Motivacija kognicije
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 17

Motivacija -kognicije PowerPoint PPT Presentation


  • 80 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Motivacija -kognicije. CILJEVI VJEROVANJE U OSOBNU KONTROLU OSOBNO JA. Općenito : kognitivni pristup motivaciji fokusira se na kognitivne procese kao uzročne determinante aktivnosti …takav pristup usmjeren primarno je na slijed : kognicija  djelovanje. 3. OSOBNO JA.

Download Presentation

Motivacija -kognicije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Motivacija kognicije

Motivacija -kognicije

CILJEVI

VJEROVANJE U OSOBNU KONTROLU

OSOBNO JA


Motivacija kognicije

Općenito:

kognitivni pristup motivaciji fokusira se na kognitivne procese kao uzročne determinante aktivnosti …takav pristup usmjeren primarno je na slijed:

kognicijadjelovanje


3 osobno ja

3. OSOBNO JA

  • Tematika povezana s Osobnim ili vlastitim Ja (engl. Self) blisko je povezana područjem koje pokriva suvremeno shvaćanje psihološkog blagostanja.

  • (Ryff i sur. 1989 – 2002 smatraju da postoji šest aspekata psihološkog blagostanja:

  • 1. samoprihvaćanje – pozitivna procjena samoga sebe;

  • 2. pozitivni međuljudski odnosi – bliski, topli odnosi s drugim osobama;

  • 3. autonomija – samoodređenje;

  • 4. ovladavanje okolinom – osjećaj učinkovitosti u ovladavanju vanjskim okolnostima i izazovima;

  • 5. smisao života – osjećaj smisla koji nečijem životu daje smjer i svrhu;

  • 6. osobni rast i razvoj – usvajanje razvojnog pristupa životu koji obilježava napredak i rast .


Motivacija kognicije

  • Psihološko zdravlje = znači imati pozitivno mišljenje o sebi, pozitivne odnose s drugim ljudima, visoku autonomiju, doživljaj da ste u stanu upravljati svojom okolinom, osjećaj da vaš život ima puni smisao i da vam život obilježava stalna putanju osobnog rasta i razvoja. Bavljenje ovim kvalitetama povezanim s psihološkim zdravljem je glavni zadatak “osobnog Ja” ili engl. Self-a .

  • Tri osnovna pitanja u središtu su rasprave o osobnom Ja:

  • 1. definiranje i stvaranje osobnog Ja tj. kognitivni aspekt ili „pojam o sebi“ (engl. self-concept);

  • 2. odnos između osobnog Ja i društva tj. socijalni aspekt ili identitet (engl. identity);

  • 3. otkrivanje i razvoj potencijala osobnog Ja tj. akcioni aspekt ili djelovanje (engl. agency).


Motivacija kognicije

  • Pojam o sebi, identitet i djelovanje ukazuju na to na koji način osobno Ja generira motivaciju

  • 1. KOGNITIVNI aspekt

    Pri zadatku definiranja ili stvaranja osobnog Ja, mi razmišljamo tko smo, kako nas vide drugi, koliko smo slični i koliko različiti od ostalih i možemo li postati osoba koja želimo biti. ..„pojam o sebi“ je pretežito kognitivni aspekt ukupnog „osobnog Ja“. …definiranje ili stvaranje osobnog ili vlastitog Ja pokazuje način na koji pojam o sebi (engl. self-concept) energizira i usmjerava ponašanje. Pojam o sebi (engl. self-concept) predstavlja mentalnu reprezentaciju pojedinca o njemu samom a nastaje na osnovu vlastitih iskustava i razmišljanja o tim iskustvima


Motivacija kognicije

  • Razumijevanje „pojma o sebi“ kao sastavnici ukupnog „osobnog Ja“ usko je povezano s definicijom „sheme o sebi“ (engl. self-schemas) kao kognitivne generalizacije o sebi koja je vezana uz specifično područje i koji su naučeni iz prošlih iskustava(Markus, 1977, 1983). . Pojam o sebi je skup shema o sebi vezanih uz pojedina područja (npr. kako ljudi mentalno reprezentiraju svoje osobne karakteristike u područjima kao što su sportske kompetencije i međuljudski odnosi). Sheme o sebi stvaraju motivaciju na dva načina: posredstvom

  • 1. konzistentnog Ja (engl. consistent self) i pomoću

  • 2. mogućih pojmova o sebi (engl. possible self).


Motivacija kognicije

  • Kod konzistentnog Ja, sheme o sebi usmjeravaju ponašanje tako da potvrđuje viđenje sebe, a sprječava pojavu povratnih informacija koje bi mogle opovrgnuti takvo viđenje sebe. Drugim riječima, ponašanje se koristi u svrhu potvrđivanja nečijeg pojma o sebi.

  • Da bi osigurali da nas i drugi vide onako kako mi vidimo sebe, općenito smo skloni usvajanju samopredstavljajućih (engl. „self-presentational“) znakova i simbolakoji nagovještavaju tko smo mi (ili tko mislimo da jesmo). Primjeri takvih znakova i simbola uključuju izgled koji izražavamo u našem fizičkom pojmu o sebi kroz odjeću, održavanje dijete, dizanje utega, plastičnu kirurgiju ili čak stvari koje posjedujemo i aute koje vozimo.

  • Namjerno izbjegavamo one osobe u okolini koji se odnose prema nama na način koji nije sukladan našem viđenju sebe. Ovaj se proces naziva „selektivna interakcija“ (Robinson i Smith-Lovin, 1992; idr.).


Motivacija kognicije

  • Teorija kognitivne disonance daje primjer jednog načina kako konzistentno Ja održava svoje viđenje sebe. Ova teorija polazi od opće pretpostavke o tome da većina ljudi njeguje prilično poželjnu sliku samih sebe. Takvo viđenje sebe kognitivno je reprezentirano nizom vjerovanja o sebi. Ponekad se, međutim, ljudi realno ponašaju tako da se nakon toga osjećaju glupima, nemoralnima i nerazumnima. Kada su vjerovanja o tome tko sam Ja i što Ja činim nedosljedna (npr. vjerujem u jedno, a stvarno se ponašam na potpuno suprotan način), tada ljudi doživljavaju stanje psihološke nelagode koja se naziva „kognitivna disonanca“ (Festinger, 1957; Aronson, 1969, i dr.).

  • kod kognitivne konzistencije, dva vjerovanja su konzistentna ako jedno vjerovanje proizlazi iz drugog (biti moralna osoba i govoriti istinu). Kod kognitivne disonance, dva vjerovanja su disonantna ako iz jednog vjerovanja proizlazi drugo koje je tome suprotno (biti moralna osoba, a lagati).


Motivacija kognicije

  • Alternativno objašnjenje kognitivne disonance nudi tzv. Teorija samopercepcije (engl. „Self-Perception Theory“). Naime, utemeljitelji i pristaše ovog pristupa (Bem, 1967, 1972; Bem i McConnell, 1970) pretpostavljaju da ljudi NE razvijaju odnosno ne mijenjaju svoja vjerovanja kao reakciju na negativna emocionalna stanja nastala iz kognitivnog protuslovlja (tj. disonance) već zbog samopercepcije ili samoopažanja vlastitog ponašanja.Stjecanje ili mijenjanje stavova kroz samopercepcije svog vlastitog ponašanja osnovno je načelo teorije samopercepcije.

  • Teorija samopercepcijenajprikladnije se primjenjuje na situacije kada su vjerovanja pojedinca nejasna, dvosmislena i slaba.

  • S druge strane, teorija disonance se najbolje primjenjuje na situacije kada su početna vjerovanja jasna, istaknuta i snažna


Motivacija kognicije

  • 2. SOCIJALNIaspekt osobnog Ja

    Identitet predstavlja način na koji se „vlastito Ja“ odnosi prema društvu budući da sadrži bit onoga što osoba jest u kulturalnom kontekstu(Deaux i sur., 1995).

    ljudi su i članovi društvenih i kulturalnih skupina. Ove kulture i društvene grupe nude identitete svojim članovima.


Motivacija kognicije

Pet općih kulturalnih parametara identiteta su:

1. odnosi (prijatelj, djed);

2. zvanja (muzičar, prodavač);

3. politička pripadnost (liberal, ljevičar);

4. etiketirane grupe (pušač, beskućnik);

5. etničke grupe .(južnjak)


Motivacija kognicije

Osim preuzimanja ovih širokih kulturalnih uloga, ljudi također imaju mnoštvo različitih društvenih uloga.....npr. student, majka, otac, trkač i pjesnik.

Uloga se sastoji od kulturalnihočekivanja o tome kako se treba ponašati osoba koja ima određenu društvenu poziciju (Gross i sur., 1958).


Motivacija kognicije

  • Prema Teoriji kontrole afekta ( engl. „Affect Control Theory“) (Heise i sur., 1979; MacKinnon, 1994), ljudi se različito ponašaju u različitim situacijama zato što preuzimaju različite identitete. …U teoriji kontrole afekta, mnoštvo mogućih identiteta koje netko može imati reprezentirano je numerički samo na tri dimenzije ( poznate su kao kao EPA) ( prema: Osgood, May i Miron, 1975):

  • 1. evaluacija (E - engl. evaluation= level of goodness; valencija ili „dobrota“);

  • 2. snaga (P – engl. potency; razina snage) i

  • 3. aktivitet (A – engl. activity; razina živahnosti).


Motivacija kognicije

  • Motiviranje ponašanja u skladu s ovom teorijom odvija se na slijedeći način:

    kulturalne vrijednosti (E=koliko netko dobar, P=koliko snažan,A= koliko aktivan) usmjeravaju ponašanje, dok ga

    afektivna odstupanja (engl. affective deflections) energiziraju. Takva afektivna odstupanja nastaju između temeljnih emocionalnih stavova ili mišljenja (predstavlja EPA profil identiteta koji je kulturalno definiran) i trenutnog dojma (EPA profili koji proizlaze iz trenutnog ponašanja osobe).


Motivacija kognicije

  • „EPA profil“ = numeričko određenje onog identiteta koji je osoba trenutno preuzela…EPA rezultati se obično kreću u rasponu od -4 (ekstremno loš) do +4 (ekstremno dobar)…

  • Istraživanja u kulturi USA… EPA profil:

  • 1. učitelja je 1.5, 1.4, i -0.6. Dakle, u kulturi SAD-a za učitelja se smatra da je prilično dobar, neznatno snažan ili moćan i neznatno tih.

  • 2. odvjetnika je 1.0, 1.7 i 0.2 (neznatno dobar, prilično moćan i ni živahan ni tih).

  • 3. ovisnika o drogama je -2.0, -1.7 i 0.7 (prilično loš, prilično slab, i neznatno živahan).


Motivacija kognicije

  • 3. AKCIONI aspekt osobnog Ja

  • Osobno Ja posjeduje i vlastitu motivaciju, odnosno akcijsku komponentu ili djelovanje (engl. agency).

  • Djelovanje povlači za sobom akcije odnosno aktivnost. Aktivnost spontano proizlazi iz intrinzične motivacije, a njen razvoj se nastavlja kroz procese diferencijacije i integracije. Intrinzična motivacija koja proizlazi iz psiholoških potreba osnažuje vlastito Ja da koristi i razvija svoje urođene sposobnosti. Diferencijacija se zbiva onda kada osobno Ja koristi intrinzične interese, preferencije i sposobnosti u svrhu rasta i razvoja prema sve većoj i većoj složenosti. Integracija se događa onda kada različiti dijelovi osobnog Ja postanu ujedinjeni i kada dođe do stvaranja doživljaja koherentnosti ili jedinstva.


Motivacija kognicije

  • Model samousklađenosti(Sheldon i Elliot, 1999) ilustrira motivacijske i razvojne dobiti slijeđenja životnih ciljeva koji proizlaze iz integriranog temeljnog odnosno jezgrovnog Ja (engl. core self).. kad ljudi odluče slijediti ciljeve koji se podudaraju ili koji su usklađeni s jezgrovnim ili temeljnim Ja, tada kažemo da slijede “samousklađene ciljeve”

  • “Jezgrovno Ja” = ono što reprezentira potrebe, interese i internalizirane vrijednosti neke osobe (npr. intrinzični ciljevi)

  • Samousklađenost između osobnog Ja i ciljeva neke osobe izaziva pojačano ulaganje napora što nadalje povećava vjerojatnost zadovoljenja potreba. Ovo, naposljetku, unaprjeđuje i blagostanje


  • Login