1 / 32

ISTRAŽIVANJE O STANJU SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI

ISTRAŽIVANJE O STANJU SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI Beograd, 19. novembar 2013. Priredio Pera Marković Centar za regionalna istraživanja. Program Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija

jeroen
Download Presentation

ISTRAŽIVANJE O STANJU SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ISTRAŽIVANJE O STANJU SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI Beograd, 19. novembar 2013. Priredio Pera Marković Centar za regionalna istraživanja

  2. Program Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija Sprovodi SKGO – Stalna konferencija gradova i opština Uz podršku SIDA – Švedska Agencija za međunarodnu razvojnu saradnju

  3. ISTRAŽIVANJE Istraživanje o stanju sistema zaštite životne sredine na lokalnom nivou u Srbiji sprovedeno je u dva kruga u periodu mart–jun. Prvi krug istraživanja sproveden je od 11–20. marta metodom ankete u organima uprave gradova i opština Osnovna verzija upitnika sa 15 pitanja dostavljena je svim gradovima i opštinama u Srbiji preko mreže poverenika SKGO Relativno mali obim upitnika imao je za cilj da postigne visok procenat odgovora Ukupno je 58 jedinica lokalne samouprave dobrovoljno dostavilo popunjene upitnike, i to 11 gradova i 47 opština

  4. Istraživanje Drugi krug istraživanja sproveden je od 20. aprila do 15. maja Proširena verzija upitnika imala je 31 pitanje, koja su u celini obuhvatila i pitanja iz prethodne verzije upitnika Proširenu verziju upitnika je popunjavalo pet istraživača, svaki u određenom regionu, tako da je ravnomerno obuhvaćeno 26 gradova i opština iz cele Srbije, pri čemu gradovi i opštine koji su dostavili odgovore na osnovnu verziju upitnika nisu ponovljeni Cilj proširene verzije upitnika bio je da produbljenim istraživanjem proveri tačnost ocene stanja donete prema osnovnoj verziji upitnika Istraživači su posetili i pribavili popunjene upitnike iz 26 gradova i opština

  5. Istraživanje Relevantnost obuhvata Anketirano je 84 od ukupno 145 jedinica lokalne samouprave u Srbiji bez Kosova (58%), i to 14 od 22 grada (64%) i 70 od 122 opštine (57%) Zeleno – Prvi krug Plavo – Drugi krug U Srbiji bez AP Kosovo i Metohija ima 145 jedinica lokalne samouprave: glavni grad, 22 grada i 122 opštine (Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, Sl.glasnik RS 129/07)

  6. Istraživanje Relevantnost odgovora Svaki upitnik je popunjavao tim zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnim upravama, koji su po pravilu činili samostalno stručno lice iz odeljenja lokalne uprave za poslove zaštite životne sredine, lokalni inspektor za zaštitu životne sredine i samostalno stručno lice iz odeljenja lokalne uprave za poslove finansija Davanje odgovora na upitnik bilo je dobrovoljno, a sva lica koja su davala odgovore su imala punu kvalifikovanost Na osnovu relevantnosti obuhvata i odgovora, odgovori prikupljeni u ovom istraživanju su potpuno relevantni za donošenje nalaza i perporuka.

  7. NAJVAŽNIJI NALAZI 1. Organizacija i kapaciteti lokalnih organa za ZŽS Zaštita životne sredine na lokalu je po pravilu povezana sa poslovima urbanizma, građevinarstva, komunalnih delatnosti i imovinsko-pravnim poslovima U zaštiti životne sredine na lokalu se ne sreće multidisciplinarni pristup, već se obavlja kao ograničena upravna delatnost U proseku oko 1% od ukupnog broja zaposlenih u opštini neposredno obavlja poslove ZŽS, što se procenjuje kao dovoljno U proseku su zaposleni u lokalnim organima za ZŽS opremljeni u skladu sa potrebama modernog kancelarijskog poslovanja

  8. Nalazi Nalazi 2. Dodatni kadrovski kapaciteti u ZŽS na lokalnom nivou Lokalni organi za ZŽS tesno sarađuju sa inspekcijom za ZŽS i sa komunalnom inspekcijom; drugi organi se ovim poslovima bave samo izuzetno Nedovoljno prisustvo drugih organa u ZŽS pokazuje da u ovoj oblasti nije razvijen multidisciplinarni pristup U razvijenim upravnim oblastima postoji podozrenje između upravnih i inspekcijskih organa, ali njega nema u oblasti ZŽS: to se može smatrati dokazom da na lokalnom nivou postoje osnove sistemskog pristupa ovoj oblasti

  9. Nalazi 3. Poslovi ZŽS od posebnog značaja za javnost Kapaciteti lokalnih organa za ZŽS su ojačani nakon uvođenja Arhuske konvencije kao zakonske obaveze, pošto su sve lokalne uprave morale su da zaposle ili na drugi način u lokalnoj upravi obezbede najmanje jedno stručno lice za ZŽS Opštine imaju kapacitete za postupak procene uticaja objekata na ŽS, i iz lokalne i iz centralne nadležnosti, dok su iskustva u postupku strateške procene uticaja planova i programa na ŽS mala, naročito iz centralne nadležnosti Opštine imaju mala iskustva sa dozvolama za upravljanje otpadom Opštine ne vrše pripreme za izdavanje integrisane dozvole za sprečavanje i kontrolu zagađivanja ŽS

  10. Nalazi 4. Prisustvo korupcije u obavljanju poslova ZŽS Lica koja su pripremala odgovore na upitnike u izrazitoj većini procenjuju da je većina zaposlenih u lokalnim organima uprave za ZŽS u izabranim gradovima i opštinama nezadovoljna visinom zarade Lica koja su pripremala odgovore na upitnike u izrazitoj većini procenjuju da većina zaposlenih u lokalnim organima uprave za ZŽS smatra da u njihovom okruženju korupcija nije prisutna, negira prisustvo koruptivnih pritisaka od političkog nivoa i smatra da su dovoljno obezbeđeni od pritisaka na koruptivno ponašanje Lica koja su pripremala odgovore na upitnike u izrazitoj većini procenjuju da većina zaposlenih u lokalnim organima uprave za ZŽS ne prepoznaje specifične mehanizme za sprečavanje korupcije

  11. Nalazi 5. Planski dokumenti u oblasti ZŽS na lokalnom nivou ZŽS u opštini je po pravilu uređena planom: većina anketiranih opština (60%), uz prostorne i urbanističke planove, ima i druge, osnovne i posebne planove za ZŽS. LEAP-e smenjuju SLOR-i Kao planovi iz ZŽS smatraju se i oni koji se samo posredno mogu povezati (npr. za uređenje vodosnabdevanje, uređenje prirode, čak i planovi kontrole i smanjenja populacije pasa lutalica) Uticaj centralnih organa na planiranje ZŽS na lokalu je velik: 3/4 anketiranih opština ima planove u vezi upravljanja otpadom, samo 3 opštine navele su planove u vezi prečišćavanja otpadnih voda, a ni jedna nije navela plan u vezi energetske efikasnosti Planove ZŽS ne prate akcioni planovi: 60% anketiranih opština nije navelo nikakve rokove na koje se planovi ZŽS odnose

  12. Nalazi 6. Finansiranje ZŽS iz sopstvenih izvora na lokalnom nivou Prosečno učešće sredstava za ZŽS u ukupnim prihodima anketiranih opština u prethodne tri godine iznosilo je oko 1–2% U 2012. godini anketirane opštine su smanjile učešće sredstava za ZŽS u ukupnim prihodima u odnosu na 2011. godinu. Zato je porastao procenat iskorišćenja ovih sredstava; ali, polovina anketiranih opština iskoristi manje od 90% sredstava za ZŽS Planiranje budžeta se u većini opština odvija bez uzimanja u obzir ostvarenih prihoda i rashoda iz prethodne godine

  13. Većina opština ima budžetski fond za ZŽS: najvažniji pojedinačni izvori ovog fonda dolaze od naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine i naknade za zagađivanje životne sredine Najčešće je osnovica za iznos visine naknada korišćenje, odnosno veličina nepokretnosti (naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine), a manje se za osnovicu koristi obavljanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu, koje određuje Vlada (naknada za zagađivanje životne sredine), zbog čega većina opština ovu naknadu naplaćuje i od pravnih i od fizička lica Sredstva budžetskog fonda za ZŽS bez dodatin budžetskih sredstava nisu dovoljna za redovno obavljanje poslova u oblasti zaštite životne sredine

  14. Nalazi 7. Spoljni izvori finansiranja projekata u oblasti ZŽS U većini anketiranih opština sprovode se projekti ZŽS uz finansijsku podršku spoljnih subjekata Najveći donator projekata bilo je nadležno ministarstvo, odnosno Fond za ZŽS, dok se kao velik donator pojavljuje i Evropska Unija, a na teritoriji Vojvodine i pokrajinski organi Najveći broj projekata ZŽS odnosi se na upravljanje otpadom Projekti nominalno usmereni na ZŽS često su projekti za unapređenje komunalne infrastrukture: to znači da se izvori finansiranja ZŽS često koriste kao poseban izvor za finansiranje komunalne infrastrukture

  15. Nalazi 8. Kapitalni projekti, prioriteti i najveći izvori zagađenja Polovina anketiranih opština ne sprovodi kapitalne projekte koji bitno utiču na unapređenje ŽS. Tamo gde se sprovode, većinom se odnose na komunalne delatnosti, i to upravljanje otpadom i prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda Prioritetni kapitalni projekti na lokalu najviše se odnose na upravljanje otpadom i na odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda Najveći izvori zagađenja ŽS na lokalu su komunalne otpadne vode, rad industrijskih i rudarskih postrojenja i komunalni otpad Lokalne vlasti, međutim, nisu nadležne za zagađivanja ŽS od rada industrijskih i rudarskih postrojenja, hemikalija u poljoprivredi i drumskog saobraćaja, koji nisu obuhvaćeni lokalnim kapitalnim investicijama, niti planiranim, niti onim koje se realizuju

  16. Nalazi 9. Monitoring stanja ŽS na lokalu i vertikalna saradnja Monitoring stanja ŽS na lokalu se nedovoljno sprovodi Monitoring stanja ŽS na lokalu vrše komunalna preduzeća i ustanove koje podatke prikupljaju i za centralne organe; opštine retko prikupljaju podatke od specifičnog značaja za svoju teritoriju U vršenju monitoringa retko učestvuju naučne ustanove. Mali broj organizacija koje vrše monitoring čini da je on prostorno ograničen na usko područje, po pravilu samo naselje koje je sedište opštine Većina anketiranih opština u prethodne dve godine nije pripremala kumulativne podatke o stanju ŽS na godišnjem nivou za svoje potrebe Većina anketiranih opština dostavlja podatke o stanju ŽS centralnim organima, na zahtev centralnih organa

  17. Nalazi 10. Saradnja opština u ZŽS – horizontalna saradnja Značajan broj anketiranih opština naveo je da nema saradnju sa drugim opštinama u zaštiti životne sredine Međuopštinska saradnja u ZŽS se najviše uspostavlja kao posledica aktivnosti centralnih organa: većina navedenih slučajeva saradnje vezana je za uspostavljanje regionalnih deponija Da li su aktivnosti političkog nivoa opština saradnja u istom smislu kao i zajedničke aktivnosti više lokalnih uprava? Upitnike su većinom popunjavali zaposleni u lokalnoj upravi, što je bitno za ocenu stanja međusobne saradnje opština u ZŽS

  18. Nalazi 11. Saradnja lokalnih vlasti i nevladinog sektora u ZŽS Podrška opština radu organizacija građanskog društva i udruženja u oblasti ZŽS prisutna je u izvesnoj meri u manje od 1/3 anketiranih opština (veći gradovi i neke veće opštine), a samo 1/7 (14%) anketiranih opština izdvaja za ovu podršku iznose po osnovu kojih se mogu postići određeni učinci u javnosti U opštinama u kojima je davana podrška nevladinom sektoru, u velikom broju slučajeva ona je sprovođena bez javnog konkursa Sprovođenje postupaka procene uticaja i strateške procene uticaja je bez svrhe ako u njima ne učestvuje zainteresovana javnost Brojnost organizacija građanskog društva koje su aktivne u oblasti ZŽS potvđuje da je to oblast od posebnog interesa za javnost

  19. NAJVAŽNIJE PREPORUKE 1. Organizacija i kapaciteti lokalnih organa za ZŽS Za podsticanje multidisciplinarnog pristupa ZŽS na lokalu potreban je veći uticaj na svest zaposlenih u lokalnoj upravi čiji su poslovi srodni/povezani sa ZŽS kako bi je više uzimali u obzir u svom radu Veoma je važno uključiti političke funkcionere – donosioce odluka u aktivnosti povećanja svesti kod lokalnih organa Najvažnija tema za podizanje svesti je smanjenje zagađenja svih medija ŽS (vazduh, voda, tlo): njome se može najbrže podstaći multidisciplinarni pristup, koji je najviše nedostajući Lokalni inspektori za ZŽS su malobrojni i potrebna im je značajna podrška: stručno usavršavanje, oprema za terenski rad (naročito van naselja koje je sedište opštine) i dr.

  20. Preporuke 2. Dodatni kadrovski kapaciteti u ZŽS na lokalnom nivou Sve lokalne organe koji imaju u svom nazivu zaštitu životne sredine treba jedinstveno tretirati Inspekcijski nadzor u ZŽS često ima odlike preventivnog postupanja koje nema za cilj kažnjavanje, nego unapređivanje prakse obveznika, što inspektore čini srodnim zaposlenima u lokalnim organima za ZŽS

  21. Preporuke 3. Poslovi u oblasti ZŽS od posebnog značaja za javnost Liste objekata za koje je obavezna i za koje je fakultativna procena uticaja na ŽS, koje donosi nadležno ministarstvo, treba povremeno da budu preispitane Korisno je preispitati praksu lokalnih organa u vezi fakultativnih postupaka procene uticaja iz lokalne nadležnosti: ovo je slabo mesto ukupne regulative u ZŽS Treba obratiti pažnju da je postpak strateške pod uticajem organa koji sprovodi javnu raspravu za planske dokumente, zbog čega je moguće da se praksa ne podudara sa propisanim postupkom Podstaći lokalne organe za ZŽS da, na osnovu evidencije koju imaju, pripreme nacrte lokalnih katastara zagađivača

  22. Preporuke 4. Prisustvo korupcije u obavljanju poslova ZŽS Pošto je korupcija naziv za veoma različite vrste postupaka, od kojih mnogi nisu predmet prekršajnog ili krivičnog prava, korisna je široka obuka zaposlenih u lokalnim organima uprave u pogledu definisanja postupaka i radnji koji se smatraju koruptivnim Obuku o postupcima i radnjama koje se smatraju koruptivnim treba da prati skup propisa koji bi ustanovili antikoruptivne mehanizme na nivou lokalnih vlasti

  23. Preporuke 5. Planski dokumenti u oblasti ZŽS na lokalnom nivou Opštine treba veću pažnju da posvete rokovima za realizaciju planova: bez akcionih planova koji utvrđuju mere, organe i rokove za realizaciju, svaki planski dokument je neostvariv Potrebno je da opštine sredstva namenjena za ZŽS tešnje povežu sa realizacijom planova kojima se uređuje ZŽS Lokalne samoupravu treba da razviju mehanizam kontrole kada se planski dokumenti i akcioni planovi ne sprovode zbog neažurnosti ili nezainteresovanosti skupštine ili izvršnih organa opštine Zakonodavna inicijativa: izmenama zakona propisati da donošenje osnovnih i posebnih planskih dokumenata kojima se uređuje ZŽS iz izvorne nadležnosti bude obaveza lokalnih samouprava

  24. Preporuke 6. Finansiranje ZŽS na lokalnom nivou iz sopstvenih izvora Korisno je da zaposleni na poslovima ZŽS znaju iznose godišnjih planiranih sredstava u prihodima budžeta i planirane rashode za te namene: time se postiže formiranje logike budžetskog poslovanja Korisno je pokrenuti inicijativu da opštine sa malim prihodima budžeta dobijaju od centralnih organa namenska sredstva za ZŽS Potrebna je šira edukacija zaposlenih u lokalnim upravama, u okviru čega i zaposlenih na poslovima ZŽS, o pravilnom planiranju budžeta, jednako prihodne i rashodne strane Treba podstaći sve opštine da uvedu ekološke naknade Treba podstaći sve opštine da osnuju budžetski fond za ZŽS

  25. Preporuke 7. Spoljni izvori finansiranja projekata u oblasti ZŽS Obezbediti veću dostupnost centralnih i inostranih fondova za projekte ZŽS, naročito malim opštinama Obezbediti što više podataka o načinu pristupa evropskim fondovima i postupcima pribavljanja sredstava iz njih Obezbediti obuku o projektnom finansiranju, odnosno programskom budžetiranju, naročito za predstavnike malih opština

  26. Preporuke 8. Kapitalni projekti, prioriteti i izvori zagađenja na lokalu Potrebno je da sve opštine sprovode aktivnosti na kapitalnim projektima koji unapređuju stanje ŽS, na nivou izrade planova i/ili tehničke dokumentacije: to omogućuje brže delovanje kada se pojave sredstva za finansiranje sa centralnog nivoa ili od donatora, kao i bolje utvrđivanje prioriteta na nivou opštine ZŽS, korišćenja zemljišta i komunalne delatnosti moraju se posmatrati na integralan način: zbog velikih potreba na unapređenju komunalne infrastrukture, postoji opasnost da se sva finansijska sredstva preusmere u komunalnu infrastrukturu bez obzira na potrebe u druge dve oblasti Lokalne vlasti treba veću pažnju da posvete odvođenju i prečišćavanju otpadnih voda, kao i unapređenju energetske efikasnosti sa stanovišta ZŽS

  27. Preporuke Da bi lokalne vlasti mogle da utiču na poslovni sektor (industrijski, rudarski, poljoprivredni i saobraćajni), kao najveće apsolutne izvore zagađenja ŽS, potrebno je da imaju pouzdane i sveobuhvatne rezultate monitoringa stanja medija ŽS Lokalne vlasti moraju uspostaviti komunikaciju sa poslovnim sektorom radi smanjenja zagađivanja ŽS iz najvećih pojedinačnih izvora zagađenja (rad industrijskih i rudarskih postrojenja, hemikalije u poljoprivredi i drumski saobraćaj): različiti oblici učešća javnosti u postupcima u vezi sa ZŽS su nedovoljno iskorišćeni kanal za ovu komunikaciju, ali potrebno je unaprediti i druge kanale komunikacije (mediji, kampanje, i drugo) i uspostaviti nove kanale komunikacije (sastanci zainteresovanih strana pod patronatom opštine, i drugi)

  28. Preporuke 9. Monitoring stanja ŽS na lokalnu i vertikalna saradnja Monitoring stanja ŽS je odlučujuća aktivnost za njenu zaštitu i unapređenje, zbog čega bi lokalne samouprave trebalo da mu posvete mnogo veću pažnju Priprema godišnjeg izveštaja o stanju ŽS može bitno da unapredi rad lokalnog organa za ZŽS i potrebno je da ga priprema svaki lokalni organ za ZŽS, bez obzira na vršenje monitoringa Pošto ZŽS ima potencijalno veliki društveni značaj, korisno je u izradi izveštaja o stanju ŽS uključiti, pored državnih subjekata, različite nedržavne subjekte, pre svih udruženja zainteresovana za ZŽS, čime bi izveštaj dobio na političkoj težini i podstako veću pažnju na svoj sadržaj i na potrebu veće pažnje na vršenje monitoringa stanja ŽS

  29. Preporuke 10. Međusobna saradnja opština u zaštiti životne sredine – horizontalna saradnja Horizontalna saradnja u ZŽS (međuopštinska saradnja), jednako na političkom i na stručnom nivou, korisna je i potrebna za bolje funkcionisanje državne uprave i unapređenje stanja ŽS U cilju podsticanja međuopštinske saradnje, osim praćenja rada resornog ministarstva, koje ima najveći uticaj na nju, treba podsticati saradnju opština na osnovu specifičnih interesa opština

  30. Preporuke 11. Saradnja lokalnih vlasti i nevladinog sektora u ZŽS Neophodno je da lokalne vlasti pruže veću finansijsku i drugu podršku organizacijama građanskog društva i udruženjima u oblasti ZŽS, što je osnovna svrha Arhuske konvencije i domaćih zakona kojima je ona primenjena Uvažavanje nevladinog sektora kao ozbiljnog partnera u ZŽS može da poveća značaj lokalnog organa za ZŽS i poveća njegove kapacitete za obavljanje poslova Značaj povećanja podrške nevladinom sektoru proističe iz opasnosti ugrožavanja ŽS: bez aktivne javnosti, očuvanje životne sredine je mnogo teže i sa manje rezultata

  31. Preporuke 12. Potrebe za obukom u oblasti ZŽS na lokalnom nivou Svi anketirani gradovi i opštine izrazili su potrebu za stručnim obukama i usavršavanjem u vezi ZŽS. Grupe tema koje privlače najveći interes: • Upravljanje otpadom i upravljanje hemikalijama • Zaštita od buke i vibracija, zaštita od zračenja, integrisano sprečavanje i kontrola zagađenja, procena uticaja i strateška procena, zaštita vazduha, upravljanje projektnim ciklusom, upravljanje otpadnim vodama i zaštita voda, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije • Monitornig stanja ŽS, izrada propisa lokalne samouprave, zaštita prirodnih dobara i biodiverziteta, organska proizvodnja, zaštita zemiljišta, standardi i politika ZŽS u EU, ZŽS u urbanističkom planiranju, podela oblasti ZŽS i komunalnih delatnosti

  32. HVALA NA PAŽNJI.

More Related