1 / 25

MATURALNI RAD - od plana do realizacije

MATURALNI RAD - od plana do realizacije. Elvira Katić, prof. i dipl. knjižničar Jelena Rušev Mogilevskij, prof. i dipl. knjižničar. Definicija.

jenny
Download Presentation

MATURALNI RAD - od plana do realizacije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MATURALNI RAD - od plana do realizacije Elvira Katić, prof. i dipl. knjižničar Jelena Rušev Mogilevskij, prof. i dipl. knjižničar

  2. Definicija • Završni ili maturalni rad je samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada.

  3. Uloga školske knjižnice • U grupnim i individualnim posjetima školskoj knjižnici knjižničar u suradnji s predmetnim nastavnikom upoznaje učenike sa cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke • Učenici dobivaju uvid u: - kompletnu referentnu zbirku knjižnice (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl.) koje mogu koristiti u čitaonici knjižnice i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tabele i sl.

  4. Nastavak - stručnu literaturu koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan knjižnice - periodiku koju knjižnica posjeduje - zbirku AV i elektroničke građe koju učenici mogu koristiti u knjižnici

  5. Katalozi • Osim ručnog pretraživanja kataloga (abecednog, stručnog, predmetnog) školska knjižnica omogućuje učenicima i računalno pretraživanje on line kataloga Zadarske županije tako da učenik može dobiti točne informacije o literaturi u slučaju da njegova školska knjižnica ne posjeduje potrebne naslove

  6. Internet • Za svoj maturalni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu, ali u tom slučaju mora im se objasniti da takve sadržaje koriste s oprezom budući da oni nisu uvijek pouzdani te ih je potrebno dodatno provjeriti

  7. Plan izrade maturalnog rada • Tek nakon što je učenik izabrao i definirao temu u suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne informacije o literaturi može pristupiti planu izrade svog maturlnog rada koji obuhvaća sljedeće poslove: - prikupljanje literature - čitanje i bilježenje važnih podataka - raspored građe - izrada plana rada - pisanje rada preme planu - revizija i ispravljanje rada - tehnička obrada i prijepis

  8. Struktura maturalnog rada • Završni ili maturalni rad sastoji se od: - naslovne stranice - sadržaja - uvoda - razrade - zaključka - dodatka ili priloga - bibliografije ili popisa literature

  9. Naslovna stranica • Izgled naslovne stranice je propisan: • u lijevom gornjem uglu navodi se naziv i adresa škole • na sredini stranice piše se: Maturalni radiz (naziv predmeta), ispod toga naziv teme tj. naslov maturalnog rada • lijevo pri dnu stranice stoji: Mentor:, ispod toga ime i prezime profesora i titula • desno pri dnu stranice stoji: Učenik:, ispod toga ime i prezime učenika te razred • pri dnu stranice u sredini navodi se grad, mjesec i godina • NASLOV označava temu rada te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima

  10. Primjer naslovne stranice Gimnazija Jurja Barakovića Zadar Perivoj Vladimira Nazora 3 Maturalni rad iz povijesti ZADARSKI SVECI ZAŠTITNICI Mentor: Učenik: Željko Banđen, prof. Ratko Rušev, IV.B Zadar, travanj, 1998.

  11. Sadržaj • obično se stavlja na početak rada zbog preglednosti • predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih djelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerirani najčešće arapskim brojkama • Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2.1. PRVI PODNASLOV 2.2. DRUGI PODNASLOV 2.3. ---------------------------- 3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA

  12. Uvod • obuhvaća obično jednu do dvije stranice teksta • precizira predmet rada tj. ističe o čemu će se u radu pisati • objašnjava organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se djelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo • može izražavati osobni stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme

  13. Razrada • obuhvaća najviše 15 – 20 stranica teksta • predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema • obično se sastoji od više poglavlja, koji se dalje dijele na potpoglavlja i odjeljke • temu je potrebno logički razvijati i sistematizirati te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prijelazi • u rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu • naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju

  14. Zaključak • obuhvaća obično jednu stranicu teksta • predstavlja završni dio rada u koji se ne unosi novi materijal već se iz niza detalja izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti • može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije te preporuke i podatke do kojih je učenik došao u radu

  15. Dodaci ili prilozi • predstavljalju tablice, fotokopije dokumenata, ilustativne i grafičke materijali te veće statističke podatke • iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju biti spomenuti i komentirani u tekstu • ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta može se uvrstiti u rad • prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti napomenu, npr.: “vidi sl. 1”

  16. Bibliografija ili popis literature • predstavlja popis koji sadrži abecednim redosljedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka, AV ili elektroničke građe), te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja • učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio već mora povremeno naznačiti porijeklo podataka, shvaćanja i teza tako što će točno navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo • budući da postoji više načina navođenja literature uvjek je dobro zatražiti savjet mentora i školskog knjižničara

  17. Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore (jedan od načina) • KNJIGA: - ako je knjiga djelo jednog autora: Šicel, Miroslav. Hrvatska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1982. - ako je knjiga djelo do tri autora: Babić, Stjepan. Finka, Božidar. Moguš, Milan. Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - ako je knjiga djelo više od tri autora: Pine, Stanley i dr. Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. • ENCILOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI: - Opća enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981. - Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. - Hrvatski biografski leksikon, sv.1, JLZ, Zagreb, 1983. - Chevalier, Jean. Gheerbrant, Alain. Rječnik simbola, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1983.

  18. Nastavak • ČLANCI IZ ČASOPISA: - Hercigonja – Saucha, Mirjana. Spolno ponašanje adolescenata // Priroda, 2003. 906 (1), str. 37 – 38. - Čaplar, Alan. Bogatstvo razasuto Velebitom // Meridijani, 2006. (XL), 102, str. 24 – 30. • INTERNET IZVORI: - www.ffzg.hr (www.ffzg.hr/anglist/hrv.htm), 9.12.2005. • koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na intenetu mijenjaju iz dana u dan)

  19. Citiranje • postoji više načina bilježenja citata • učenik u tekstu citira odlomke iz izvornika pod navodnicima, a zatim odmah u bilješci na dnu stranice ili na kraju rada navodi izvor tj. prezime i ime autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice • Primjer (jedan od načina): - “Držimo se mi pluga i motike.” 1 - “Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.”2 1. Kovačić, Ante. U registraturi, Zora, Zagreb, 1968, str. 41. 2. Kovačić, Ante, citirano izdanje, str.83.

  20. Sadrži prostor za upis datuma predaje rada, obrane rada, mentorov kratki komentar te mjesto za upis ocjene Primjer: Datum predaje rada: ________________ Datum obrane rada: _________________ Komentar: Ocjena:_____________ Zadnja stranica

  21. Opseg maturalnog rada • tekstualni dio maturalnog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta • kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta • jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom

  22. Kako izračunati karticu teksta na računalu • koristimo li za pisanje tekstualni editor Word, kliknut ćemo na izbornik Tools (Alati), zatim na opciju Word count (Brojanje riječi), a potom na opciju Character with blank spaces (Znakovi s prazninama) • računalo će zbrojiti sva slova uključujući i praznine između riječi • dobiveni broj podijeli se s 1800 i dobije se točan broj napisanih kartica

  23. Koju vrstu i oblik slova koristiti • za pisanje službenih tekstova na računalu koriste se obično dva fonta (vrsta i oblik slova) u točno određenim veličinama: Times New Roman veličine 12 točaka ili Courrier New veličine 10 točaka • U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) i potcrtavanje, ali ne smije se pretjerivati

  24. Uređivanje teksta • uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici • sve stranice (osim naslovne) moraju biti numerirane, u većini slučajeva iznad teksta (na sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta označavaju citati • tekst na stranici mora biti odmaknut s lijeve strane 3 cm od kraja, a s ostalih strana (desno, gore i dolje) po 2 cm od ruba stranice • jedna stranica sadrži najviše 32 retka teksta (1 kartica) • tekst se piše najčešće s proredom 1,5

  25. Kopiranje, predaja i obrana maturalnog rada • učenik je dužan predati maturalni rad profesoru – mentoru u jednom primjerku • rad je potrebo uvesti u meke korice sa spiralnim vezom • maturalni rad se usmeno brani pred tročlanim povjerenstvom koje čine razrednik, profesor – mentor i još jedan profesor, u pravilu sustručnjak • obrana rada traje otprilike 15 minuta • od kanditata se očekuje da pokaže samostalno vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada • obrana maturalnog rada pokazuje učenikovu zrelost i spremnost za daljnje školovanje i obrazovanje

More Related