Predrag Bejaković Institut za javne f inanc ij e – ijf.hr

1. Uloga gospodarsko političkih mjera na poboljšanju životnog standarda i ublažavanje siromaštva u HrvatskojEkonomski fakultet u Splitu – travanj 2007. Predrag Bejaković Institut za javne financije – www.ijf.hr tel: (+385) 1 488 64 55 fax: (+385) 1 48 19 365 e-mail : predrag@ijf.hr

2. Cilj prezentacije: proanalizirati mjere poboljšanja životnog standarda i ublažavanja siromaštva • Poticanje gospodarskog rasta i posebice uloge države u tome, • Stvaranje mogućnosti za zapošljavanje, • Poboljšanje ljudskog kapital, • Učinkovitost sustava socijalne skrbi, • Fiskalnu i organizacijsku decentralizaciju, • Ograničavanje korupcije, i • Razvoj institucija.

3. Sadržaj izlaganja • Općenito o potrošnji u Hrvatskoj. • Definicija, mjerenje i značenje životnog standarda i siromaštva. • Stanje u Hrvatskoj. • Razrada pojedinih odrednica. • Zaključak. Cijeli tekst se može naći na www.undp.hr: Croatia: Human development report 2006.

4. Osobna potrošnja • U posljednjih pet godina gospodarski rast u Hrvatskoj bio je u velikoj mjeri uvjetovan i utjecao na povećanu potrošnju kućanstava koja je u razdoblju 2000-2005. rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,7%. • Dohodak kućanstva je porastao s 64.288 kuna u 2001. godini na 69.683 kuna u 2005. ili po stopi od 8,4%.

5. Struktura osobne potrošnje

8. Siromaštvo je višedimenzionalno • Može biti: apsolutno (vezano uz egzistencijalni minimum), relativno (u odnosu na raspodjelu dohotka i ukupno okruženje) i subjektivno (subjektivna percepcija). • Ono je dinamično, složeno, određeno s postojećim institucijama, te prostorno i spolno uvjetovano. • Uvjeti i pojavni oblik siromaštva razlikuju se po socijalnim skupinama, vremenu, mjestu i zemlji. • Siromaštvo se može razlikovati po spolu, etnitetu, dobi, mjestu (ruralno nasuprot urbanom), te izvoru dohotka. • Obično su u kućanstvima djeca i žene više izložene siromaštvu od muškaraca.

9. Dio stanovnika je siromašan, ali koliki dio? Kako mjeriti siromaštvo: Jedan je mjeriti raspodjelu dohotka, te je tako u SAD-u 1996. godine najbogatija petina cjelokupnog stanovništva ostvarivala je 49% ukupnog dohotka, dok je udio najsiromašnije petine iznosio samo 4%. Izračunavanje broja ljudi koji su ispod granice siromaštva (poverty line), što je utvrđena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno doličnog životnog standarda. Povezani pojam - jaz siromaštva (poverty gap) određuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromašnih kućanstava podigla do granice siromaštva.

10. Definicija i značenje siromaštva • Siromaštvo se uobičajeno određuje kao nemogućnost zadovoljavanja materijalnih potreba, posebice hrane, ali i osiguranja smještaja, sredstava za rad i druge imovine. • Siromaštvo je nedostatak više izvora koji vodi neodgovarajućoj ishrani i nezadovoljavanju životnih potreba. • Mnoge siromašne osobe često ističu i psihološke aspekte siromaštva.

11. Siromaštvo i socijalna isključenost • Iako siromašni često ističu ekonomske teškoće svoga položaja, ponajviše ih smeta socijalna isključenost odnosno zarobljenost u začarani krug siromaštva. • Ako bi se pojedinac ili obitelj našli u siromaštvu vrlo teško iz njega nalaze izlaz: pucaju njihove društvene, rodbinske i prijateljske veze. • Zbog nemogućnosti ili otežanog uspostavljanja poznanstava ograničene su mogućnosti zapošljavanja i slično.

12. Metodološke poteškoće • Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju se primici u naturi). • Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja. • Službeni podaci ne obuhvaćaju transfere u naturi koje daje država. • Dohodak se izračunava godišnje. • Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja. • Promjena vrijednosti, navika i stavova (nešto što je nekada bio luksuz, danas se smatra neophodnošću).

13. Stope siromaštva u Hrvatskoj i EU (2001.)Linija siromaštva = 60% medijana nacionalnog dohotka (uključen samo novčani dohodak).

14. Stanje u Hrvatskoj (I) • Siromaštvo je u Hrvatskoj razmjerno nisko, pogotovo ako se usporedi s drugim zemljama u tranziciji, ali je težak izlazak iz siromaštva pogotovo za nezaposlene i radno neaktivne. • Dosadašnji gospodarski rast nije uspio stvoriti dovoljno ekonomskih mogućnosti za siromašne, a oni su i u lošijem položaju u iskorištavanju tih mogućnosti.

15. Pokazatelji siromaštva (bez dohotka u naturi) 2003.

16. Stope siromaštva u Hrvatskoj (2001.-2003.)

17. Siromaštvo u Hrvatskoj (I) Siromaštvo se sastoji od dvije najvažnije skupine: • onih koji su uvijek bili siromašni (većinom nezaposleni ili sezonski radnici, samohrane majke, stare osobe koje su živjele same i bez obitelji, bolesni i hendikepirani) i • novihsiromašnih (uglavnom osiromašenih radnika i umirovljenika koji su relativno pristojno živjeli u bivšoj državi). Biti siromašan u Hrvatskoj znači živjeti u lošim uvjetima, nekvalitetno se hraniti, većinom ne imati redovno zaposlenje i imati nezavršeno osnovno obrazovanje.

18. Odrednice siromaštva Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s isključivanjem iz svijeta rada. Ako je zaposlenost ili nezaposlenost jedna od odrednica potreba za socijalnom pomoći, druga odrednica je visina dohotka koja se ostvaruje. Drugim riječima niski (i neredoviti) dohodak važan je uzrok siromaštva.

19. Struktura siromašnih Postoji nekoliko dominantnih skupina među siromašnima: stariji i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe. Ujedno, većoj opasnosti od siromaštva izložena su samačka kućanstva. Iako nezaposleni i neaktivni čine mali dio siromašnog stanovništva (2,9 i 5,4%), oni su izloženi najvećoj opasnosti od siromaštva, dok je zaposlenost prilično sigurna zaštita od siromaštva.

21. Uloga države u ublažavanju siromaštva (I) • Država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade i zarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva u društvu. • Najvažniji cilj socijalne politike je omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada.

22. Uloga države u ublažavanju siromaštva (II) • U ublažavanju siromaštva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha. • Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise. • Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromašni imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.

23. Važnost zaposlenosti i tržišta rada (I) • Zaposlenost nije samo najvažnija odrednica položaja ljudi u svakoj zemlji, već je isto tako bitna u pružanju dohotka, socijalne podrške, kvalitete života i način sudjelovanja u društvu. • Zaposlenost je "ljepilo koje zajedno drži naše društvo”.

24. Važnost zaposlenosti i tržišta rada (II) • Tržište rada ima najvažniju ulogu u određivanju životnog standarda građana Hrvatske, kao i u iznosima i vrstama pomoći koje trebaju pružati ustanove socijalnog osiguranja i zaštite. • Fleksibilno tržište rada (sa što manje ograničenja u ponudi i potražnji za radom) uz gospodarski razvoj može osigurati uvjete za visoke stope i brzo zapošljavanje te porast plaća.

25. Važnost zaposlenosti i tržišta rada (III) • To bi smanjilo pritisak na sustav socijalne skrbi, smanjilo broj osoba koje žele ostvariti prijevremenu mirovinu i slično. Nedovoljno fleksibilno tržište rada i ograničenja u prostornoj i profesionalnoj pokretljivosti radne snage pojačavaju probleme siromaštva i socijalne isključenosti te tako povećavaju teret socijalne pomoći.

26. Važnost zaposlenosti i tržišta rada (IV) • Najbolja brana protiv siromaštva i socijalne isključenosti su rad i zapošljavanje. • Poseban problem predstavlja dugotrajna nezaposlenost jer nakon neuspješnog traženja posla, dugotrajno nezaposlene osobe stvarno gube mogućnost zapošljavanja.

27. Stope nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti (više od 11 mj., 2003., %)

28. Važnost zaposlenosti i tržišta rada (V) • Zadaća je smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost i smanjiti broj već dugotrajno nezaposlenih. • Problemi koje susreću mnogi dugotrajno nezaposleni većinom su vrlo složeni i uključuju nisku razinu obrazovanja i motivacije.

29. Poboljšanje ljudskog kapital • Pojam ljudskog kapitala je širi od samog formalnog obrazovanja stanovništva i zaposlenih jer uključuje i sva znanja i vještine stečene neformalnim putem, pa čak u najširoj definiciji, te investicije u zdravlje.

30. Obrazovanje, poboljšanje znanja i stručnosti • Značajan broj mladih u Hrvatskoj ispadne iz srednjeg i visokog obrazovanja. • To je među ostalim uzrokovano opasnim nedostatkom škola druge prilike (šanse), namijenjenih mladima koji su ispali iz obrazovanja ili im neposredno prijeti ispadanje. • Potrebno je smanjiti ispadanje iz sustava i povećati njegovu fleksibilnost.

31. Poboljšanje zdravstvenog stanja • Ugroženo zdravlje i ograničena radna sposobnost te ozbiljnija bolest u porodici ugrožavaju mogućnost zapošljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz siromaštva. • Najveći se problem hrvatskog zdravlja ogleda u težoj i nejednakoj dostupnosti zdravstvene zaštite.

32. Sustav socijalne skrbi(I) • Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja. • Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja.

33. Sustav socijalne skrbi (II) • Neki programi na prvi pogled skupi ili rastrošni možda stvarno uspješno pomažu siromašnima, dok neki drugi - jeftiniji i manje izdašni - ustvari uopće ne ostvaruju učinak (ili je on vrlo slab) na smanjivanje i/ili ublažavanje siromaštva. • Stoga je potrebno stalno pratiti i znanstveno izučavati provođenje pojedinih programa.

34. Korupcija i siromaštvo • Najvažnija kočnica za izlazak iz začaranog kruga siromaštva, ekonomske nejednakosti, neobrazovanosti i neučinkovitih ulaganja. • Stvara negativne učinke na gospodarski rast i proizvodnost. • Velika prijetnja koja pridonosi političkoj nestabilnosti i raširenom nepovjerenju u državne institucije i tijela vlasti.

35. Što se može učiniti (I) • Dosljedno i hrabro provoditi strukturne reforme jer tranzicijske zemlje koje su uspješno provodile strukturne reforme i decentralizaciju uspjele su ograničiti korupciju. • Zalagati se za stručno i samostalno sudstvo.

36. Što se može učiniti (II) • Poticati usvajanje jasnih i trajnih zakona. • Utvrditi nadležnost i odgovornost državnih tijela. • Smanjiti diskrecijsko pravo javnih službenika. • Senzibilizirati domaću javnost.

37. Organizacijska i fiskalna decentralizacija (I) • Prilično uspješna brana protiv korupcije. • Omogućava veću pravednost i dostupnost u pružanju usluga. • Pozornije (štedljivije) trošenje javnih prihoda. • Potiče gospodarski rast.

38. Organizacijska i fiskalna decentralizacija (II) • Omogućava veću aktivnost građana u političkom životu i njihovo veće sudjelovanje. • Učinkovitije utječe na ublažavanje siromaštva. • Potiče transparentnost donošenja odluka, te poboljšava odgovornost državnih tijela i nositelja vlasti.

39. Istina, ima i mogućih negativnih učinaka: • Mogu se povećati troškovi zbog dupliranja kapaciteta. • Može doći do narušavanja odgovornosti i transparentnosti, a to se najčešće zbiva kada nisu jasno utvrđene nadležnosti ili dolazi do preklapanja nadležnosti različitih razina vlasti. • Moguće je pogoršanje kvalitete pružanja javnih usluga.

40. Kriteriji odgovarajuće fiskalne decentralizacije (I) • Autonomnost: Lokalna vlast treba imati samostalnost i fleksibilnost u utvrđivanju i ostvarivanju svojih prioriteta. • Odgovarajući i dovoljni javni prihodi. • Pravednost – dodijeljena sredstva trebala bi odgovarati fiskalnim potrebama i biti obrnuto proporcionalna fiskalnom kapacitetu.

41. Kriteriji odgovarajuće fiskalne decentralizacije (II) • Predvidivost – sredstva što se dodjeljuju lokalnim vlastima trebaju biti što je moguće sigurnija u iznosima i rokovima. • Jednostavnost – sredstva što se odobravaju lokalnim vlastima trebaju se temeljiti na objektivnim pokazateljima. • Poticaji - sustav mora pomagati fiskalnu ozbiljnost, a sprječavati fiskalnu nepromišljenost i rastrošnost.

42. Izgradnja i snaženje ustanova • Zbognepostojanje vladavine pravagrađani se ne osjećaju jednaki pred zakonom i sudovima. • Složeni zakonodavni okvir u kojem se teško snalaze slabije obrazovani. • Potrebno je stoga poticati veću učinkovitost sudstva i javne uprave.

43. Zaključak (I) • Ne postoji jedinstveni model rješavanja siromaštva, ekonomske nejednakosti i socijalne isključenosti te poboljšanja životnog standarda koji bi bio optimalan za sva društva. • Država može pružiti stabilan zakonodavni okvir, socijalnu infrastrukturu te u suradnji sa svojim građanima ustanoviti vladavinu prava.

44. Zaključak (II) • Nije presudno stvarati nove zakone i stalno mijenjati organizacijske strukture, nego treba poboljšati poštivanje postojećih zakona. • U cilju ostvarivanja vladavine zakona, presudni su politička volja i odlučnost vodstva.

45. Zaključak (III) • Podjednako je bitno osnaživanje građana - pogotovo siromašnih - i njihovo puno sudjelovanje u političkom procesu. • U sustavu socijalne skrbi potrebno je povećati znanja, stručnosti i sposobnosti radno sposobnih osoba te potaknuti organizaciju sustava i pružanje usluga prema potrebama korisnika – a tu se ističe važnost socijalnog planiranja.

46. Eto to je sve, ma je li to moguće? • Hvala vam na pozornosti • Sva pitanja, komentari i drugačiji stavovi dobro su došli!