Uvod u edukacijsku psihologiju

1. Uvod u edukacijsku psihologiju Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12.

2. “Obrazovanje je najvažnije raspoloživo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaštva, izvlaštenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata”. UNESCO-va Komisija za obrazovanje

3. O čemu ćemo govoriti • Definiranje - Edukacijska psihologija kao grana psihologije - predmet proučavanja - učenje • Metode istraživanja

4. Edukacijska psihologija - grana psihologije • danas samostalna psihološka grana koja sadrži više područja • Primjenjena znanost

5. Kroz povijest 15. i 16.st.: potreba razumjevanja gardiva; Individualne osobine djece; Znanstveno educiranje učitelja 17. i 18. st.: organizirajne nastave po razredima i predmetima; učiti ono što je čovjeku korisno (Komensky): razvijanje samostalnosti, aktivnosti i sposobnosti opažanja (Rousseau) 18. i 19. st.: razvijanje dječjeg mišljenja (Pestalozzi); pažnja, organizacija tematske jedinice (Herbart); odgajanje i nastavno gradivo prilagođeno sposobnostima, samoobrazovanje (Spencer); motivacija, sistematizacija iskustva i znanja djece prije usvajanja novih znanja (Ušinski); “Alternativna” škola – sloboda nastavnih oblika, metoda, individualni pristup (Tolstoj)

6. Kroz povijest • Hall, Cattel – psihološki laboratoriji (opseg pažnje, brzina percepcije slova i riječi) • Edward Lee Thorndike: “Educational Psychology”, 1903. Prvi program istraživačkog rada na području problematike učenja – test inteligencije (vještine + sposobnosti) • Vigotski – proces učenja utječe na psihičko funkcioniranje, značaj nastave i učenja Odvojili psihologiju obrazovanja od opće i razvojne

7. Kroz povijest • Simon i Binet – skala za identificiranje mentalno retardirane djece • Claparède – metodološki priručnik za istraživanja u obrazovanju • Dewey – svrha znanja je prilagodba potrebama, ciljevima i željama okoline • Glasser – kvalitetna škola Kod nas: Ramiro i Zoran Bujas; I. Furlan

8. DOBI p.o. djece p.o. mladih p.o. odraslih p.o. osoba treće životne dobi MJESTU REALIZACIJE Psi nastave (formalno obrazovanje Psi izvan nastavnih aktivnosti (neformalno obrazovanje) Podjela prema kriterijima

9. PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA Psihologija poučavanja Psihologija učenja Poučavati druge je lako kada se zna. Znači, prvo treba naučiti. Pindar, 6. st. p.n.e.

10. Razmislite i ..... • Navedite primjer neke stvari koju ste nedavno naučili? • Na koji način vam je koristila ili koristi? • Navedite primjer kada ste nekoga podučavali, što ste ga naučili? Koja je bila svrha?

11. Predmet proučavanja TEMELJNI PROCES OBRAZOVANJA I ODGAJANJA TRAJNE PROMJENE UČENJE PRILAGODBA NA UVJETE I PRILIKE PRIRODNE I DRUŠTVENE OKOLINE SOCIJALIZACIJA I HUMANIZACIJA ČOVJEKA

12. Definicija učenja • Proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituje u njegovu izmjenjenom načinu ponašanja • Hilgard (1956): promjena ponašanja kao rezultat vježbanja i iskustva • Spence (1959): dovodi do promjena u ponašanju • Neposredni učinak: vještine, navike, znanje

13. Promjene • Utjecaj maturacije ili sazrijevanja organizma pr. hodati, govoriti, upravljati rukama i nogama • Utjecaj novih aktivnosti potaknute vlastitim potrebama ili potrebama okoline

14. Zahtjev okoline novi slijed reakcija promjena u nove oblike ponašanja ponavljanje Novostečene dinamičke strukture Prilagođena reakcija u svakoj takvoj ili sličnoj situaciji

15. Značaj učenja • Utjecaj na cijelu strukturu čovjekovih osobina ---- trajne promjene • Napredovanje i usavršavanje za što adekvatniju prilagodbu uvjetima i zahtjevima okoline Vještine Znanje Stavovi Interesi Vrijednosti i potrebe Govor socijalna obilježja, norme ponašanja Sposobnosti i sklonosti

16. Ženevska škola (Piaget, Inhelder) Razvoj logičkih struktura: klasifikacije, serijacije, pojmovi konzervacije, elementarne logičke strukture Učenje ovisi o stupnju razvoja Proces uravnoteženja ili ekvilibracije Moskovska škola (Galjperin, Talizina) Razvoj ovisi o vanjskim utjecajima Organizacija i oblikovanje aktivnosti utjecati će na itelektualni razvoj Metoda etapnog oblikovanja intelektualnih radnji: praktično iskustvo prethodi mentalnom planu Učenje i intelektualni razvoj

17. Temeljni uvjeti učenja • Dovoljno razvijene SPOSOBNOSTI za učenje (intelektualne, psihomotoričke funkcije, percepcija, osjetljivost) • MOTIVIRANOST • intrinzična – potrebe, interesi, želje, sposobnosti, sklonosti, itd. • Ekstrinzična – vanjski poticaji, ciljevi • Odgovarajuće VANJSKE PRILIKE • mogućnost školovanja, sudjelovanje na predavanjima i vježbama, upute za učenje, itd. • Raspolaganje literaturom, vremenom, prostorom • Metode i tehnike učenja BRZINA I EFIKANOST UČENJA USPIJEH I NEUSPIJEH UČENJA

18. Metode istraživanja Otkrivanje psihološke zakonitosti koje djeluju pri učenju i poučavanju postavljanje modela i teorija u području obrazovanja bolje razumjevanje ponašanja učenika i učitelja unapređenje rada u grupi ili razredu

19. Etika i istraživanje: principi • ne smije se ni na koji način naškoditi ispitanicima • osiguranje tajnosti individualnih podataka • nema varanja sudionika • roditeljska suglasnost

20. Planiranje i provedba istraživanja IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJE PROBLEMA TESTIRANJE POSTAVLJENIH HIPOTEZA PROVJERA ZAKLJUČAKA

21. 1. Identifikacija i definiranje problema • Izravno povezani sa praksom Koji su uzroci izostanaka učenika s nastave u prošlom polugodištu? • Važni za obrazovanje u cjelini Koja je metoda poučavanja prikladnija za učenike određenog uzrasta? • Precizno i jasno formuliranje • Uporište u modelu ili teoriji

22. Hipoteze • Pretpostavke ili provizorni odgovori na postavljeno pitanje Odnos između korištenja vizualnih pomagala u poučavanju i količine gradiva koju su učenici zapamtili. • AFIRMATIVNA HIPOTEZA • postoji neki odnos među • varijablima • temelje se na prethodnim • nalazima ili postavkama • teorije koju treba provjeriti • pr. Uporaba vizualnih • pomagala dovodi do • povećanja količine • zapamćenog gradiva • NUL – HIPOTEZE • neutralni oblik • nema povezanosti između • varijabli • pr. Uporaba vizualnih • pomagala i količine • zapamćenog gradiva nisu u • međusobnom odnosu

23. 2. Testiranje postavljenih hipoteza 1.Utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja Deskriptivna, Kauzalna, Razvojna istraživanja 2. Odrediti uzorak ispitanika Raprezentativni uzorak Odabir tehnika i instrumenata: VALJANOST POUZDANOST OBJEKTIVNOST OSJETLJIVOST 3. Definirati metode prikupljanja podataka

24. 3. Provjera zaključaka • Interpretacija rezultata s obzirom na postavljene hipoteze

25. Vrste istraživačkih nacrta: Deskriptivna istraživanja

26. Vrste istraživačkih nacrta: Kauzalna ili eksperimentalna istraživanja • Mijenja se nezavisna varijabla (pr. Nova metoda poučavanja, potkrepljivanje učenika) i mjerimo utjecaj na zavisnu varijablu (pr. Uspjeh, motivacija) • Faktorijalni (prisustvo) ili funkcionalni (količina) eksperiment • Eksperimentalna, kontrolna i usporedna skupina

27. Vrste istraživačkih nacrta: Razvojna istraživanja • Longitudinalni nacrt • Transverzalni nacrt Pr. Ispitati porast znanja povijesti tijekom osnovne škole

28. Vrste istraživačkih nacrta: Kvalitativna istraživanja • Opažanje • Intervju • Analiza dokumenata • Video zapis ili fotografija Bitni su proces i rezultati Hipoteze se ne postavljaju unaprijed Osjetljivost na kulturni i povijesni kontekst Pr. Analiza školskih zadaćnica ili udžbenika

29. SAMOOPAŽANJE (INTROSPEKCIJA) ispitanik simultano ili retrogradno opaža vlastite doživljaje Rizici: utjecaj opažanja i djelovanja; reinterpretacija VANJSKO OPAŽANJE opažanje i mjerenje vlastitog ili tuđeg vidljivog ponašanja zaključujemo o psihičkim procesima u njihovoj podlozi Metode prikupljanja podataka: postupak

30. Metode prikupljanja podataka:izvor • Vanjski opažač • Ispitanik o kojem prikupljamo podatke • Drugi sudionici koji daju svoje procjene o subjektu istraživanja • Pisani materijal

31. Vanjski opažač • Strukturirana tehnika • Definirani cilj i plan opažanja (koje ponašanje, kada i kako) objektivno za registriranje, bez interpretacije opažača

32. Upitnik (osobine, vrijednosti) Niz pitanja o tome što ispitanik misli, osjeća ili se ponaša u određenim situacijama Testovi (znanja, sposobnosti) Izaziva se određena aktivnost da bi se mjerila i vrednovala; Usporedba individualnih rezultata (uspješnost) Skale procjene (numeričke, grafičke, kombinacija) Utvrđuje se stav ili mišljenje ispitanika o nekom objektu (slaganje/neslaganje; semantički diferencijal: dobar-loš) Sociometrijski upitnici Upoznati socijalne odnose u grupi; pozitivna i negativna biranja Ispitanik

33. Procjenjivač koji poznaje ispitanika • Učitelji • Roditelji • Suučenici Koriste se skale procjene ili check-liste (zadani popis ponašanja)