Kralje njaci vertebrata
Download
1 / 99

Kralješnjaci (Vertebrata) - PowerPoint PPT Presentation


  • 383 Views
  • Uploaded on

Kralješnjaci (Vertebrata). Sistematska podjela životinja. Praživotinje – PROTOZOA Spužve – Spongia - PARAZOA Beskolutićavci – Ameria Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA Malokolutićavci – Oligomeria Svitkovci – Chordonia I. Plaštenjaci II. Svitkoglavci III. Kralješnjaci.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' Kralješnjaci (Vertebrata)' - jacqui


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Kralje njaci vertebrata

Kralješnjaci(Vertebrata)


Sistematska podjela ivotinja
Sistematska podjela životinja

  • Praživotinje – PROTOZOA

  • Spužve – Spongia - PARAZOA

  • Beskolutićavci – Ameria

  • Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA

  • Malokolutićavci – Oligomeria

  • Svitkovci – Chordonia

    I. Plaštenjaci

    II. Svitkoglavci

    III. Kralješnjaci


  • Paleozoik – pojava prvih kralješnjaka (prije ~ 500 milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)

  • Prvo se razvili kao svitkovci koji su s vremenom postali aktivniji i grabežljiviji od ostalih svitkovaca

  • Glavno obilježje – razvoj kralježnice, lubanje i škržnog kostura.

  • 40 000 vrsta podijeljenih u 6 skupina:

    • KRUŽNOUSTE

    • RIBE

    • VODOZEMCI

    • GMAZOVI

    • PTICE

    • SISAVCI


  • Na površini tijela višeslojna koža. milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)

  • Pousmina (površinski sloj kože) i usmina stvaraju orožnjavanjem stvaraju kostur različitih formi (ljuske gmazova, perje ptica, dlake, kopita i rogovi sisavaca)

  • Orožnjavanje se vrši pomoću bjelančevine KERATINA.


Pokrovni sustav milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života) je sustav organa koji pokriva čitavo tijelo izvana i štiti ga od raznih vanjskih utjecaja (mikroorganizmi, sušenje, fizički štiti unutarnje organe), služi za izlučivanje tvari izvan tijela i sadrži osjetilna tjelešca za osjet boli, pritiska i temperature.

U koži pigment MELANIN – štiti od UV-zračenja

  • Najveći organ


  • KOSTUR milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)

    Unutarnji kostur čine :

  • Kralješnica

  • Lubanja

  • Rebra

  • Kosti oplećja

  • Kosti kukova

  • Kosti udova

    Osnovna funkcija kostura je podupiranje tijela.


  • Kralješci: milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)

  • Amficelni (dvočaškasti)

  • Procelni

  • Opistocelni

  • Platicelni

    Prvi vratni kralješak – ATLAS

    Drugi vratni kralješak - AXIS


  • Mišićni sustav milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)

  • 3 vrste mišića :

  • Poprečno prugasti

  • Glatki

  • Srčani

  • Probavni sustav

    Usna šupljina – ždrijelo – jednjak – želudac – tanko crijevo – debelo crijevo

    Pomoćni probavni organi : žlijezde slinovnice, gušterača i jetra.


  • Hrskavičnjače, vodozemci, gmazovi i ptice imaju NEČISNICU ili KLOAKU.

  • Dišni organi

    Škrge – kružnouste, ribe, ličinke vodozemaca

    Pluća – odrasli vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci

    Koža - vodozemci

  • Optjecajni sustav

    Zatvoren krvožilni sustav

    Kralješnjaci koji dišu škrgama imaju VENSKO SRCE

    Postoji mali i veliki krvotok.


Različitrost u izgledu eritrocita ili KLOAKU.

  • Limfni sustav

    Otvoren optjecajni sustav

  • Služi da svu suvišnu i nepotrebnu tekućinu dovodi u venski sustav te stvaraju antitijela

  • čine ga limfni čvorovi i limfne žile


  • ODRŽAVANJE TJELESNE TEMPERATURE ili KLOAKU.

  • Poikilotermni organizmi – org. s promjenjivom tjel.temperaturom (kružnouste, ribe, vodozemci i gmazovi).

  • Homoiotermni organizmi – životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom (sisavci i ptice)


  • Organi za izlučivanje su BUBREZI. ili KLOAKU.

  • SPOLNI SUSTAV

    Kružnouste, ribe koštunjače i većina vodozemaca imaju VANJSKU OPLODNJU.

    Ostali imaju UNUTRAŠNJU OPLODNJU.

    Većina sisavaca rađa žive mlade, dok ostali kralježnjaci nesu jaja.


  • Živčani sustav : MOZAK i LEĐNA MOŽDINA ili KLOAKU.

  • Osjetila:

  • Oko

  • Uho

  • Nos

  • Endokrine žlijezde – žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem, izlučuju hormone u krv.

  • Hipofiza - najznačajnija endokrina žlijezda Proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se donje strane mozga i ona je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

  • Štitnjača – izuzetno važna za funkciju metabolizma

  • Nadbubrežna žlijezda -Njena glavna odgovornost je regulacija stresnogodgovora putem sinteze kortikosterida i kateholamina, uključujući kortizon i adrenalin. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.

  • Spolne žlijezde (sjemenici i jajnici)


Kru nouste cyclostomata
KRUŽNOUSTE (Cyclostomata) ili KLOAKU.

  • Nemaju čeljusti

  • Probavilo tek nešto više od ravne cijevi koja se pruža od okruglih, bezčeljusnih usta (okružena sa prstenom rožnatih kvržica umjesto zubi ) do anusa

  • Žive hraneći se krvlju drugih riba

  • Nemaju ljuske ni trbušne ni prsne peraje

  • Lubanja i skelet su hrskavični

  • Imaju bočnu prugu kao ravnotežni organ pri plivanju

  • Dišu pomoću škržnih vrećica kojih ima 7 ili više pari

  • Vensko srce – 1 klijetka, 1 pretklijetka

  • Za izlučivanje – prvi bubreg ili predbubreg

  • Opisano 45 vrsta, dijelimo ih na paklare i sljepulje


AGNAT ili KLOAKU.HA

Cyclostomata


RIBE ili KLOAKU.

  • Preko 24 000 vrsta

  • Pojavile su se prije 470 milijuna godina za vrijeme kambrijske eksplozije života, a najbrojnije u devonu ( prije 360 milijuna godina) kada se pojavljuju i prvi tetrapodi (životinje s 4 uda)

  • Pteraspis sa gornje slike – bez čeljusti, peraja i ljusaka

    - male oči s obje strane glave, bočna pruga, oklop, šiljasti završetak glave


  • PODJELA RIBA : ili KLOAKU.

  • Hrskavičnjače

  • Koštunjače:

    Zrakoperke – većina današnjih riba

    Nosnoprolaznice : a) resoperke

    b) dvodihalice

    - kod njih su se spojili stražnji nosni otvori s usnom šupljinom čime je otvoren put zrakka do pluća. Te otvore zovemo HOANE.


Resoperke
Resoperke ili KLOAKU.

  • Naročito ih mnogo ima ih u slojevima starim otprilike 400 milijuna godina, a poslije ih je sve manje i nijedan primjerak nije pronađen u stijenama mlađim od 60 milijuna godina. Budući da su živjele u razdoblju najezde na kopno i da su nesumnjivo imale peraje nalik udovima, moglo bi se zaključiti da su to bila bića od kojih su potekli prvi kopneni kralješnjaci. Zbog toga su se njihovi fosili proučavali s velikom pažnjom.

  • A onda, 22. prosinca 1938. godine, ribarski brod s potegačama, što je ribario nedaleko jugoistočnog rta afričke obale, izvukao je čudnu ribu. Bila je velika, duga gotovo 2 metra, snažnih čeljusti i teških oklopljenih ljusaka.


Dvodihalice
Dvodihalice ili KLOAKU.

  • Sadašnja tri živuća predstavnika obitavaju slatke vode Australije (australska dvodihalica), Južne Amerike (južnoamerička dvodihalica) i centralne Afrike (afričke dvodihalice, 4 vrste). Ove ribe mogu osim kisika otopljenog u vodi koristiti i atmosferski kisik i to pomoću pluća. Zajedno sa škrgama razvijena su pluća koja su povezana s trbušnom stranom probavila.

  • Za vrijeme suše mogu u mulju provesti ,,ljetni san’’ – katkad 3-4 godine. Za to vrijeme dišu plućima.


RIBLJE LJUSKE ili KLOAKU.

  • Svaka vrsta ribe ima sebi svojstven broj ljusaka

  • Ljuske bočne pruge su modificirane

  • služe u određivanju starosti riba

Ktenoidne

Ganoidne ljuske

Cikloidne ljuske

Plakoidne ljuske


- ili KLOAKU.Živčani sustav:

mozak : prednji, srednji i stražnji, te međumozak i primozak

Osjetila: njuh – parne mirisne jamice

sluh – unutrašnje uho


  • Pomoću osjetila sluha ribe primaju zvučne valove. U uhu se također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.


Anatomija hrskavičnjače također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.

  • Cijela površina pokrivena plakoidnim ljuskama

  • - 5 škržnih proreza

  • - mišići se protežu uzduž tijela kao 4 velika snopa, sa svake strane po dva- vidi se

  • kolutićavi raspored

  • -lubanja je cjelovita hrskavična čahura

  • - Nema plivaćeg mjehura – jetra puna ulja i s njome se regulira plovnost

  • - za izlučivanje služi drugi bubreg (mezonefros). Sastoji se od klupka krvnih žila (glomeruli) i lijevaka koje zovemo Bowmanova čahura. Lijevci i čahure tvore Malpigijevo tjelešce.


Lorenzinijeve ampule također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija. – posebni osjetilni organi na glavi hrskavičnjača koje im omogućuju otkrivanje električnih izbijanja i temperaturnih gradijenata, tj. plijen.

Spirakuli ili štrcala nalaze se odmah iza očiju na dorzalnoj strani glave. To su modificirani škrži otvori koji se otvaraju u ždrijelo, a mogu se zatvoriti pomoću

specijalnih kožnih kapaka. Služe za ulaz vode tijekom hranjenja životinje.


Anatomija ko tunja e
Anatomija koštunjače također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.


  • Optjecajni sustav: također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.

    - Vensko srce: 1 klijetka, 1 pretklijetka


Knez također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.

- Ribe s izraženim spolnim dimorfizmom


Kavijar – riblja ikra također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.


Nakon što ženka matuličića izbaci jaja, mužjak ih pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.


Crnej pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

Mrijeste se ljeti (lipanj i srpanj), kada ženka polaže ljepljiva jaja u obliku niti na kamenitom ili pješčanom dnu. Do pojave mladih, jajašca čuva mužjak.

Mladi su fluorescentno plave boje, a odrasli smeđe.


JATA, PLOVE pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

Samo koštunjače mogu plivati u visoko koordiniranim grupama- plove od nekoliko tisuća jedinki plivaju kao da se radi o jednoj jedinki. Pri tome im pomažu vid, bočna pruga i sluh.

- Ribe u sredini kontroliraju plovu.

- Plove haringe mogu zauzeti 4 km 3!


  • Ponašanje riba: pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • Migracije :

  • ANADROMNE – iz mora u rijeke (losos)

  • KATADROMNE – iz rijeka u more (jegulja)

Chinook losos – migrira u rodnu rijeku Yucon na teritoriju Aljaske i Kanade. Obilježene jedinke prešle su 3 200 km u 60 dana. Pritom se nisu hranile. Nakon polaganja jaja, mnoge ženke umiru.


MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

MORE

RIJEKE

Salmo salar – atlantski losos


MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

RIJEKE MORE

Anguilla anguilla


Chauliodus sloani pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa. “Riba otrovnica” je među najopasnijim grabežljivcima. Dužine od 30 do 60 cm živi na dubini od 1500 do 2000 m u hladnim morima. Privlači plijen svjetlećim organima kojih ima oko 350 u usnoj šupljini.


PREDATORI pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.


Manta bi pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa. rostris

Širina od 7 m; hrani se isključivo planktonom.


Kitopsina pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • Najveća riba na svijetu- dostiže 12 m i teži oko 12 tona

  • Obitava u otvorenim vodama tropskog pojasa

  • Može doživjeti 70 godina

  • Koža oko 10 cm debljine

  • Hrani se filtriranjem


Vodozemci amphibia
VODOZEMCI ( pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa. Amphibia)

  • Podjela u 3 skupine:

  • Beznošci

  • Bezrepci

  • Repaši


Razvoj vodozemaca
RAZVOJ VODOZEMACA pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • razvili su se iz skupine riba koje su zbog građe organizma mogle prijeći na kopno (resoperke)

  • razvoj nogu za hodanje te razvoj pluća ključne su prilagodbe za život na kopnu

Resoperka

Pravodozemac


  • Oko 4000 vrsta pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • U Hrvatskoj su svi ugroženi i zakonom zaštićeni !!!!

  • Najveći razlog ugroženosti vodozemaca, kao i većine biljaka i životinja, je nestanak i uništavanje njihovih staništa. Međutim postoji još cijeli niz razloga zašto su vodozemci ugroženi a to su: razne kemikalije, unešene strane vrste, eksploatacija (za hranu, trgovina kućnim ljubimcima), klimatske promjene, bolesti, deformiteti, UV-B zračenje.

  • Ovisni o vodi – nisu pravi kopneni organizmi

  • Prvi tetrapodni kralješnjaci.

  • KOŽA

  • Tijelo pokriveno tankom, mekanom kožom bez ljusaka

  • U koži imaju brojne žlijezde (otrovne, mirisne..)

  • Svu vodu primaju kroz kožu


Kostur
KOSTUR pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • Kosti lubanje, udova i kralješnica

  • Žabe imaju 9 kralješaka

  • Rebra slabo razvijena ili ih nema

  • Žabe koje hodaju imaju pomično oplećje, a skakači imaju nepomično.

  • Mišićni sustav udova dobro razvijen.


Iv ani sustav
ŽIVČANI SUSTAV pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • Posebno razvijen prednji mozak

  • Dobro razvijen slušni aparat – žabe imaju bubnjić te labirintni organ.

  • Unutrašnjost srednjeg uha i usne šupljine su povezani Eustahijevom cijevi.

    PROBAVNI SUSTAV

  • Imaju nečisnicu ili kloaku.

  • Želučane žlijezde i gušterača izlučuju enzime za razgradnju hitina kod kukaca

  • Ličinka vodozemaca je biljojed, a odrasle jedinke su mesojedi.


Anatomija žabe pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.


Di ni sustav
DIŠNI SUSTAV pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • U razdoblju ličinke svi vodozemci dišu škrgama.

  • Odrasle jedinke dišu plućima.

  • Iznimka je čovječja ribica – diše škrgama.

  • Osim plućima, dišu kožom, usno – ždrijelnom šupljinom i škrgama (ličinke).

    OPTJECAJNI SUSTAV

    Srce : 2 pretklijetke i 1 klijetka – kretanje na kopnu zahtijeva više energije pa se razvilo višedijelno srce

    Djelomično miješanje arterijske i venske krvi.


Mokra nospolni sustav
MOKRAĆNOSPOLNI SUSTAV pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

  • Izlučivanje pomoću prabubrega

  • Isparavanje kroz kožu.

    RAZMNOŽAVANJE

  • Oplodnja je najčešće vanjska.

  • Vodenjaci imaju unutrašnju oplodnju – ženka nečisnicom usisava paketiće spermija koje odlože mužjaci.

  • Razmnožavanje se odvija u proljeće.

  • Na mjesto parenja prvo dolaze mužjaci i kreketanjem privlače ženke.


Rezonatori pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa. – zvučni mjehuri koje imaju mužjaci, a služe za kreketanje i privlačenje ženki. Zrak u pluća ulazi gutanjem, prelazi preko glasnica i nastaje kreketanje.

  • Među prstima plivaća koža


Vodenjaci

Čovječja ribica


Da devnjaci
Daždevnjaci hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Zanimljiva prilagodba- potpun gubitak pluća

    NEOTENIJA – nastupanje spolne zrelosti prije završetka preobrazbe u odraslu jedinku – omogućuje nastavak života u vodi gdje su uvjeti manje surovi nego na kopnu

  • - Hrana mnogim zmijama, pticama i sisavcima – stoga razvili jake otrove

  • U opasnosti mogu napadaću ostaviti dio tijela, npr. rep – autotomija (samoamputacija)

  • Noćne životinje


  • Salamandra lanzani hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    - ima najduže vrijeme trudnoće u životinjskom svijetu

    38 mjeseci

    tj. duže i od slona (22 mjeseca)


Zanimljivosti
ZANIMLJIVOSTI hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • zimi se žabe ukopaju u mulj i miruju

  • štetne tvari iz krvi izlučuju pomoću bubrega

  • najveći vodozemac je golemi štur (Kina), dug je 1,8 metara

    Zašto su nam vodozemci važni?

  • imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu; reguliraju brojnost mnogih vrsta kukaca

  • ukazuju nam na negativne promjene u okolišu (bioindikatori)

  • proizvodi od izlučevina njihove kože već se stotinama godina koriste u tradicionalnoj, ali i u modernoj medicini


To su to bioindikatori
Što su to bioindikatori? hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Bioindikatori su vrste životinja ili biljaka koje nam ukazuju na promjene u okolišu. Vodozemci su jako dobri bioindikatori zbog toga što...

  • ... njihov životni ciklus uključuje i kopnena i vodena staništa

  • ... se putem hranidbenih lanaca nagomilavaju štetne tvari

  • ... povećano UV zračenje može uzrokovati masovni pomor ličinki i jaja

  • ... im je koža propusna za plinove i tekućine, a time i za štetne tvari

  • ... im rascjepkanost staništa predstavlja nepremostivu prepreku


  • Udruga hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.Hyla – hrvatska udruga koja se bavi zaštitom i očuvanjem fonda vodozemaca na području RH.


Gmazovi reptilia
GMAZOVI (Reptilia) hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Pojavili se prije 300 mil.god

  • Pravi kopneni kralješnjaci

  • Danas oko 6000 vrsta

  • Podjela:

  • Kornjače

  • Krokodili

  • Ljuskaši (zmije, gušteri)

  • Premosnici ili tuatare


Razvoj gmazova
RAZVOJ GMAZOVA hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Gmazovi su se pojavili sredinom karbona, a razvili su se iz vodozemaca. Razlikovali su se od vodozemaca prvenstveno po amniotskom jajetu s ljuskom koja služi za zaštitu od isušivanja, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od vodozemaca.


  • Tijelo čine glava, trup i rep. hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Kornjače nemaju rebra, ni prsnu kost – oklop djelomično srastao s tijelom.

  • Zmije i beznogi gušteri nemaju noge.

  • Najvažnije prilagodbe na kopneni način života:

  • Tjelesni pokrov

  • Oplodnja neovisna o vodi

  • Plućno disanje


  • Koža suha s malo žlijezda. hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Koža zmija i guštera stvara rožnate ljuske, a krokodila i kornjača rožnate ploče – smanjuju isušivanje tijela.Nizovi ljuski tvore strukture kao krijeste i rogove

  • gornji sloj kože se ljušti (u komadu ili u listićima) - PRESVLAČENJE

  • Oplodnja unutrašnja, razvoj bez preobrazbe.

  • Mužjaci za parenje imaju dva hemipenisa.


  • Građa jajeta hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

Plodila su u gmazova parna. U jajovodu se ili oplođenog jaja stvara čvrsta ovojnica. Jaja polažu u zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce.

Mlade gušterice imaju jajni zubić kojim otvaraju lupinu jajeta. Sličan zubić imaju i zmije, a kornjače i krokodili imaju jajni žulj.

- Rijetko postoji briga za potomstvo.


  • Dišni sustav hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    - Kod nekih vrsta guštera i svih zmija postoji samo desno plućno krilo.

    Srce je građeno od 2 pretklijetke i 1 klijetke.

    Klijetka je nepotpuno pregrađena, osim kod krokodila.

    Svi gmazovi su poikilotermni – hladnokrvni, upijaju toplinu iz okoliša.

    Kad se tjelesna temperatura spusti

    ispod 4°C počinje hibernacija,

    a pri T višoj od 40°C počinje estivacija.


  • Probava hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Kornjače nemaju zube

  • Kod zmija gornji par slinskih žlijezda preobražen u otrovne žlijezde.

  • Otvor crijeva završava u nečisnici.Organi za izlučivanje su bubrezi.

  • U mokraći prevladava mokraćna kiselina, pa mokraća nije tekuća nego gusta.


Osjetila hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Oko guštera ima kapke, oko zmija je ukočeno, bez kapaka.

  • Gušteri imaju i tjemeno okoispod tjemenih kostiju.

  • Osjetilo sluha – bubnjić,zmije ga nemaju pa zvuk osjete vibracijama.

  • Jezik služi kao osjetilo okusa, opipa i njuha – palucaju.

  • Na nepcu imaju Jacobsonov organ koji služi kao osjetilo okusa.

  • Zmije jamičarke ispred oka na glavi

    imaju osjetilni organ za toplinu –

    osjete infracrveno zračenje.


  • Herpetologija hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača. – znanost koja se bavi proučavanjem vodozemaca i gmazova.

  • KORNJAČE

- Uvlače vrat stvarajući S - petlju u okomitoj ravnini.


Krokodili
KROKODILI hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Podjela:

  • Pravi krokodili

  • Aligatori

  • Gavijali

  • Kajmani


Zmije
ZMIJE hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Podjela otrovnica:

  • Guje (kobre, mambe, koraljne zmije...)

  • Ljutice (poskok, riđovka...)


Gu teri
GUŠTERI hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Najbrojniji gmazovi

  • Najveći gušter je komodski varan.

  • Na našim otocima mnogo endemičnih vrsta.


Premosnici ili tuatare
PREMOSNICI ili TUATARE hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Jedini predstavnik je pilasti premosnik ( N. Zeland )

  • Živjeli u mezozoiku.


Izumrli gmazovi
IZUMRLI GMAZOVI hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.


Pogled u pro lost
POGLED U PROŠLOST hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • vladali Zemljom u srednjem dobu (prije 150 milijuna godina)

  • dinosauri – spadaju među najveće životinje koje su ikad živjele

  • različite skupine dinosaura

  • naglo izumrli prije 65 milijuna godina

Brachiosaurus (visina 16 m, duljina 25 m)

Tyrannosaurus rex (visina 4 m, duljina 14 m)


Zanimljivosti1
ZANIMLJIVOSTI hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • neke kornjače svoj izgled nisu promijenile već 150 milijuna godina

  • komodski varan najveći je gušter na svijetu

  • neke vrste krokodila često izlaze na obalu i sunčaju se otvorenih usta kako bi im manje ptice pojele i očistile ostatke hrane među zubima

  • mnoge vrste gmazova izumiru zbog promjena u staništima i pretjeranog lova (npr. morske kornjače)


Ptice aves
Ptice (Aves) hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Osnovne karakteristike:

  • Rožnati kljun (bez zubiju)

  • Perje

  • 2 para udova od kojih su prednji preobraženi u krila

  • Imaju pravi bubreg-metanefros

  • Nemaju mokraćni mjehur

    Ornitologija – grana biologije koja se bavi proučavanjem ptica


  • Tjelesni pokrov hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    Koža tanka, nježna i suha.

    Od žlijeza imaju samo trtičnu žlijezdu.

    Produkt kože je PERJE.


  • Kostur hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    Kosti su šuplje – PNEUMATSKE

    Prsna kost ima greben za vezanje letnih mišića

    Ptice koje ne lete su bezgrebenke – nemaju greben na prsnoj kosti.

    Prsti završavaju kandžama.


  • Probavni sustav: hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    Kljun – jednjak – volja (sadrži enzime)– želudac (dvostruki: žlijezdani i mišićni) – crijevo – nečisnica

    - tjelesnu tekućinu čuvaju na način da dušične ostatke izlučuju u obliku kristalića mokraćne kiselne

  • Krvotok:

    Srce i krvne žile – vratarničko optjecanje

    Srce: 2 klijetke, 2 pretklijetke / desna venska te lijeva arterijska strana

    - iz njega u desnom luku izlazi aorta koja iz srca eritrocitima doprema oksigeniziranu krv (kod sisavaca je u pitanju lijevi luk).

    Imaju stalnu tjelesnu temperaturu 40 – 43°C

  • Dišni sustav:

    Nosni otvor n kljunu - dušnik – dušnice – pluća – na njih se nadovezuje 5 pari zračnih vrećica koje zalaze među organe i kosti

  • Živčani sustav:

    Veliki mozak je razvijeniji nego kod gmazova.

    Naročito razvijena neka osjetila : vid, sluh (noćne ptice)


  • Razmnožavanje: hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    Spolno, ženka nese jaja i grije ih toplinom svog tijela.

    Kod ženke došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda.


  • Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.selidbe u udaljene krajeve, a još više ih poduzima migracije koje su kraće i manje redovne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pjevanjem, sudjeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligamne ili poliandrične. Jaja obično polažu u gnijezdima gdje se ona inkubiraju, i većina ptica produljeno vrijeme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja


  • Mladi se dijele: hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • POTRKUŠCI (patke, kokoši..)

    - dolaze na svijet vrlo razvijeni i neposredno nakon valjenja ili koćenja napuštaju gnijezdo

  • ČUČAVCI (lastavice,sokolovke, sovovke...)

    - dolaze na svijet još relativno nerazvijeni pa zbog svoje bespomoćnosti još duže vrijeme nakon valjenja ili koćenja ostaju vezani za gnijezdo odnosno drugi oblik utočišta. Uživaju u dugotrajnoj (ponekad i više mjeseci) brizi svojih roditelja (briga roditelja je u pravilu vođena


  • Podjela ptica: hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • BEZGREBENKE (noj, emu, nandu)

  • PINGVINI (carski pingvin, kraljevski pingvin)

  • GREBENKE (lastavica, sokol, jastreb)


  • Podrijetlo ptica: hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

    Smatra se da potječu od gmazova

    Praptica Archeopteryx – ima svojstva i ptice i gmazova (npr. zubi u kljunu)


  • Ponašanje ptica hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Migracije

  • Građenje gnijezda

  • Briga za mlade


  • Proučavanje ptica hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • ˝Birdwatching˝

  • Prstenovanje ptica


  • Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.lov i peradarstvo. Neke vrste, poglavito pjevice i papige omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne glazbe. Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od 1600. godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti izumiranje i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu napori kako bi ih se zaštitilo


  • Najmanja ptica – helenin kolibrić (2cm, 1.6 gr) hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

  • Najbrža ptica – sivi sokol (280 km/h)

  • Najveća ptica – noj (125 kg)

  • Najteža ptica letačica – velika droplja (21 kg)

  • Najveći raspon krila– albatros (do 4m)


Sisavci mammalia
Sisavci ( hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.Mammalia)

  • 4500 vrsta

  • Osnovna obilježja:

  • Površina tijela prekrivena dlakom

  • Prehrana mladunčadi mlijekom

  • Razvojem nepca odvojen je dišni od probavnog sustava




  • Razmnožavanje – rađanje živih mladih. udova.

  • Mlade hrane mlijekom iz mliječnih žlijezda nakupljenih u sise.

  • Mliječne žlijezde su promjenjene znojne žlijezde.

  • Spolni organi sisavaca su parni.

  • Oplodnja jajne stanice događa se u jajovodu.

    Podjela sisavaca s obzirom na razvoj zametka:

  • PLACENTALNI – zametak se razvija unutar posteljice (placente).

  • APLACENTALNI – imaju embrionalni razvoj bez posteljice.

    a) jednootvori (čudnovati kljunaš)

    -legu jaja

    b) tobolčari (klokan)

    - Mladi se rađaju nerazijeni pa razvitak nastavljaju u tobolcu prikvačeni na mliječnu žlijezdu


  • Probavni sustav udova.

  • Podjela sisavaca uvelike je bazirana na građi zubala.

  • Vrste zubi: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.

  • BILJOJEDI:

    - razgrađuju celulozu pomoću mikroorganizama u svom probavilu.

    Najrazrađenije probavilo imaju preživači.

    Četverodjelni želudac: burag, kapura, knjižavci i sirište.

    Posebno uzglobljena čeljust omogućuje kružne pokrete.


  • MESOJEDI udova.

    - probavilo puno kraće nego u biljojeda.

    - hrane se energetski bogatijom hranom od biljojeda.

    Svim sisavcima crijevni otvor završava neovisno od mokraćnog otvora.

    Jedina iznimka se jednootvori i tobolčari koji imaju nečisnicu.


  • Sustav za izlučivanje udova.

  • Čine ga bubrezi, mokraćovodi, mokraćni mjehur i mokraćna cijev.

  • Glavni sastojak mokraće sisavaca je voda pa je mokraća tekuća.

  • U vodi je otopljena urea i otpadni produkti iz organizma.

  • Koncentracija soli u mokraći varira ovisno o potrebama organizma za vodom.


  • DIŠNI I KRVOŽILNI SUSTAV udova.

    Nosna šupljina – ždrijelo – grkljan – dušnik – dušnice – pluća

    Plućni mjehurići – povećava se površina pluća.

    OŠIT – sudjeluje u regulaciji disanja

    Eritrociti sadrže krvni pigment HEMOGLOBIN

    Kitovi imaju pigment MIOGLOBIN

    Srce je četverodjelno: 2 klijetke i 2 pretklijetke.

  • OČUVANJE TJELESNE TOPLINE

    Temperatura stalna 37 – 39 °C

    Temperaturu održavaju krzno, masno tkivo, drhtanje, znojenje..te u ekstremnim uvjetima hibernacija i estivacija.


  • ŽIVČANI SUSTAV udova.

    Vid, sluh, eholokacija, ultrazvuk, osjet za jakost magnetskih silnica Zemlje.

    Veliki mozak najrazvijeniji od svih kralješnjaka.


Raznolikost sisavaca u biosferi

Jednootvori udova.

Tobolčari

Pravi sisavci – placentalni:

Kukcojedi

Kožuškari

Netopiri

Majmuni

Krezubice

Ljuskavci

Dvojezupci

Glodavci

Zvijeri

Perajari

Slonovi

Cjevozupci

Pećinari

Sirene

Neparnoprstaši ili kopitari

Parnoprstaši ili dvopapkari

Kitovi

RAZNOLIKOST SISAVACA U BIOSFERI


Zanimljivosti2
Zanimljivosti udova.

  • Većina sisavaca ima sedam kralježaka u vratnoj      kralježnici uključujući i šišmiše, ljude, žirafe i kitove.- Tek su neki sisavci otrovni – mužjak čudnovatog      kljunaša ima otrovnu bodlju na stražnjoj nozi, nekoliko      vrsta rovki i brazdozub koji ima otrovan ugriz.    - Najbrži sisavac: gepard (112 km/h)

        - Najsporiji sisavac: ljenivac    - Najmanji sisavac: patuljasta rovka težine 1.2 – 2.7 g i      šišmiš bumbar težak 2 g    - Najviši sisavac: žirafa- Najveći kopneni sisavac: afrički slon    - Najveći vodeni sisavac: plavetni kit    - Najglasniji sisavci: plavetni kit, majmun urlikavac


ad