1 / 17

C++

C++. Algoritam 2. Dio. Algoritam. Računalo zadatak može riješiti samo ako dobije upute kako to učiniti. Takve se upute nazivaju algoritmom . Algoritam je popis radnji (operacija, uputstava) koje treba izvršiti u navedenom redoslijedu da bi se dobilo rješenje postavljenog zadatka.

Download Presentation

C++

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. C++ Algoritam 2. Dio (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  2. Algoritam • Računalo zadatakmože riješitisamo ako dobije upute kako to učiniti. • Takve se upute nazivaju algoritmom. • Algoritam je popis radnji (operacija, uputstava) koje treba izvršiti u navedenom redoslijedu da bi se dobilo rješenje postavljenog zadatka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  3. Algoritam • Mnoge radnje u svakodnevnom životuizvršavamo prema unaprijed naučenom algoritmu (npr. slanje SMS poruke mobilnim telefonom). • Promjena poretka izvršavanja osnovnih radnji algoritma najčešće dovodi do neželjenih rezultata (algoritam se mora izvršiti točno prema uputstvu). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  4. Elementi algoritma • Algoritam treba provjeriti sa što više ulaznih podataka za koje je poznata izlazna vrijednost. OBRADA (algoritam) IZLAZ (rezultat) ULAZ (ulazni podaci) (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  5. Algoritam • Većina zadataka se može riješiti na više različitih načina pa je za njihovo rješenje moguće napisati više različitih algoritama. • Autor algoritma redovito nastoji pronaći algoritam koje najbrže, najučinkovitije i najsigurnije dovodi do rezultata. • Zadatak je moguće riješiti pomoću računala ako se algoritam predoči naredbama odabranog programskog jezika (napiše program). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  6. Dijagram tijeka • Algoritam se može prikazati grafički. • Grafički prikaz algoritma naziva se dijagram tijeka. • Takav je prikazkoristan jer pregledno prikazuje algoritam, omogućava analizu problema, lakšu provjeru i traženje boljih postupaka rješavanja zadatka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  7. Znakovi dijagrama tijeka POČETAK i ZAVRŠETAK JEDNA ILI VIŠE NAREDBI OBRADE ULAZ PODATAKA DA ? ODLUKA IZLAZ PODATAKA NE (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  8. Osnovne algoritamske strukture • Osnovne algoritamske strukture mogu se svrstati u tri skupine. To su: • slijedni algoritam (slijed, niz), • grananje, • petlja. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  9. Slijedni algoritam • Samo u slučaju rješavanja najjednostavnijih zadataka,algoritam je pravocrtan, tj. uvijek se izvršava u istom slijedu naredbi. • Takav ćemo algoritam nazivati slijedni algoritam (slijed, niz). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  10. Slijedni algoritam • Kao primjer slijednog algoritma može poslužiti zadatak 1. • Korisnik unosi dva broja, brojevi se zbrajaju pa se ispisuje dobiveni zbroj. • Treba uočiti da se bez obzira na ulazne brojevenaredbeuvijek izvršavaju istim redoslijedom. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  11. Dijagram tijeka slijeda • Dijagram tijeka slijednog algoritma za zbrajanje dva broja. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  12. Grananje • Često je algoritam ovisan o međurezultatima ili ulaznim podacima pa se redoslijed izvršavanja naredbi mijenja ovisno o tim podacima. • Takva se struktura algoritma naziva grananje jer se ovisno o stanju podataka odvija jedan od mogućih dijelova (grana) algoritma. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  13. Grananje • Kao primjer grananja može poslužiti zadatak 2. • Korisnik unosi cijeli broj, računa se apsolutna vrijednost tog broja pa se ispisuje rezultat. • Treba uočiti da redoslijed izvršavanja naredbi ovisi o međurezultatu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  14. Dijagram tijeka grananja • Dijagram tijeka grananja za računanje apsolutne vrijednosti broja. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  15. Petlja • Često se dijelovi algoritma trebaju ponoviti više puta (iterirati). Takva se struktura algoritma naziva algoritamska petlja. • Ponavljati se može: • unaprijed zadani broj puta, • sve dok se ne ispuni određeni uvjet. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  16. Petlja • Kao primjer algoritamske petlje može poslužiti zadatak 3. • Potrebno je ispisati prvih 100 prirodnih brojeva. • Treba uočiti da se dio naredbiizvršava opetovano sto puta. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  17. Dijagram tijeka petlje • Dijagram tijeka petlje za ispis prvih sto prirodnih brojeva. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

More Related