1 / 22

Amela Šehović Filozofski fakultet S A R A J E V O

Amela Šehović Filozofski fakultet S A R A J E V O. Nomina professionis ženskog roda u savremenom bosanskom jeziku. Amela Šehović. Ova tema može se smatrati segmentom tvorbe riječi , ali još više dijelom sociolingvističkog istra ž ivanja odnosa jezika i roda .

jed
Download Presentation

Amela Šehović Filozofski fakultet S A R A J E V O

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Amela ŠehovićFilozofski fakultet S A R A J E V O Nomina professionis ženskog roda u savremenom bosanskom jeziku

  2. Amela Šehović • Ova temamože se smatratisegmentomtvorberiječi, alijošvišedijelomsociolingvističkogistraživanjaodnosajezikairoda. • „Jeziki rod fundamentalnosadržani u društvenojpraksi” (Eckert – McConnell-Ginet, 2005:5),tj. jezička je upotreba određena društvenim kontekstom.

  3. Amela Šehović • Većinadefinicijaizrazaseksizamsvodi se naoblikdiskriminaciježenaimuškaracanaosnovuspola, s timštomnogiističuda je najčešćeriječ o predrasudamakojeispoljavajumuškarciprotivžena, doknekidrugi, npr. Graddoli Swann (1989:96), dodajuda je seksizamdiskriminacijaljudinaosnovuspola, motiviranairelevantnimrazlozima.

  4. Amela Šehović • neseksističkijeziksmatra se vrstomPC (politically correct) jezika • diskriminatornijezikističerazlikemeđuljudimaiimpliciradasunekegrupeljudisuperiornije u odnosunadruge

  5. Amela Šehović • Upotreba rodno osjetljivog jezika ima dvostruku funkciju – reflektirati ukupne rodne odnose u društvu, ali ih istovremeno i reafirmirati ili transformirati u zavisnosti od konkretne upotrebe određenog jezika. • U tom kontekstu, važno je i pitanje naziva za zanimanja koja obavljaju žene u savremenom jeziku.

  6. Amela Šehović • imeničkamocija: tvorbeninačinoznačavanjarazlike u spolu • iz okvira imeničke mocije izlaze izvedenice sa značenjem supruge muškarca sa određenim zanimanjem, zvanjem ili titulom

  7. Amela Šehović • istraživanjejezikamedija u dnevnimnovinama u BiH, HrvatskojiSrbiji: „najvećipostotakjezičkenesenzitivnostiprioslovljavanju ženazabilježenu Srbiji, saprosjekomod 24,9%, nakonkojeslijediBiHsa 20,2%, dok je u Hrvatskojznačajnonižipostotak ovakvihtekstova, 2,9%. • Najniži je postotakzabilježen u hrvatskomJutarnjemlistu (1,4%), a najviši u bh. GlasuSrpske (44,2%) (Oslobođenje10,74%, Avaz 5,62%)” (Isanović 2007:78).

  8. Amela Šehović • mocionisufiksi: -ica, -ka, -kinja, -inja, -ača, -ara, -lja, -uša, -ulj, -ja, -(j)aka, -a • Oni čine diskurzivnepraksezaobilježavanjeroda(genderizing discursive practises), uzdrugespecifične lingvističkeizvore – zamjenice s oznakomroda, gramatičkoslaganjerodaidrugerodnooznačenelekseme (Eckert/McConnell-Ginet 2005: 254).

  9. Amela Šehović • Imenice na -ar • Sufiksu -ar dodaju se dva mociona sufiksa – ili -ka ili -ica,ali je u bosanskom jeziku češći -ka. Sam sufiks -ar je formant kojim se tvore nomina professionis prvenstveno od imeničkih, a rjeđe od glagolskih osnova (Ćorić 1982: 73). • Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom rodu: bravar, grobar, limar, mehaničar, mornar, parketar, stolar, skladištar, sladoledar, šumar, tesar, tokar i zidar.

  10. Amela Šehović • Imenice magistar i ministar – magistar (RHJ: 713, RBJ: 357, RSJ: 666): magistra (RHJ: 713, samo za farmaceutkinju) – ministar (RHJ: 755, RBJ: 378, RSJ: 712): ministrica (RHJ: 755 – žarg., RBJ: 378), ministarka (RBJ: 378, RSJ: 712 –žena ministar tek kao 2. značenje), u značenju ministrove supruge: ministrovica (RHJ: 756 – razg., RBJ: 378) i ministarka (RSJ: 712 – 1. značenje ove imenice).

  11. Amela Šehović • Imenice na -er • Navedene imenice uglavnom dobijaju sufiks -ka, iako je u manjem broju primjera (dizajnerica, spikerica, trenerica) zabilježeno i pojavljivanje sufiksa -ica. • Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom rodu: bokser, menadžer, miner, moler, serviser.

  12. Amela Šehović • Imenice na -or • Ove imenice češće dobijaju sufiks -ica, ponekad dobijaju oba sufiksa – i -ica i -ka, a vrlo rijetko samo sufiks -ka (kompozitorka, kontrolorka, revizorka). Pri tome, sufiks -ica se dodaje imenicama muškog roda na -or najčešće u hrvatskom jeziku. • Imenica majstorica zanimljiva je zbog različitog akcentiranja kao kriterija za pripisano različito značenje (žena majstor i utakmica).

  13. Amela Šehović • Imenicena -ist, -nti-kt • Imenicestranog porijekla na -ist(a) moviranifemininumuglavnom grade sufiksima-kinjai-ica, dokimenicena -kti -ntmoviranifemininumuglavnom grade sufiksom-icauzizuzetakkorespondentkinja/korespondentica, kojipotvrđujenavedenopravilo. • Sufiks-kinja je, premasvomporijeklu, zapravokonglutinat, sastavljenodelemenatadvajusufiksa: -kai-inja (Ćorić 1982: 123).

  14. Amela Šehović • Imenice s velarnim suglasnikom • Ovimimenicamanajčešće se dodajemocionisufiks-inja, koji je porijeklomizpraslavenskogajezika (-yni), a sprečavapalatalizacijuvelarnihsuglasnikaispredsebei, samimtim, bilokakvefonološkepromjene (Ćorić 1982: 119). Ovajsufiksnijepretjeranoproduktivan u jezičkojupotrebivećinegovornikabosanskogjezika, no rječnicibosanskogjezikabilježevarijante u ženskomrodu.

  15. Amela Šehović • Zanimljivo je dodavanjesufiksa -icauzuobičajenisufiks -inja u dvaslučaja: pedagogicaitehnologica, što je praksakoja je mnogozastupljenija u razgovornombosanskomjeziku. • Imenice s velarnim suglasnikom na kraju osnove mogu primiti i sufiks -kinja,koji omogućuje da se izvrše fonološke promjene: marksolog: marksološkinja (RHJ: 729). • Međutim, u normibosanskogjezika to niječestoprimjenjivano.

  16. Amela Šehović • Imenice na -lac/-telj • U normi savremenog bosanskog jezika nije dat prioritet nijednom od navedena dva sufiksa, ali mlađe generacije više nego sredovječne i starije upotrebljavaju sufiks -telj. • U ženskom rodu u upotrebi sufiks -telj, na koji se dodaju -ka ili -ica, doduše s nešto većom učestalošću sufiksa -ica. • Imenica prevoditeljica u razgovornom jeziku upotrebljava se u formi prevodilica.

  17. Amela Šehović • Imenicena -ači-aš • Uženskomrodutakođerdodajenastavak -ica. • Imenice na -(n)ik • Ove imenice pretežno u ženskom rodu dobijaju sufiks -(n)ica. • imenica dopisnica:ranije rezervirana isključivo za dopisnu kartu, nikako ne za ženu dopisnika • imenice bez forme ženskog roda: preduzetnik, pogrebnik, poreznik, vojnik

  18. Amela Šehović • Imenicekoje se u rječnicimanavodesamo u jednomrodu: marinac; mehaničar; menadžer; meteorolog; miner; mineralog; modelar;monter; moreplovac; mornar; motorist(a); mrtvozornik; vatrogasac • UNESCO-ov Vodič za upotrebu rodno neutralnog jezika (1999): „Jezik je moćno oružje: pjesnici i propagandisti to znaju, kao i žrtve diskriminacije. Ako se riječi i izrazi koji nagovještavaju da su žene inferiorne u odnosu na muškarce stalno koriste, ta pretpostavka o inferiornosti postat će dio našeg sistema vrijednosti. Otuda potreba da prilagodimo svoj jezik novim idejama.”

  19. Amela Šehović • Mocionisufiksi, u funkciji obilježavanja osoba ženskogaspola koje su predstavniceprofesijeinositeljicetitule, u većojmjeri ne upotrebljavajuse isključivozbogvanlingvističkih a ne lingvističkihrazloga. • M. Čanakideikorakdaljetvrdećida „otpordoslednojupotrebi ženskogroda može predstavljatipodsvesnousvojenakonotacija ženskogkaoinferiornog...“ (2009: 152).

  20. Amela Šehović • „Ukolikolingvističkirazlozi ne priječe pojavu navedenih imenicasamocionimsufiksima, ondaništa ne bi trebalostajatinaputunjihoveupotrebe“ (Šehović 2003: 91).

  21. Amela Šehović • Uputstva za upotrebu rodno osjetljivog jezika u sferi javne komunikacije, koja daje S. Savić (2009): 1. Subjekat i predikat se moraju slagati u rodu, broju i licu (Poslanica je predsjedavala sastankom). 2. Dosljedno treba upotrebljavati formu ženskog roda za zanimanja i titule gdje je god to moguće. 3.Treba odabrati onu formu koja najbolje odgovara nečijoj jezičkoj intuiciji (ministrica ili ministarka).

  22. Amela Šehović 4. Koristiti paralelne forme u rečenici ako se preporuka odnosi i na muškarce i na žene: kondukter/ka, on/ona. 5. Predložena pravila treba primjenjivati u raznim tekstovima (upitnici, ankete, formulari, konkursi, oglasi). 6. Izbjegavati oslovljavanje žena prema bračnom statusu (gospođa i gospođica).

More Related