju.


Pam enje memorija

Senzorske poteškoće

Loš vid ili sluh utiču na pamćenje tako što ometaju čulno bilježenje informacija.

Ishrana

Redovna i uravnotežena ishrana pomaže u radu pamćenja. Treba izbjegavati velike količine hrane prije učenja. Nutricionisti tvrde da postoji vitamini koji pomažu radu memorije: holin, B-kompleks, jod, mangan, folna kiselina, L-tirozin...Što se tiče hrane to obuhvata: mesne prerađevine, morske plodove, mlijeko, jaja, sir, povrće i crni luk. Hrana sa visokim sadržajem šećera pomaže u prisjećanju.

Bolest

Preduzimanje preventivnih koraka radi izbjegavanja bolesti je najbolji način da se predupredi nedostatak pamćenja usljed bolesti.


Pam enje memorija

Bolesti pamćenja

Bolesti pamćenja obuhvataju Alchajmerovu bolest, Koršakov sindrom, šlog, niski krvni pritisak.

Štetne supstance

Alkohol i droge mogu ozbiljno da oslabe rad memorije. Alkohol i droga mogu trajno da oštete sistem pamćenja. Za marihuanu se pokazalo da oštećuje sistem pamćenja.

Blaga stimulativna sredstva

Dejstvo stimulativnih sredstava kao što su kofein i nikotin djeluju u zavisnosti na zdravlje pojedinca, odmorenost i zadatak. Odmorni studenti bi trebalo da izbjegavaju stimulativna sredstva jer stvaraju nervozu i nemogućnost koncentracije. Nedovoljno odmorni studenti mogu imati koristi od stimulativnih sredstva. Za nikotin se pokazalo da štetno djeluje na pamćenje.


Pam enje memorija

Mentalna stanja

Studentovo stanje uma može uticati na strukturu mozga, umanjujući efikasnost sposobnosti dugoročnog pamćenja da upija informacije. Utiču i na sposobnost koncentracije.

Smanjena koncentracija

Smanjena koncentracija nastaje kao posljedica ekstremnog načina života, bilo da je zbrkan i haotičan ili strukturiran i predvidiv, ili kao posljedica ekstremnih uslova okoline, buka, temperatura...

Stres

Premalo ili previše stresa mogu biti pogubni za pamćenje. Puno stresa čini osobu podložnom bolestima, a premalo čini osobu previše opuštenom. Cilj je kontrola stresa.


Pam enje memorija

Raspoloženja

Ekstremno pozitivna raspoloženja mogu ometati pamćenje zato što se teško usredsredimo na zadatak. A negativno raspoloženje takođe ometa pamćenje na više načina, umanjuje pažnju, mjenja moždanu hemiju.

Vježbanje pažnje

Tehnike vježbanja pažnje razlikuju se od drugih jer navodno dovode do trajnih povećanja kapaciteta memorije. Jedan od metoda pažnje obuhvata vježbu osluškivanja slabih zvukova ili traženje prigušenih svjetala. Ova metoda je usmjerena na sposobnost održavanja pažnje. Druga tehnika uključuje vježbanje obavljanja više stvari istovremeno. Treća metoda obuhvata razaznavanje detalja na slikama ili zvukova u muzici...


Pam enje memorija

Opuštanje

Opuštanje poboljšava pamćenje jer umanjuje stres i dekoncentraciju. Različiti ljudi se opuštaju na različite načine kao što je vježba, slušanje muzike, razgovori.

Stavovi

Stavovi o sadržaju ili tipu memoriskog zadatka mogu i da ometaju i da pospješe pamćenje zato što stavovi utiču na motivaciju i pažnju. Budući da su stavovi duboko ukorjenjeni u pojedincu teško ih je promjeniti. Ali stavovi nisu statični, uvjek postoje načini da se izmjene.

Postoje tri komponente stavova koji se mogu mjenjati: uvjerenja, jačina i preznak.


Manipulacije dru tvenim kontekstom

Manipulacije društvenim kontekstom

Greške u radu pamćenja koje izazivaju da pojedinac zaboravi imena, zakazane sastanke , ispite ili druge bitne informacije mogu ozbiljno da poremete međuljudske odnose.

U društvenom okruženju greške u pamćenju se mogu desiti zbog:

Nedostatka saopštavanja namjera memoriskog zadatka

Ometanja pažnje

Nedostatka saopštavanja rezultata memoriskog zadatka


Manipulacija spolja njim pomagalima

Manipulacija spoljašnjim pomagalima

Manipulacije spoljašnjim pomagalima bave se fizičkim okruženjem onog ko uči. Spoljašnja pomagala su često efikasnija od mentalnih manipulacija zato što fizički stimulans bilježi življe tragove u pamćenju.

Postoje tri smjernice koje se mogu koristiti pri izboru i upotrebi manipulacija spoljnim pomagalima.

Svrha pomagala

Uspješnost spoljnog pomagala.

Lično iskustvo i sklonost pri odabiru spoljnjeg pomagala.


Memoriske strategije za u enje

Memoriske strategije za učenje

Mada se obično vezuje za školu ili visokoškolsku ustanovu, učenje se obavlja i na poslu i kod kuće. Postoje sljedeće strategije koje su primjenjive za raznovrsne memoriske zadatke.

Vođenje bilježaka

Nastavne mašine i softveri

Memoriska umjetnost

Sujevjerna pomagala za pamćenje

Izvori znanja


Strategija fizi kog pam enja

Strategija fizičkog pamćenja

Fizičko pamćenje se odnosi na upamćivanje određenih akcija kao što je vožnja bicikla, igranje fudbala...

Za akcije koje se redovno obavljaju , prosta vježba često poboljšava pamćenje. Rijetko obavljane akcije nisu podložne vježbi.

Dokumentovanje u koracima

Priručnici sa uputstvima

Sport


Zapamtiti obaveze i odgovornosti

Zapamtiti obaveze i odgovornosti

Korisne su sljedeće strategije koje pospješuju upamćivanje niza memoriskih zadataka:

Zapamtiti obaveze – moramo stalno biti u toku sa dnevnim i budućim obavezama (bilježenje obaveza).

Strategija noćnog pisanja – misli o predstojećim obavezama nam često nedaju mira prije spavanja pa je poželjno da se one zabilježe.

Upravljanje vremenom – održavanje ličnog rasporeda.


Pam enje memorija

Elektronski notes

Zapamtiti zakazane sastanke

1. dokumentovanje

- poput obaveza sastanci se mogu bilježiti u agendama, kalendarima...

- postoje raznovrsni oblici uključujući dnevne mjesečne i godišnje planere.

2.višestruke zabilješke

– kako bi se obezbjedili da ne zaboravite sastanke vodite višestruke biješke o budućim sastancima.

- koristite agende, dnevnike, kalendare

- vodite višestruke bilješke na različitim lokacijama


Pam enje memorija

Memoriski satovi

Tajmeri ili tajming uređaji

Dokumenta za podsjećanje

Prenosno memorijsko mjesto

Uočljivo smještanje

Sjetiti se potrebština

Upotreba telefona

Organizacija prostora

Strani jezici


Pam enje memorija

Sjetiti se svojih stvari

Simboličko podsjećanje

zategnite kaiš za jednu ili dvije rupe više

okrenite ručni časovnik ili ga stavite na drugu ruku

neobično postavite namještaj

promjenite džep u kome nosite novčanik

nosite neki predmet dok ne obavite memoriski zadatak


Pobolj anje li nog pam enja

Poboljšanje ličnog pamćenja

Zadatci iz ličnog pamćenja obuhvataju prisjećanje da se urade stvari za lične finansije, zdravlje, imovinu, kućne poslove, ličnu prošlost...

Lične finansije – najvažnije je pratiti datume dospjeća računa i izmiriti račune na vrijeme.

Zdravlje – potrebno je razviti redovnu rutinu u jelu, spavanju, vježbanju.

Vođenje evidencije oličnim stvarima – najbitnija stvar je organizacija.

Kućni poslovi – razviti redovnu rutinu u obavljanju kućnih poslova.

Lična istorija


Mentalne manipulacije

Mentalne manipulacije

Najbolji pristup poboljšanju pamćenja je usavršavanje više mentalnih manipulacija. Mentalne manipulacije funkcionišu tako što pojačavaju vašu pažnju na informacije tokom učenja.

Neke od mentalnih manipulacij su:

Manipulacija atributima

Asocijativne manipulacije

Manipulacije pronalaženjem

Manipulacije retencijom


Manipulacije atributima

Manipulacije atributima

Manipulacije atributima odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju treba zapamtiti.

Izmamljivanje osjećaja

Ocjenjivanje atributa

Opis

Analiza značenja (semantika)

Fonetska analiza

Odredite prioritete

Postavljajte pitanja

Povezivanje sa ličnim iskustvom

Vremensko uređivanje

Razumjevanje iz višestrukih izvora

Vizuelna analiza


Asocijativne manipulacije

Asocijativne manipulacije

Asocijativne manipulacije povezuju različite memoriske tragove. Korisne su za pamćenje povezanih informacija ili informacija koje su teške za razumjevanje.

Verbalne asocijacije

Prošli i sadašnji događaji

Smislene veze

Fonetske veze

Vizuelne veze

Grupisanje

Prikazivanje pomoću dijagrama

Nizanje

Prostorno uređivanje


Manipulacije strukturom pronala enja informacija

Manipulacije strukturom pronalaženja informacija

Struktura pronalaženja informacija bilježi informacije uspješnije nego pažnja, ponavljnje, atributne i i asocijativne manipulacije. Postoje četiri tipa pronalaženja:

Elaboracija – najlakše su za upotrebu, a ove strukture se grade na informaciji koju treba zapamtiti putem njenog kombinovanja sa drugim informacijama.

Redukcione – zasnovane su samo na dijelu orginalne informacije (skraćivanje, kodiranje prema prvom slovu, rezime)

Transformacija – teže su za upotrebu zato što mjenjaju oblik orginalne informacije, iako je transfomisana informacija povezana sa orginalnim materijalom.

Tehničke manipulacije – zasnovane su na unapred memorisanim strukturama, najteže su za korištenje.


Pam enje memorija

Akrostihne manipulacije (BIL – Blijedi Interesantni Luzijanac)

Ad hoc manipulacije (koristi kratke pjesmice)

Verbalna manipulacija

Slikovne elaboracije

kolorne manipulacije

boje sa manipulacijama sa osjećanjima

grafičke manipulacije

manipulacije vizuelne integracije

Brojčane elaboracije

Iskazivanje principa

Ismijavanje

Obrazovanje rečenica


Pam enje memorija

Smišljanje priča

Skraćenice

Izbjeljivanje

Šifrovanje prema prvom slovu

Skraćivanje rečenica

Iznošenje rezimea

Promalaženje sinonima

Pronalaženje antonima

Pronalaženje pripadnika klase

Uopšteno generisanje

Veze

Riječi – oznake

Loci (kuća pamćenja)

Konverzija broj - slovo


Asocijativne strategije

Asocijativne strategije

Asocijativne strategije za pamćenje funkcionišu na tvrdnji, da bi nova informacija bila što bolje upamćena, ona mora biti povezana (asocirana) sa nečim drugim.

Vizuelno asociranje i vizuelni svijet slika – sposobnost da se stvore mentalne slike stvari koje su prethodno viđene ili mogu biti vizuelno zamišljene.

Strategija zamjene riječi – slična je vizuelnom asociranju. Koristi se za pamćenje informacija koje se ne mogu brzo zapamtiti.


Pam enje memorija

Povezivanje (sistema i veza) – to je memoriska strategija u kojoj se stvaraju mentalne slike ili asocijacije za po dva elementa.

Strategija poređenja – Strategija poređenja obuhvata pronalaženje sličnosti, bilo figurativne, bukvalne između dvije stvari koje se trebaju povezati i zapamtiti. Može se primjeniti na sve predmete.

Pojmovne karte (fleš ili indeksne karte) – bavi se vještinom prepoznavanja pojmova ili termina. Jedan podatak se ispisuje na prednjoj strani kartice, a drugi povezani podatak na drugoj strani kartice.


Pam enje memorija

Riječi – oznake – bavi se vještinom memorisanja spiskova. Riječi – oznake se povezuju sa ključnim rječima za svaku stavku od stavki na spisku.

Rimovani stihovi, pjesme i poezija - rima je jedan oblika asociranja. Pomaže u pamćenju pravila, pojmova, spiskova...

Povezivanje imena – pamćenje imena je lakše kad se imena povežu sa drugim riječima ili djelima.


Pam enje memorija

Mnemonička sredstva – odnosi se na upotrebu pomoćnih sredstava u cilju poboljšanja efikasnosti pamćenja. Najčešće mnemoničko sredstvo OUPOP strategija, koja obuhvata upotrebu prvog slova svake riječi na spisku.

Obrazujte pomoćnu riječ.

Ubacite slovo.

Preuredte slova.

Obrazujte pomoćnu rečenicu ili izraz.

Probajte sa kombinovanjem.


Strategije grupisanja

Strategije grupisanja

Strategije grupisanja obuhvataju kategorizovanje stavki koje treba upamtiti prema zajedničkim odlikama ili nabrajanje nesumičnih stavki prema logičkom redosljedu.

Neke od strategija su:

Koncepti

Šifrovanje pomoću boja

Kategorije

Grupisanje

Abecedni redosljed

Ključne tačke


Druge memoriske strategije

Druge memoriske strategije

Vizuelna elaboracija – ova strategija koristi mentalne slike kao nagovještaje za rečeničke definicije. Slična je vizuelnom asociranju.

Nizani spiskovi pojmova – bavi se vještinom prisjećanja termina.

Strategija ponavljanja – su osmišljene radi zadržavanja novih informacija u kratkoročnom pamćenju dovoljno dugo da se mogu pohraniti u dugoročno pamćenje.


Pam enje memorija

Deklamovanje i pravljene razmaka između obnavljanja - činjenica da se većina zaboravljenaj desi u roku 24 časa od prvobitnog učenja je snažan razlog za obnavljanje. Samo jedan minut obnavljanja može da udvostruči retenciju informacija.

Razbijanje uobičajene šeme – kod ove strategije stvaramo neku neuobičajenu okolnost koju mentalno povezujemo sa nekom informacijom i koja služi da nas podsjeti.

PPRP strategija – pročitaj, prekrij, recituj, provjeri.

OUPN strategija – znači, ukaži, prikaži, navedi.


Pam enje memorija

Memoriska svijest – loš rad pamćenja se ponekad može povezati sa nedostatkom svijesti o procesima memorizacije ili nedovoljno njima posvećenom pažnom.

Povećanje memoriske svjesti obuhvata nekoliko koraka:

Studenti se trebaju upoznati sa osnovnim procesom pamćenja i uzrocima grešaka u pamćenju.

Studenti bi trebali da ocjene uspješnost rada svog pamćenjana različitim zadatcima kako bi procjenio koje su mu jače i slabije strane.

Student isprobava različite vježbe kako bi nadomjestio nedostatak pamćenja.

Vježbe su sljedeće:

Vježbe svjesti o kratkoročnom pamćenju

Vježbe svjesti o dugoročnom pamćenju


Pam enje memorija

Organizovanje informacija – organizacione vještine su ključne za većinu procesa učenja. Postoje dva načina organizovanja informacija:

Lijeva polovina mozga

Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloni logičkim uređenim linearnim organizacionim alatkama.

Organizaciona sredstva koja mogu biti efikasan u ovom slučaju su spiskovi pojmova, pojmovne kartice, koncepti.

Desnapolovina mozga

Ove osobe su sklone ka kreativnim , šematskim, vizuelnim i intuitivnim organizacionim alatkama.

Organizaciona sredstva za ovaj slučaj su vizuelno asociranje, ulančavanje i rimovanje.


Hvala na pa nji

HVALA NA PAŽNJI


  • Login