kralje njaci vertebrata
Download
Skip this Video
Download Presentation
Kralješnjaci (Vertebrata)

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 99

Kralješnjaci (Vertebrata) - PowerPoint PPT Presentation


  • 384 Views
  • Uploaded on

Kralješnjaci (Vertebrata). Sistematska podjela životinja. Praživotinje – PROTOZOA Spužve – Spongia - PARAZOA Beskolutićavci – Ameria Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA Malokolutićavci – Oligomeria Svitkovci – Chordonia I. Plaštenjaci II. Svitkoglavci III. Kralješnjaci.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' Kralješnjaci (Vertebrata)' - jacqui


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
sistematska podjela ivotinja
Sistematska podjela životinja
  • Praživotinje – PROTOZOA
  • Spužve – Spongia - PARAZOA
  • Beskolutićavci – Ameria
  • Mnogokolutićavci – Polimeria METAZOA
  • Malokolutićavci – Oligomeria
  • Svitkovci – Chordonia

I. Plaštenjaci

II. Svitkoglavci

III. Kralješnjaci

slide3
Paleozoik – pojava prvih kralješnjaka (prije ~ 500 milijuna godina - tijekom kambrijske eksplozije života)
  • Prvo se razvili kao svitkovci koji su s vremenom postali aktivniji i grabežljiviji od ostalih svitkovaca
  • Glavno obilježje – razvoj kralježnice, lubanje i škržnog kostura.
  • 40 000 vrsta podijeljenih u 6 skupina:
        • KRUŽNOUSTE
        • RIBE
        • VODOZEMCI
        • GMAZOVI
        • PTICE
        • SISAVCI
slide4
Na površini tijela višeslojna koža.
  • Pousmina (površinski sloj kože) i usmina stvaraju orožnjavanjem stvaraju kostur različitih formi (ljuske gmazova, perje ptica, dlake, kopita i rogovi sisavaca)
  • Orožnjavanje se vrši pomoću bjelančevine KERATINA.
slide5

Pokrovni sustav je sustav organa koji pokriva čitavo tijelo izvana i štiti ga od raznih vanjskih utjecaja (mikroorganizmi, sušenje, fizički štiti unutarnje organe), služi za izlučivanje tvari izvan tijela i sadrži osjetilna tjelešca za osjet boli, pritiska i temperature.

U koži pigment MELANIN – štiti od UV-zračenja

  • Najveći organ
slide6
KOSTUR

Unutarnji kostur čine :

  • Kralješnica
  • Lubanja
  • Rebra
  • Kosti oplećja
  • Kosti kukova
  • Kosti udova

Osnovna funkcija kostura je podupiranje tijela.

slide7
Kralješci:
  • Amficelni (dvočaškasti)
  • Procelni
  • Opistocelni
  • Platicelni

Prvi vratni kralješak – ATLAS

Drugi vratni kralješak - AXIS

slide9
Mišićni sustav
  • 3 vrste mišića :
  • Poprečno prugasti
  • Glatki
  • Srčani
  • Probavni sustav

Usna šupljina – ždrijelo – jednjak – želudac – tanko crijevo – debelo crijevo

Pomoćni probavni organi : žlijezde slinovnice, gušterača i jetra.

slide10
Hrskavičnjače, vodozemci, gmazovi i ptice imaju NEČISNICU ili KLOAKU.
  • Dišni organi

Škrge – kružnouste, ribe, ličinke vodozemaca

Pluća – odrasli vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci

Koža - vodozemci

  • Optjecajni sustav

Zatvoren krvožilni sustav

Kralješnjaci koji dišu škrgama imaju VENSKO SRCE

Postoji mali i veliki krvotok.

slide11
Različitrost u izgledu eritrocita
  • Limfni sustav

Otvoren optjecajni sustav

  • Služi da svu suvišnu i nepotrebnu tekućinu dovodi u venski sustav te stvaraju antitijela
  • čine ga limfni čvorovi i limfne žile
slide12
ODRŽAVANJE TJELESNE TEMPERATURE
  • Poikilotermni organizmi – org. s promjenjivom tjel.temperaturom (kružnouste, ribe, vodozemci i gmazovi).
  • Homoiotermni organizmi – životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom (sisavci i ptice)
slide13
Organi za izlučivanje su BUBREZI.
  • SPOLNI SUSTAV

Kružnouste, ribe koštunjače i većina vodozemaca imaju VANJSKU OPLODNJU.

Ostali imaju UNUTRAŠNJU OPLODNJU.

Većina sisavaca rađa žive mlade, dok ostali kralježnjaci nesu jaja.

slide14
Živčani sustav : MOZAK i LEĐNA MOŽDINA
  • Osjetila:
  • Oko
  • Uho
  • Nos
  • Endokrine žlijezde – žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem, izlučuju hormone u krv.
  • Hipofiza - najznačajnija endokrina žlijezda Proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se donje strane mozga i ona je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.
  • Štitnjača – izuzetno važna za funkciju metabolizma
  • Nadbubrežna žlijezda -Njena glavna odgovornost je regulacija stresnogodgovora putem sinteze kortikosterida i kateholamina, uključujući kortizon i adrenalin. Sastoji se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.
  • Spolne žlijezde (sjemenici i jajnici)
kru nouste cyclostomata
KRUŽNOUSTE (Cyclostomata)
  • Nemaju čeljusti
  • Probavilo tek nešto više od ravne cijevi koja se pruža od okruglih, bezčeljusnih usta (okružena sa prstenom rožnatih kvržica umjesto zubi ) do anusa
  • Žive hraneći se krvlju drugih riba
  • Nemaju ljuske ni trbušne ni prsne peraje
  • Lubanja i skelet su hrskavični
  • Imaju bočnu prugu kao ravnotežni organ pri plivanju
  • Dišu pomoću škržnih vrećica kojih ima 7 ili više pari
  • Vensko srce – 1 klijetka, 1 pretklijetka
  • Za izlučivanje – prvi bubreg ili predbubreg
  • Opisano 45 vrsta, dijelimo ih na paklare i sljepulje
slide17

AGNATHA

Cyclostomata

slide18
RIBE
  • Preko 24 000 vrsta
  • Pojavile su se prije 470 milijuna godina za vrijeme kambrijske eksplozije života, a najbrojnije u devonu ( prije 360 milijuna godina) kada se pojavljuju i prvi tetrapodi (životinje s 4 uda)
  • Pteraspis sa gornje slike – bez čeljusti, peraja i ljusaka

- male oči s obje strane glave, bočna pruga, oklop, šiljasti završetak glave

slide19
PODJELA RIBA :
  • Hrskavičnjače
  • Koštunjače:

Zrakoperke – većina današnjih riba

Nosnoprolaznice : a) resoperke

b) dvodihalice

- kod njih su se spojili stražnji nosni otvori s usnom šupljinom čime je otvoren put zrakka do pluća. Te otvore zovemo HOANE.

resoperke
Resoperke
  • Naročito ih mnogo ima ih u slojevima starim otprilike 400 milijuna godina, a poslije ih je sve manje i nijedan primjerak nije pronađen u stijenama mlađim od 60 milijuna godina. Budući da su živjele u razdoblju najezde na kopno i da su nesumnjivo imale peraje nalik udovima, moglo bi se zaključiti da su to bila bića od kojih su potekli prvi kopneni kralješnjaci. Zbog toga su se njihovi fosili proučavali s velikom pažnjom.
  • A onda, 22. prosinca 1938. godine, ribarski brod s potegačama, što je ribario nedaleko jugoistočnog rta afričke obale, izvukao je čudnu ribu. Bila je velika, duga gotovo 2 metra, snažnih čeljusti i teških oklopljenih ljusaka.
dvodihalice
Dvodihalice
  • Sadašnja tri živuća predstavnika obitavaju slatke vode Australije (australska dvodihalica), Južne Amerike (južnoamerička dvodihalica) i centralne Afrike (afričke dvodihalice, 4 vrste). Ove ribe mogu osim kisika otopljenog u vodi koristiti i atmosferski kisik i to pomoću pluća. Zajedno sa škrgama razvijena su pluća koja su povezana s trbušnom stranom probavila.
  • Za vrijeme suše mogu u mulju provesti ,,ljetni san’’ – katkad 3-4 godine. Za to vrijeme dišu plućima.
slide22

RIBLJE LJUSKE

  • Svaka vrsta ribe ima sebi svojstven broj ljusaka
  • Ljuske bočne pruge su modificirane
  • služe u određivanju starosti riba

Ktenoidne

Ganoidne ljuske

Cikloidne ljuske

Plakoidne ljuske

slide23
- Živčani sustav:

mozak : prednji, srednji i stražnji, te međumozak i primozak

Osjetila: njuh – parne mirisne jamice

sluh – unutrašnje uho

slide24
Pomoću osjetila sluha ribe primaju zvučne valove. U uhu se također nalazi i organ za ravnotežu. Ribe imaju samo unutrašnje uho (labirint) pa se primanje zvučnih valova u njih obavlja preko lubanjskog kostura. Tako ribe mogu čuti samo intezivne tonove. No u velike većine riba uho je povezano s plivaćim mjehurom, što omogućava jaču razvijenost sluha. Ribe mirnih voda čuju bolje od riba burnih voda. Unutrašnje uho smješteno je s obiju strana malog mozga i produžene moždine. Ribe koje imaju povezani labirint s plivaćim mjehurom čuju bolje. U većini slučajeva ovu vezu čini weberov aparat koji prenosi podražaje u obliku promjene pritiska plivaćeg mjehura. Treba napomenuti da, uz labirint, ulogu slušnog organa obavlja i bočna linija.
slide25

Anatomija hrskavičnjače

  • Cijela površina pokrivena plakoidnim ljuskama
  • - 5 škržnih proreza
  • - mišići se protežu uzduž tijela kao 4 velika snopa, sa svake strane po dva- vidi se
  • kolutićavi raspored
  • -lubanja je cjelovita hrskavična čahura
  • - Nema plivaćeg mjehura – jetra puna ulja i s njome se regulira plovnost
  • - za izlučivanje služi drugi bubreg (mezonefros). Sastoji se od klupka krvnih žila (glomeruli) i lijevaka koje zovemo Bowmanova čahura. Lijevci i čahure tvore Malpigijevo tjelešce.
slide26

Lorenzinijeve ampule – posebni osjetilni organi na glavi hrskavičnjača koje im omogućuju otkrivanje električnih izbijanja i temperaturnih gradijenata, tj. plijen.

Spirakuli ili štrcala nalaze se odmah iza očiju na dorzalnoj strani glave. To su modificirani škrži otvori koji se otvaraju u ždrijelo, a mogu se zatvoriti pomoću

specijalnih kožnih kapaka. Služe za ulaz vode tijekom hranjenja životinje.

slide28
Optjecajni sustav:

- Vensko srce: 1 klijetka, 1 pretklijetka

slide29

Knez

- Ribe s izraženim spolnim dimorfizmom

slide31

Nakon što ženka matuličića izbaci jaja, mužjak ih pokupi u usta. Tako ih u ustima drži oko 7 dana, lagano žvačući, kako bi ih opskrbio kisikom. Mlade pušta nakon što se izlegu. Nerado pozira. Radije se pred roniocem skriva u tamnije dijelove pukotina i rupa.

slide32

Crnej

Mrijeste se ljeti (lipanj i srpanj), kada ženka polaže ljepljiva jaja u obliku niti na kamenitom ili pješčanom dnu. Do pojave mladih, jajašca čuva mužjak.

Mladi su fluorescentno plave boje, a odrasli smeđe.

slide33

JATA, PLOVE

Samo koštunjače mogu plivati u visoko koordiniranim grupama- plove od nekoliko tisuća jedinki plivaju kao da se radi o jednoj jedinki. Pri tome im pomažu vid, bočna pruga i sluh.

- Ribe u sredini kontroliraju plovu.

- Plove haringe mogu zauzeti 4 km 3!

slide34
Ponašanje riba:
  • Migracije :
  • ANADROMNE – iz mora u rijeke (losos)
  • KATADROMNE – iz rijeka u more (jegulja)

Chinook losos – migrira u rodnu rijeku Yucon na teritoriju Aljaske i Kanade. Obilježene jedinke prešle su 3 200 km u 60 dana. Pritom se nisu hranile. Nakon polaganja jaja, mnoge ženke umiru.

slide35

MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA

MORE

RIJEKE

Salmo salar – atlantski losos

slide36

MIGRACIJE RADI RAZMNOŽAVANJA

RIJEKE MORE

Anguilla anguilla

slide37

Chauliodus sloani“Riba otrovnica” je među najopasnijim grabežljivcima. Dužine od 30 do 60 cm živi na dubini od 1500 do 2000 m u hladnim morima. Privlači plijen svjetlećim organima kojih ima oko 350 u usnoj šupljini.

slide39

Manta birostris

Širina od 7 m; hrani se isključivo planktonom.

slide40

Kitopsina

  • Najveća riba na svijetu- dostiže 12 m i teži oko 12 tona
  • Obitava u otvorenim vodama tropskog pojasa
  • Može doživjeti 70 godina
  • Koža oko 10 cm debljine
  • Hrani se filtriranjem
vodozemci amphibia
VODOZEMCI (Amphibia)
  • Podjela u 3 skupine:
  • Beznošci
  • Bezrepci
  • Repaši
razvoj vodozemaca
RAZVOJ VODOZEMACA
  • razvili su se iz skupine riba koje su zbog građe organizma mogle prijeći na kopno (resoperke)
  • razvoj nogu za hodanje te razvoj pluća ključne su prilagodbe za život na kopnu

Resoperka

Pravodozemac

slide43
Oko 4000 vrsta
  • U Hrvatskoj su svi ugroženi i zakonom zaštićeni !!!!
  • Najveći razlog ugroženosti vodozemaca, kao i većine biljaka i životinja, je nestanak i uništavanje njihovih staništa. Međutim postoji još cijeli niz razloga zašto su vodozemci ugroženi a to su: razne kemikalije, unešene strane vrste, eksploatacija (za hranu, trgovina kućnim ljubimcima), klimatske promjene, bolesti, deformiteti, UV-B zračenje.
  • Ovisni o vodi – nisu pravi kopneni organizmi
  • Prvi tetrapodni kralješnjaci.
  • KOŽA
  • Tijelo pokriveno tankom, mekanom kožom bez ljusaka
  • U koži imaju brojne žlijezde (otrovne, mirisne..)
  • Svu vodu primaju kroz kožu
kostur
KOSTUR
  • Kosti lubanje, udova i kralješnica
  • Žabe imaju 9 kralješaka
  • Rebra slabo razvijena ili ih nema
  • Žabe koje hodaju imaju pomično oplećje, a skakači imaju nepomično.
  • Mišićni sustav udova dobro razvijen.
iv ani sustav
ŽIVČANI SUSTAV
  • Posebno razvijen prednji mozak
  • Dobro razvijen slušni aparat – žabe imaju bubnjić te labirintni organ.
  • Unutrašnjost srednjeg uha i usne šupljine su povezani Eustahijevom cijevi.

PROBAVNI SUSTAV

  • Imaju nečisnicu ili kloaku.
  • Želučane žlijezde i gušterača izlučuju enzime za razgradnju hitina kod kukaca
  • Ličinka vodozemaca je biljojed, a odrasle jedinke su mesojedi.
di ni sustav
DIŠNI SUSTAV
  • U razdoblju ličinke svi vodozemci dišu škrgama.
  • Odrasle jedinke dišu plućima.
  • Iznimka je čovječja ribica – diše škrgama.
  • Osim plućima, dišu kožom, usno – ždrijelnom šupljinom i škrgama (ličinke).

OPTJECAJNI SUSTAV

Srce : 2 pretklijetke i 1 klijetka – kretanje na kopnu zahtijeva više energije pa se razvilo višedijelno srce

Djelomično miješanje arterijske i venske krvi.

mokra nospolni sustav
MOKRAĆNOSPOLNI SUSTAV
  • Izlučivanje pomoću prabubrega
  • Isparavanje kroz kožu.

RAZMNOŽAVANJE

  • Oplodnja je najčešće vanjska.
  • Vodenjaci imaju unutrašnju oplodnju – ženka nečisnicom usisava paketiće spermija koje odlože mužjaci.
  • Razmnožavanje se odvija u proljeće.
  • Na mjesto parenja prvo dolaze mužjaci i kreketanjem privlače ženke.
slide49
Rezonatori – zvučni mjehuri koje imaju mužjaci, a služe za kreketanje i privlačenje ženki. Zrak u pluća ulazi gutanjem, prelazi preko glasnica i nastaje kreketanje.
  • Među prstima plivaća koža
slide50
Preobrazba punoglavca u žabu, odvija se pod utjecajem hormona TIROKSINA koji luči žlijezda štitnjača.

Vodozemci repaši imaju mogućnost regeneracije.

Vodenjaci

Čovječja ribica

da devnjaci
Daždevnjaci
  • Zanimljiva prilagodba- potpun gubitak pluća

NEOTENIJA – nastupanje spolne zrelosti prije završetka preobrazbe u odraslu jedinku – omogućuje nastavak života u vodi gdje su uvjeti manje surovi nego na kopnu

  • - Hrana mnogim zmijama, pticama i sisavcima – stoga razvili jake otrove
  • U opasnosti mogu napadaću ostaviti dio tijela, npr. rep – autotomija (samoamputacija)
  • Noćne životinje
slide52
Salamandra lanzani

- ima najduže vrijeme trudnoće u životinjskom svijetu

38 mjeseci

tj. duže i od slona (22 mjeseca)

zanimljivosti
ZANIMLJIVOSTI
  • zimi se žabe ukopaju u mulj i miruju
  • štetne tvari iz krvi izlučuju pomoću bubrega
  • najveći vodozemac je golemi štur (Kina), dug je 1,8 metara

Zašto su nam vodozemci važni?

  • imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu; reguliraju brojnost mnogih vrsta kukaca
  • ukazuju nam na negativne promjene u okolišu (bioindikatori)
  • proizvodi od izlučevina njihove kože već se stotinama godina koriste u tradicionalnoj, ali i u modernoj medicini
to su to bioindikatori
Što su to bioindikatori?
  • Bioindikatori su vrste životinja ili biljaka koje nam ukazuju na promjene u okolišu. Vodozemci su jako dobri bioindikatori zbog toga što...
  • ... njihov životni ciklus uključuje i kopnena i vodena staništa
  • ... se putem hranidbenih lanaca nagomilavaju štetne tvari
  • ... povećano UV zračenje može uzrokovati masovni pomor ličinki i jaja
  • ... im je koža propusna za plinove i tekućine, a time i za štetne tvari
  • ... im rascjepkanost staništa predstavlja nepremostivu prepreku
slide55
Udruga Hyla – hrvatska udruga koja se bavi zaštitom i očuvanjem fonda vodozemaca na području RH.
gmazovi reptilia
GMAZOVI (Reptilia)
  • Pojavili se prije 300 mil.god
  • Pravi kopneni kralješnjaci
  • Danas oko 6000 vrsta
  • Podjela:
  • Kornjače
  • Krokodili
  • Ljuskaši (zmije, gušteri)
  • Premosnici ili tuatare
razvoj gmazova
RAZVOJ GMAZOVA
  • Gmazovi su se pojavili sredinom karbona, a razvili su se iz vodozemaca. Razlikovali su se od vodozemaca prvenstveno po amniotskom jajetu s ljuskom koja služi za zaštitu od isušivanja, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od vodozemaca.
slide58
Tijelo čine glava, trup i rep.
  • Kornjače nemaju rebra, ni prsnu kost – oklop djelomično srastao s tijelom.
  • Zmije i beznogi gušteri nemaju noge.
  • Najvažnije prilagodbe na kopneni način života:
  • Tjelesni pokrov
  • Oplodnja neovisna o vodi
  • Plućno disanje
slide59
Koža suha s malo žlijezda.
  • Koža zmija i guštera stvara rožnate ljuske, a krokodila i kornjača rožnate ploče – smanjuju isušivanje tijela.Nizovi ljuski tvore strukture kao krijeste i rogove
  • gornji sloj kože se ljušti (u komadu ili u listićima) - PRESVLAČENJE
  • Oplodnja unutrašnja, razvoj bez preobrazbe.
  • Mužjaci za parenje imaju dva hemipenisa.
slide60
Građa jajeta

Plodila su u gmazova parna. U jajovodu se ili oplođenog jaja stvara čvrsta ovojnica. Jaja polažu u zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce.

Mlade gušterice imaju jajni zubić kojim otvaraju lupinu jajeta. Sličan zubić imaju i zmije, a kornjače i krokodili imaju jajni žulj.

- Rijetko postoji briga za potomstvo.

slide61
Dišni sustav

- Kod nekih vrsta guštera i svih zmija postoji samo desno plućno krilo.

Srce je građeno od 2 pretklijetke i 1 klijetke.

Klijetka je nepotpuno pregrađena, osim kod krokodila.

Svi gmazovi su poikilotermni – hladnokrvni, upijaju toplinu iz okoliša.

Kad se tjelesna temperatura spusti

ispod 4°C počinje hibernacija,

a pri T višoj od 40°C počinje estivacija.

slide62
Probava
  • Kornjače nemaju zube
  • Kod zmija gornji par slinskih žlijezda preobražen u otrovne žlijezde.
  • Otvor crijeva završava u nečisnici.Organi za izlučivanje su bubrezi.
  • U mokraći prevladava mokraćna kiselina, pa mokraća nije tekuća nego gusta.
slide64
Osjetila
  • Oko guštera ima kapke, oko zmija je ukočeno, bez kapaka.
  • Gušteri imaju i tjemeno okoispod tjemenih kostiju.
  • Osjetilo sluha – bubnjić,zmije ga nemaju pa zvuk osjete vibracijama.
  • Jezik služi kao osjetilo okusa, opipa i njuha – palucaju.
  • Na nepcu imaju Jacobsonov organ koji služi kao osjetilo okusa.
  • Zmije jamičarke ispred oka na glavi

imaju osjetilni organ za toplinu –

osjete infracrveno zračenje.

slide65
Herpetologija – znanost koja se bavi proučavanjem vodozemaca i gmazova.
  • KORNJAČE

- Uvlače vrat stvarajući S - petlju u okomitoj ravnini.

krokodili
KROKODILI
  • Podjela:
  • Pravi krokodili
  • Aligatori
  • Gavijali
  • Kajmani
zmije
ZMIJE
  • Podjela otrovnica:
  • Guje (kobre, mambe, koraljne zmije...)
  • Ljutice (poskok, riđovka...)
gu teri
GUŠTERI
  • Najbrojniji gmazovi
  • Najveći gušter je komodski varan.
  • Na našim otocima mnogo endemičnih vrsta.
premosnici ili tuatare
PREMOSNICI ili TUATARE
  • Jedini predstavnik je pilasti premosnik ( N. Zeland )
  • Živjeli u mezozoiku.
pogled u pro lost
POGLED U PROŠLOST
  • vladali Zemljom u srednjem dobu (prije 150 milijuna godina)
  • dinosauri – spadaju među najveće životinje koje su ikad živjele
  • različite skupine dinosaura
  • naglo izumrli prije 65 milijuna godina

Brachiosaurus (visina 16 m, duljina 25 m)

Tyrannosaurus rex (visina 4 m, duljina 14 m)

zanimljivosti1
ZANIMLJIVOSTI
  • neke kornjače svoj izgled nisu promijenile već 150 milijuna godina
  • komodski varan najveći je gušter na svijetu
  • neke vrste krokodila često izlaze na obalu i sunčaju se otvorenih usta kako bi im manje ptice pojele i očistile ostatke hrane među zubima
  • mnoge vrste gmazova izumiru zbog promjena u staništima i pretjeranog lova (npr. morske kornjače)
ptice aves
Ptice (Aves)
  • Osnovne karakteristike:
  • Rožnati kljun (bez zubiju)
  • Perje
  • 2 para udova od kojih su prednji preobraženi u krila
  • Imaju pravi bubreg-metanefros
  • Nemaju mokraćni mjehur

Ornitologija – grana biologije koja se bavi proučavanjem ptica

slide74
Tjelesni pokrov

Koža tanka, nježna i suha.

Od žlijeza imaju samo trtičnu žlijezdu.

Produkt kože je PERJE.

slide75
Kostur

Kosti su šuplje – PNEUMATSKE

Prsna kost ima greben za vezanje letnih mišića

Ptice koje ne lete su bezgrebenke – nemaju greben na prsnoj kosti.

Prsti završavaju kandžama.

slide77
Probavni sustav:

Kljun – jednjak – volja (sadrži enzime)– želudac (dvostruki: žlijezdani i mišićni) – crijevo – nečisnica

- tjelesnu tekućinu čuvaju na način da dušične ostatke izlučuju u obliku kristalića mokraćne kiselne

  • Krvotok:

Srce i krvne žile – vratarničko optjecanje

Srce: 2 klijetke, 2 pretklijetke / desna venska te lijeva arterijska strana

- iz njega u desnom luku izlazi aorta koja iz srca eritrocitima doprema oksigeniziranu krv (kod sisavaca je u pitanju lijevi luk).

Imaju stalnu tjelesnu temperaturu 40 – 43°C

  • Dišni sustav:

Nosni otvor n kljunu - dušnik – dušnice – pluća – na njih se nadovezuje 5 pari zračnih vrećica koje zalaze među organe i kosti

  • Živčani sustav:

Veliki mozak je razvijeniji nego kod gmazova.

Naročito razvijena neka osjetila : vid, sluh (noćne ptice)

slide78
Razmnožavanje:

Spolno, ženka nese jaja i grije ih toplinom svog tijela.

Kod ženke došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda.

slide79
Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve, a još više ih poduzima migracije koje su kraće i manje redovne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pjevanjem, sudjeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligamne ili poliandrične. Jaja obično polažu u gnijezdima gdje se ona inkubiraju, i većina ptica produljeno vrijeme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja
slide81
Mladi se dijele:
  • POTRKUŠCI (patke, kokoši..)

- dolaze na svijet vrlo razvijeni i neposredno nakon valjenja ili koćenja napuštaju gnijezdo

  • ČUČAVCI (lastavice,sokolovke, sovovke...)

- dolaze na svijet još relativno nerazvijeni pa zbog svoje bespomoćnosti još duže vrijeme nakon valjenja ili koćenja ostaju vezani za gnijezdo odnosno drugi oblik utočišta. Uživaju u dugotrajnoj (ponekad i više mjeseci) brizi svojih roditelja (briga roditelja je u pravilu vođena

slide82
Podjela ptica:
  • BEZGREBENKE (noj, emu, nandu)
  • PINGVINI (carski pingvin, kraljevski pingvin)
  • GREBENKE (lastavica, sokol, jastreb)
slide83
Podrijetlo ptica:

Smatra se da potječu od gmazova

Praptica Archeopteryx – ima svojstva i ptice i gmazova (npr. zubi u kljunu)

slide84
Ponašanje ptica
  • Migracije
  • Građenje gnijezda
  • Briga za mlade
slide85
Proučavanje ptica
  • ˝Birdwatching˝
  • Prstenovanje ptica
slide86
Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz lov i peradarstvo. Neke vrste, poglavito pjevice i papige omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne glazbe. Oko 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od 1600. godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti izumiranje i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu napori kako bi ih se zaštitilo
slide87
Najmanja ptica – helenin kolibrić (2cm, 1.6 gr)
  • Najbrža ptica – sivi sokol (280 km/h)
  • Najveća ptica – noj (125 kg)
  • Najteža ptica letačica – velika droplja (21 kg)
  • Najveći raspon krila– albatros (do 4m)
sisavci mammalia
Sisavci ( Mammalia)
  • 4500 vrsta
  • Osnovna obilježja:
  • Površina tijela prekrivena dlakom
  • Prehrana mladunčadi mlijekom
  • Razvojem nepca odvojen je dišni od probavnog sustava
slide90
Na tijelu razlikujemo glavu, vrat, trup i rep, te dva para udova.
  • Raznolikost u građi udova s obzirom na uvijete u kojima žive ( kopno, voda, zrak)
slide91
Proizvodi kože:
  • Dlaka
  • Nokti
  • Papci
  • Kopita
  • Rogovi
  • Pandže
slide92
Razmnožavanje – rađanje živih mladih.
  • Mlade hrane mlijekom iz mliječnih žlijezda nakupljenih u sise.
  • Mliječne žlijezde su promjenjene znojne žlijezde.
  • Spolni organi sisavaca su parni.
  • Oplodnja jajne stanice događa se u jajovodu.

Podjela sisavaca s obzirom na razvoj zametka:

  • PLACENTALNI – zametak se razvija unutar posteljice (placente).
  • APLACENTALNI – imaju embrionalni razvoj bez posteljice.

a) jednootvori (čudnovati kljunaš)

-legu jaja

b) tobolčari (klokan)

- Mladi se rađaju nerazijeni pa razvitak nastavljaju u tobolcu prikvačeni na mliječnu žlijezdu

slide93
Probavni sustav
  • Podjela sisavaca uvelike je bazirana na građi zubala.
  • Vrste zubi: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.
  • BILJOJEDI:

- razgrađuju celulozu pomoću mikroorganizama u svom probavilu.

Najrazrađenije probavilo imaju preživači.

Četverodjelni želudac: burag, kapura, knjižavci i sirište.

Posebno uzglobljena čeljust omogućuje kružne pokrete.

slide94
MESOJEDI

- probavilo puno kraće nego u biljojeda.

- hrane se energetski bogatijom hranom od biljojeda.

Svim sisavcima crijevni otvor završava neovisno od mokraćnog otvora.

Jedina iznimka se jednootvori i tobolčari koji imaju nečisnicu.

slide95
Sustav za izlučivanje
  • Čine ga bubrezi, mokraćovodi, mokraćni mjehur i mokraćna cijev.
  • Glavni sastojak mokraće sisavaca je voda pa je mokraća tekuća.
  • U vodi je otopljena urea i otpadni produkti iz organizma.
  • Koncentracija soli u mokraći varira ovisno o potrebama organizma za vodom.
slide96
DIŠNI I KRVOŽILNI SUSTAV

Nosna šupljina – ždrijelo – grkljan – dušnik – dušnice – pluća

Plućni mjehurići – povećava se površina pluća.

OŠIT – sudjeluje u regulaciji disanja

Eritrociti sadrže krvni pigment HEMOGLOBIN

Kitovi imaju pigment MIOGLOBIN

Srce je četverodjelno: 2 klijetke i 2 pretklijetke.

  • OČUVANJE TJELESNE TOPLINE

Temperatura stalna 37 – 39 °C

Temperaturu održavaju krzno, masno tkivo, drhtanje, znojenje..te u ekstremnim uvjetima hibernacija i estivacija.

slide97
ŽIVČANI SUSTAV

Vid, sluh, eholokacija, ultrazvuk, osjet za jakost magnetskih silnica Zemlje.

Veliki mozak najrazvijeniji od svih kralješnjaka.

raznolikost sisavaca u biosferi
Jednootvori

Tobolčari

Pravi sisavci – placentalni:

Kukcojedi

Kožuškari

Netopiri

Majmuni

Krezubice

Ljuskavci

Dvojezupci

Glodavci

Zvijeri

Perajari

Slonovi

Cjevozupci

Pećinari

Sirene

Neparnoprstaši ili kopitari

Parnoprstaši ili dvopapkari

Kitovi

RAZNOLIKOST SISAVACA U BIOSFERI
zanimljivosti2
Zanimljivosti
  • Većina sisavaca ima sedam kralježaka u vratnoj      kralježnici uključujući i šišmiše, ljude, žirafe i kitove.- Tek su neki sisavci otrovni – mužjak čudnovatog      kljunaša ima otrovnu bodlju na stražnjoj nozi, nekoliko      vrsta rovki i brazdozub koji ima otrovan ugriz.    - Najbrži sisavac: gepard (112 km/h)

    - Najsporiji sisavac: ljenivac    - Najmanji sisavac: patuljasta rovka težine 1.2 – 2.7 g i      šišmiš bumbar težak 2 g    - Najviši sisavac: žirafa- Najveći kopneni sisavac: afrički slon    - Najveći vodeni sisavac: plavetni kit    - Najglasniji sisavci: plavetni kit, majmun urlikavac

ad