1 / 43

6. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

6. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA. Osnovni pojmovi : rashodi, financiranje kapitalnih projekata, financijske institucije, regionalne i razvojne agencije, javno- privatno partnerstvo, privatne financijske inicijative, zajednički investicijski fondovi.

Download Presentation

6. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 6. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

  2. Osnovni pojmovi: rashodi, financiranje kapitalnih projekata, financijske institucije, regionalne i razvojne agencije, javno- privatno partnerstvo, privatne financijske inicijative, zajednički investicijski fondovi.

  3. rashodi vs.kapitalni projekti vs. ostali izvori financiranja

  4. Razvojni i kapitalni rashodi (zašto je važno izučavanje rashoda sa aspekta lokalnih jedinica vlasti? ) Osnovna obilježja: - dugoročnost - značajan iznos početnog ulaganja - rentabilnost - konceptualno redefiniranje javne usluge

  5. IZVORI FINANCIRANJA KAPITALNIH PROJEKATA 1. Proračun (vlastiti izvori prihoda) • Lokalni porezi i korisničke naknade 2. Vanjski izvori prihoda • Pomoći • Udjeli u zajedničkim poreznim i neporeznim prihodima • Primici od zaduživanja 3.Ostali izvori financiranja

  6. Planiranje razvojnih i kapitalnih rashoda predviđa: potrebe stanovništva ekonomske uvjete buduće primitke i zahtjeve za rashodima procjenu troškova i koristi svakog potencijalnog ulaganja određivanje mjera fiskalne politike relevantnih za financiranje razvojnih projekata izvore sredstava kojima se omogućuje izvršenje planiranih projekata u skladu s prioritetima i javnim potrebama lokalnih jedinica vlasti.

  7. Kako lokalne jedinice vlasti mogu generirati nove izvore financiranja? Razvoj i redefiniranje lokalnih javnih usluga - kreiranje lokalnih rashoda - novi subjekti (pored lokalnih jedinica vlasti) - aktivnija uloga lokalnog stanovništva

  8. Nositelji regionalnog razvoja su: - zakonodavna i upravna tijela vlasti - društvene i političke organizacije - gospodarskisubjekti i institucije. Navedeni subjekti u većini sudjeluju u kreiranju ostalih izvora financiranja pri lokalnim jedinicama vlasti.

  9. Zakonodavna i upravna tijela vlasti su: - državna - regionalna - gradska i općinska tijela vlasti.

  10. Među najvažnije društvene i političke organizacije i institucije ubrajaju se: - političke stranke - sindikati - nevladine udruge - interesne grupe - međunarodne organizacije - obrazovne institucije - kulturološke institucije - znanstveno-istraživačke institucije - vjerske institucije.

  11. Tri su važne podskupine gospodarskih subjekata i institucija kao nositelja regionalnog razvoja: - gospodarski subjekti: trgovačka društva, mala i srednja poduzeća, obrtnike, poljoprivrednike, poduzetnike, predstavništva stranih kompanija - financijski subjekti: domaće banke, strane banke, štedionice, osiguravajuća društva, investicijske fondove - podupirajuće institucije: gospodarske komore, obrtničke komore, gospodarsko-interesne udruge, udruženja poslodavaca, konzultantske tvrtke, razvojne agencije, tehnološke parkove i inkubatore.

  12. Financijske institucije (subjekti) Financijske institucije prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge. Novčana sredstva prikupljaju depozitima, polozima na transakcijske račune, kreditima, emisijom vrijednosnica, udjela, uplatom članarina, prodajom polica osiguranja itd. Većina financijskih institucija su financijski posrednici koji pribavljaju sredstva na temelju potraživanja investitora i pretvaranjem u potraživanja drugačijih obilježja.

  13. Osnovna je uloga financijskih institucija i posrednika unutar financijskog sustava da opslužuju vjerovnike i dužnike u stvaranju i pozajmljivanju financijskih sredstava. Tu spadaju: središnje, regionalne i lokalne razvojne banke te ostale financijske institucije.

  14. Regionalne i lokalne razvojne banke Razvojne banke su financijske institucije kojima je osnovna zadaća dugoročno kreditiranje gospodarskog razvoja. Pribavljaju dugoročno slobodna sredstva štednje i usmjeravaju ih dugoročnim kreditima za ulaganja u osnovna sredstva.

  15. Uloga regionalnih i lokalnih banaka na razvitak pojedinih regija i lokalnih područja ogleda se u mobiliziranju i usmjeravanju domaćeg kapitala, sudjelovanju u financiranju obnove, privlačenju stranog kapitala, te u posredovanju i plasmanu kredita međunarodnih financijskih institucija.

  16. Ostale financijske institucije Komercijalne banke Štedionice Hipotekarne banke Stambene štedionice i stambeno-komunalne banke Infrastrukturne banke Infrastrukturne fondove

  17. Regionalne i lokalne razvojne agencije Regionalne i lokalne razvojne agencije su institucije koje se osnivaju radi podržavanja lokalnog i regionalnog razvoja. To su institucije koje se bave promicanjem gospodarskog razvoja određene regije i koje imaju funkciju određenog posrednika između središnje države, njenih tijela i institucija i lokalne poduzetničke zajednice kojoj služe.

  18. Kapitalni (razvojni) projekti Predstavljaju projekte u lokalnoj zajednici koji imaju višestruku korist za lokalno stanovništvo u segmentu zadovoljavanja lokalnih javnih potreba, dugoročnog su karaktera i u financijskom obilježju predstavljaju siguran izvor prihoda. Kapitalni projekti su usmjereni na povezivanje i na daljnji razvoj pojedinih manjih projekata koji se mogu podijeliti na koristi prema lokalnom stanovništvu, ali i na koristi prema razvojnom funkcioniranju lokalnih jedinica vlasti.

  19. Specifičnosti kapitalnih projekata Relativno visoki troškovi u odnosu na troškove održavanja i poslovanja (zbog visokih troškova opreme korištene u izgradnji) Kombinacija visokih kapitalnih troškova i troškova pripreme ulaganja, dugo razdoblje izgradnje i povrata uloženih sredstava, često povezano s neredovitim priljevom sredstava od korištenja samog objekta, dovodi do potrebe za dužim vremenom otplate zajma, a time i do više prosječne stope zaduženosti (odnosa duga i prihoda)

  20. Financiranje kapitalnih (razvojnih) projekata Financijski sustav određuje troškove kredita i iznose raspoloživih kredita za različite namjene u gospodarstvu. Kada troškovi kredita opadaju i kada je lakše doći do kreditnih sredstava, ukupna potrošnja u gospodarstvu raste, stvara se više radnih mjesta i potiče se rast gospodarstva.

  21. Infrastrukturni objekti (def.) Sve ono što je osnova ili temelj funkcioniranja nekog objekta, dok prema ekonomskom obilježju infrastruktruni objekti predstavljaju temelj funkcioniranja nekog sustava ili djelatnosti u segmentu prometa i svih komunalnih djelatnosti.

  22. Financiranje kapitalnih (razvojnih) projekata dijeli se prema: porijeklu izvora sredstava (domaće i inozemno financiranje) sektorima (javni, privatni i mješoviti) tehnikama i instrumenti financiranja vrstama financiranja (financiranje novih investicija,održavanja obrtnih sredstava i sl.).

  23. U tržišno razvijenim gospodarstvima uglavnom se koriste tri modela financiranja izgradnje i održavanja infrastrukturnih objekata: model javnog (državnog) financiranja model privatnog financiranja mješoviti model financiranja (partnerstvo javnog i privatnog sektora).

  24. Javno-privatno partnerstvo Faktori koji utječu na izbor modela partnerstva: • Dužina sudjelovanja privatnog sektora u projektu • Oblik nadoknade privatnom sektoru za sudjelovanje u projektu • Sudjelovanje privatnog sektora u ostvarivanju profita • Stupanj autonomije privatnog sektora u određivanju cijena za pružene usluge. Svi ti faktori utječu na oblik upravljanja, vlasništva i način financiranja koncepcije javno-privatnog partnerstva.

  25. Zainteresirani partneri u javno privatnom partnerstvu: • korisnici javnih usluga • javna uprava • građevinska poduzeća • trgovačka poduzeća • financijske institucije • privatni investitori • osiguravajuća društva.

  26. Partnerstvo javnog i privatnog sektora - sve veća liberalizacija, - pomanjkanje sredstava u državnim i lokalnim proračunima i - proces globalizacije ↓↓↓ vodi do stvaranja novih tržišnih uvjeta i u sektoru infrastrukture.

  27. Privatni kapital sesve više uključuje u područja u kojima je sve donedavno dominirala država. To se prvenstveno odnosi na izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture, energetskih postrojenja, postrojenja za zaštitu okoliša i sličnih objekata.

  28. Javno privatno partnerstvo je partnerstvo između javnog i privatnog sektora sa svrhom izgradnje infrastrukturnog objekta ili pružanja javne usluge koju je tradicionalno pružao javni sektor.

  29. Prednosti partnerstva javnog i privatnog sektora smanjenje troškova lokalnih jedinica vlasti i povećanje njenog kreditnog potencijala podjela odgovornosti između lokalne i regionalne vlasti i privatnog sektora smanjenje opterećenja poreznih obveznika zbog veće efikasnosti privatnog sektora povećanje stupnja kvalitete u opskrbi bez povećanja poreza ili korisničkih naknada mogućnost realizacije projekata bez velikog početnog ulaganja kapitala i mogućnost uvođenja novih vrsta usluga prilagodba veličine programa prema potrebama lokalnog stanovništva lokalne se jedinice vlasti mogu više posvetiti nadzoru u pružanju javne usluge, što utječe na kvalitetu usluge odgovornost i rizik za neuspjele projekte snosi uglavnom poduzetnik, te troškove propalih projekata direktno snosi privatnik, a ne porezni obveznici.

  30. Nedostaci partnerstva javnog i privatnog sektora želja za većim profitom i troškovi nadzora mogu utjecati na povećanje cijene usluge motivacija za profitom i sniženjem troškova može utjecati na smanjenje kvalitete usluge konkurentska borba za dobivanje ugovora može povećati korupciju poboljšanje razine usluge ili brze reakcije na potrebu promjene usluge mogu biti usporene ili čak onemogućene zbog ugovornih ograničenja potrebno je strogo kontrolirati aktivnosti da bi se osiguralo dosljedno poštivanje ugovora između partnera.

  31. Modeli partnerstva javnog i privatnog sektora Izgradi i prenesi (engl. Build-and-Transfer - BT) Izgradi, iznajmi i prenesi (engl. Build-Lease-and-Transfer - BLT) Izgradi, djeluj i prenesi (engl. Build-Operate-and-Transfer - BOT) Izgradi, prenesi i djeluj (engl. Build-Transfer-and-Operate - BTO) Renoviraj, djeluj i prenesi (engl. Rehabilitate-Operate-and-Transfer – ROT Izgradi, imaj u vlasništvu i djeluj (engl. Build-Own-Operate - BOO) Izgradi, imaj u vlasništvu, djeluj i prenesi (engl. Build-Own-Operate- Transfer - BOOT) Kupi, izgradi i djeluj (engl. Buy-Build-Operate - BBO)

  32. Daljnje perspektive u financiranju lokalnih jedinica vlasti... Mogućnosti za financiranje lokalnih razvojnih projekata Privatne financijske inicijative Co-investment fondovi Regionalni fondovi rizičnog kapitala.

  33. Privatne financijske inicijative – PFI,jedna su u nizu državnih politika koje su namijenjene povećanju uključivanja privatnog sektora u pružanje javnih usluga. Uobičajeni oblik PFI je onaj u kojem privatni sektor planira, gradi, financira i stavlja u pogon objekte koji se temelje na obilježjima o kojima je odluke donio javni sektor.

  34. Tri su glavne vrste projekata koje se ugovaraju unutar PFI: - samostalno financirani projekti (engl. free-standing projects), - zajednička ulaganja (engl. joint ventures) i - prodane usluge javnom sektoru.

  35. (2) Co-investment fondovi Co-investment fondovi tržišno su usmjereni, visoko inovativni "proizvodi" kojima je cilj bitno povećati broj ulagača iz privatnog sektora za njihovo investiranje, a razvili su se s namjerom da uklone nedostatak sredstva za ulaganja postojećih malih i srednjih poduzeća u istraživanje, razvoj i nove tehnologije.

  36. (3) Regionalni fondovi rizičnog kapitala najčešće su dio nacionalnog programa jedne države usmjerenog poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća, kojim se osigurava rizik financiranja kapitalnih ulaganja do određene vrijednosti pojedinim malim i srednjim poduzećima koji pokazuju mogućnosti rasta.

  37. Ostali izvori financiranja u Republici Hrvatskoj

  38. Do 2006. godine u Hrvatskoj nije postojao institucionalno uređeni sustav koji je regulirao ključne odnose u suradnji javnog i privatnog sektora.

  39. Zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj (JPP) • Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno privatnog partnerstva (NN 98/06) • Uredba o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o javno privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske inicijative (NN 20/07) • Zakon o Državnom proračunu (NN 87/08) • Zakon o javno privatnom partnerstvu (NN 129/08)

  40. Uredba o sadržaju ugovora o javno-privatnom partnerstvu (NN 56/09) • Uredba o kriterijima ocjene i odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva (NN 56/09) • Uredba o nadzoru provedbe projekata javno-privatnog partnerstva (NN 56/09) • Uredba o izobrazbi sudionika u postupcima pripreme i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva (NN 56/09)

  41. U Smjernicama se uređuje isključivo ugovorni oblik javno-privatnog partnerstva kroz dva oblika: - koncesijski model - model privatnih financijskih inicijativa.

  42. Koncesijski model obilježava izravna veza između privatnog partnera i konačnog korisnika, pri čemu privatni partner pruža neposrednu uslugu konačnim korisnicima, a to ne radi javni partner, već ga on kontrolira. Drugo obilježje tog oblika je metoda naknade za koncesionara, koja se sastoji od pristojbi nametnutih konačnim korisnicima usluga i ako je potrebno, dodatno potpomognutih subvencijama državnih tijela.

  43. U modelu privatnih financijskih inicijativa naknada privatnom partneru nema pristojbi koju plaća krajnji korisnik za korištenje objekta ili usluge, već samo redovito plaćanje javnog partnera.

More Related