s upervizija
Download
Skip this Video
Download Presentation
S upervizija

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 33

S upervizija - PowerPoint PPT Presentation


  • 103 Views
  • Uploaded on

S upervizija. Uvdona razmatranja. Supervizija prema Kusturin (2007: 37) „ kao oblik podrške profesionalcima koji rade u području odgoja , obrazovanja i pružanja psiho-socio-pedagoške pomoći , jedan je od načina zaštite mentalnog zdravlja ,

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' S upervizija' - ilandere-wauters


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
uvdona razmatranja
Uvdonarazmatranja

SupervizijapremaKusturin (2007: 37)

„kaooblikpodrškeprofesionalcimakojirade u područjuodgoja, obrazovanja i pružanjapsiho-socio-pedagoškepomoći, jedan je od

  • načinazaštitementalnogzdravlja,
  • poboljšavanjaprofesionalnihkompetencija i
  • poboljšavanjakvaliteteuslugakoje se pružajukorisnicima.“
uvodna razmatranja
Uvodnarazmatranja
  • Profesionalcikaoštosupsiholozi, socijalniradnici, pedagozi, socijalnipedagozi, rehabilitatori, nastavnici, terapeuti, učitelji i drugikoji u svrhuodgojai obrazovanjailipružanjapsiho-socio-pedagoškepodrskerade s ljudimasvakodnevno se suocavajusafaktorimakojimogupredstavljatiriziknjihovomentalnozdravlje.
  • „Rizicipoputkompleksnihproblema s kojima se susrećukorisnicii nedovoljneeduciranostizaspecifičnu i raznovrsnuproblematikukorisnika, nedostaciresursazapružanjepomoći, sekundarnatraumatizacija, neadekvatni uvjeti rada i sl., između ostalog otežavaju i izvršavanjeradnihzadataka, pružanjekvalitetneuslugekorisnicima, a mogunegativnoutjecati i na privatniživotprofesionalaca. Uz gorenavedenerizikekojidolaze s preuzimanjemdanogzaposlenja, profesionalci se brinu i zavlastiteživotneproblemekojikatkadmogubitivrlobliskionima s kojima se susreću i njihovikorisnici. Velika očekivanjakojase stavljajupredprofesionalce i činjenica da spomenutaočekivanjane mogu u potpunostizadovoljiti, iznimno su dobartemeljzarazvojprofesionalnogstresa.“ (Kusturin 2007: 37)
kako se razvila supervizija
Kako se razvilasupervizija?
  • Supervizijakaopojam, prviput je koristenodstrane H. Kraus(a) 1950. godine;
  • 1964. godineponudjen je prviregularnistudijskiodsjek „Supervizija“ zasocijalneradnike;
  • Rapidnapopularnostpocetkom 70. – tihgodina;
  • Supervizijaje u svojimpočecimabilavezanauzdobrotvornisocijalni rad i pružanjepodrškevolonterimakojisu u sklopurazličitihvjerskihzajednicapomagalisiromašnimporodicama;
  • U daljnjemrazvojuproširila se i na drugepomažućeprofesije, poputzdravstva i školstva, i na različiteprofesionalneuloge, kaoštosuodgajatelji, rukovoditelji, psihoterapeuti i sl;
  • Supervizijapredstavljajednoodveomaznacajnihpodrucjaradasocijalnihpedagoga, socijalnihradnikaitd. (nakonadekvatnedoedukacije);
definicija
Definicija
  • Supervizija je jedan od neizostavnih oblika skrbi za mentalnozdravlje, metodaosiguranjakvaliteteusluga i načinpoboljšanjakompetencijapomagača. Sonja Žorgadefinirala je supervizijukao

»processpecifičnogučenja i razvoja, kao i metodupodrškeprofesionalnomreflektiranjukojaomogućujestručnjacima da usvojenoveprofesionalne i osobneuvidekrozvlastitoiskustvo. Pomažestručnjacima da integrirajupraktična iskustva s teorijskim znanjima i da dođu do svojih vlastitih rješenjaproblema s kojima se susreću u radu, da se djelotvornije nose s stresom i da izgrađuju svoj profesionalni identitet. Supervizija podržava profesionalno iosobnoučenjestručnjaka« (premaKusturin, 2007: 38).

funkcije modeli i oblici supervizije
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • Trinajčešćespominjanefunkcijesupervizijesu (Munson, 1993, premaKusturin 2007: 39)
  • Administrativno-upravljačkafunkcija
  • Podržavateljsko-pomažućafunkcija
  • Poučavateljskafunkcija
funkcije modeli i oblici supervizije1
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • Administrativno-upravljačkafunkcija

„usmjeravačlanovesupervizijskegrupe(u daljnjemtekstu: supervizante) da obavljajusvojezadatke u skladu s politikom organizacije i zakonskom regulativom tedirektnoprovjeravaje li supervizor supervizantispuniosvupotrebnudokumentaciju i zadatke te organizira rad.“ (Kusturin, 2007: 39).

funkcije modeli i oblici supervizije2
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • Podržavateljsko-pomažućafunkcija

„uključujerazgovor o emocijamakojesuvezaneuz rad s korisnicima, davanjeporukapotpore, rad na promicanju brige o vlastitom mentalnom zdravlju i jačanju profesionalca.” (Kusturin, 2007:39)

funkcije modeli i oblici supervizije3
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • Poučavateljskafunkcija

„uključujeiskustvenoučenjenovihmetoda, tehnikai strategijarada, davanjepovratneinformacije o kvalitetiradaterazmatranjekonkretnihslučajevakrozprizmuteorije, prakse, iskustava, emocija, etike i dr.” (Kusturin, 2007: 39)

funkcije modeli i oblici supervizije4
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • U odnosupremaciljevimai funkcijamasupervizijerazlikujemodvamodela, američkii europski, koji se u najvećojmjerirazlikuju u naglašavanju, odnosnoizostavljanjuadministrativno-upravljačkefunkcijesupervizije.
funkcije modeli i oblici supervizije5
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • „Američkimodel i model zemaljaengleskogagovornogpodručjau supervizijikombinirasvetrifunkcijesupervizije, dok se u europskimmodelimasupervizijeadministrativno-upravljačkafunkcijauglavnomizostavlja.
  • Najvećirazlogtomesukonfliktiulogakojiproizlazeizčinjenice da je supervizortada i nadglednikkojikontrolira rad, štokaoposljedicumožeimatičinjenicu da supervizanti ne želeiskrenogovoriti o svojimproblemimakako bi se prikazali u boljemsvjetlu i izbjeglieventualneposljedice, terazumijevanjesupervizijeisključivokaonadzora.
  • Također, pred supervizora se stavlja veliki zahtjev da istodobnopružapodršku, ali i upravlja, nadgleda, poučava i utječe na daljnjezaposlenjesupervizanta.
  • Izovakopostavljenihulogajavljaju se i etičkedilemekojeotežavaju rad supervizora. U europskimmodelimasupervizije (npr. nizozemski, švicarski, njemački) naglasak je stavljen na procesprofesionalnograsta i razvoja, odnosno na osnaživanjesupervizanata.“ (Kusturin, 2007: 39).
funkcije modeli i oblici supervizije6
Funkcije, modeli i oblicisupervizije
  • U područjupsihosocijalnogradarazvijaju se organizacijskai razvojno-integrativna supervizija.
  • Organizacijskasupervizijakaotemeljnufunkcijuističeadministrativno-upravljačkufunkciju, odnosno u fokusstavljaorganizaciju i sadržajrada.
  • »Tu je u ulozi supervizorapretpostavljeni, voditeljstručnogtimailiiskusnikolegaodgovoranzanekiprojekt. Zbogtogaovajobliksupervizijeimaobilježjastručnogvođenja, tj. upućivanja kako obavljati određeni posao na tome radnommjestu, kojesudužnosti i pravastručnjaka i korisnika, kakva je strukturarada, koji je procesodlučivanja, koje se metodeistraživanja i rješavanjaproblema korisnika primjenjuju. Također, uključuje definiranje i pojašnjavanjeradnihvrijednosti, etičkihnormi, prioriteta, razvijanjei usaglašavanjeradnihstrategijaodgovora na nove/promijenjenepotrebekorisnika i sl.« (Ajduković i Cajvert, 2004, prema Kusturin, 2007:40).
funkcije modeli i oblici supervizije7
Funkcije, modeli i oblicisupervizije

Oblicisupervizijekoji u fokusstavljajuadministrativno-organizacijskufunkciju, supervizantimaćeomogućiti da znajušto se trebaučiniti, tko će što činiti, kako će se nešto učiniti, koji je cilj određeneradnje, tko je komuodgovoran, kojisuzakonskiokviri, kojisurokovi, kojesu posljedice i sl.

funkcije modeli i oblici supervizije8
Funkcije, modeli i oblicisupervizije

Razvojno-integrativna supervizijau fokusuradaimarazvojprofesionalnekompetentnostistručnjaka, a tekposrednoutječe na poboljšanjeuslugakoje se pružajukorisnicima.

»Supervizija je procesrazvojastručnjakakaoreflektirajućegpraktičara. To je kreativniprostor u kojemustručnjaku zajedništvu i suradnji s supervizoromučiizsvojihiskustava, traživlastitarješenjaproblema s kojima se susreće u radu, uključujućidjelotvornijesuočavanjesastresom, sagledavasituacijuklijenta i njegoveresurse, svojemisli, osjećaje i resurseteodnos s klijentomizrazličitihperspektiva. Integrirajućiterazličiteaspekteprofesionalnesituacije, supervizantstvarapretpostavke da djelujekaoprofesionalnokompetentnaosoba. Takosupervizijaosiguravakvalitetan rad s korisnicimapsihosocijalnograda« (Ajduković i Cajvert, 2004 premaKusturin 2007:40).

funkcije modeli i oblici supervizije9
Funkcije, modeli i oblicisupervizije

Oblicisupervizijekoji u fokusstavljajusamogpomagačapobrinutće se za to da se pomagača pita kako je, što mu treba da bi se osjećaobolje, potaknut će ga da se sam osvrne na to kako radi i/ili da od kolegadobije povratnu informaciju o sebi te da zajednički uče i dolaze do novihideja i zaključaka. Ovakavtipsupervizijespriječitće da se profesionalciosjećajuusamljeno i da mislekako se njihov rad ne cijeni.

uloge
Uloge

Supervizor

  • Je zaduzen da vodisupervizijske i evaluacijskesastanke s ciljempruzanjaaktivnepodrskesupervizantimaprilikomucenja
  • Stitipodatke
  • Ne djelujeizvansupervzijskogsistema
uloge1
uloge

Supervizant

  • Sudjeluje u supervizijskimievaluacijskimsastancima
  • Traziinterakcijusasupervizorom I ostalimsupervizantima
  • Reflektirainterakcijunjegoveprakse
  • S ciljem da mubudelakse i/ ilidanestonauci
uloge2
uloge

Podnosilaczahtjevazasupervizijom

  • Pregovarailipostavljauslove (obim, ucestalost, ciljeviitd.)
  • Ucestvuje u superviziskim I evaluacijskimsastancima
sadr aj rada supervizije
sadržajradasupervizije
  • Problemikojimogubiti u fokususupervizijesuraznovrsni, alivezaniuzobavljanjeprofesionalneuloge.
  • Problem supervizijenisuprivatni problemi supervizanata.
  • Neka od područja koja mogu biti ufokususupervizijesu (premaKusturin 2007: 42 – 44):
sadr aj rada supervizije1
sadržajradasupervizije

„Područjerada s korisnicama: npr. teškoće u komunikaciji s korisnicima

  • (kadakorisnikpovisi ton, tumačiuputestručnjakakaonapad, prezentiranjemišljenjapredvećomgrupomkorisnika, zastupanjevlastitogmišljenjai dr.);
sadr aj rada supervizije2
sadržajradasupervizije
  • Područjeprofesionalnihkompetencija: npr. ograničenidijapazonmetoda i tehnika u radu (kako smiriti korisnika bez prijetnji i podizanjaglasa, vještine vođenja individualnog razgovora, motiviranjeroditelja za suradnju i dr.);
sadr aj rada supervizije3
sadržajradasupervizije
  • Područjevlastitihemocija, stavova, vrijednosti: npr. osjećajbespomoćnosti(da se ništa ne može promijeniti, da su problemi presloženi, da se nemasmisla više nitruditi, da nedostajepotporakolega, prevelikakoličinaposla i nemogućnostodvajanjavremenazasebei sl.); profesionalnistres (čestabolovanja, glavobolje, gubitakstrpljenja, ljutnja, nekontroliranereakcije, povučenost, povećanakonzumacijaalkohola, cigareta, kave i dr.);
sadr aj rada supervizije4
sadržajradasupervizije
  • Područjeradnihuvjeta i karakteristikaradnogmjesta: npr. neadekvatniradniuvjeti (nedefiniranoradnovrijeme; čestaposlovnaputovanja; dostupnost šefu 24 h; prostorija za rad je malena, hladna, zagušljiva,bučna; nedostatak vremena za pauzu i sl.); karakteristike radnog zadataka(nerealnirokovi, velikbrojkorisnika, malen brojraspoloživihresursazapomoć, korisnicikojisuagresivnipremaprofesionalcu, slučajevi s kojima se radibliskisuosobnomiskustvu, problemikorisnikaza koje profesionalac nije dodatno educiran i dr.);
sadr aj rada supervizije5
sadržajradasupervizije
  • Područje međuljudskih odnosa: npr. nezadovoljavajući odnosi skolegama (česta optuživanja, svađe, podmetanja, ogovaranja, nedijeljenjeinformacija, osporavanjekompetencijepredkorisnicima i sl.); nedostatakpodrške (nepostojanjenijedneosobe s kojom se možeotvorenorazgovarati, nedostatakrazumijevanja, nedostatakvremenazarazgovores kolegama, izostanak pohvale i nagrade) i dr.
primjer
primjer

Supervizantdolazi u superviziju s problemom da dijete s kojimradi(upućenomu je zbogčestogometanjanastave) pristaje na svedogovore, aliih se ne pridržava. Supervizantističe da je iscrpiosvenačinekojeznakako bi postigao da dijete ne ometanastavu. Krozsupervizijusupervizornakonprikupljanjainformacijamožeusmjeritirazgovoru jednomilinekolikosmjerova.

primjer1
primjer
  • Kako se profesionalacosjeća u vezi s tim?
  • Štotouzrokujenjegoveemocije?
  • Kakoemocijeutječu na njegov rad s djetetom i na dijete?
  • Kakoprihvatitisvojeemocije?
  • Kakopristupitidjetetubezteemocije
  • ilikako je iskoristiti u radu?
primjer2
primjer
  • Kako moja osobna iskustva utječu na moje ponašanje/osjećaje premadjetetu?
  • Podsjećalimeponašanjedjeteta na menekad sam biomladili na ponašanjemogsina/kćeri?
  • Kakoprofesionalacmožeodvojitiosobno iskustvo od rada s djetetom?Kako se osjećadijete? Što je toštopotičedijete da se takoponaša?
  • Kako se profesionalac u svomepristupurazlikujeodsvihdrugihkojineštotražeoddjeteta? Jesu liočekivanjaoddjetetarealna?
primjer3
primjer
  • Što je tošto je većiskušao? Koji subilirezultati? Što se jošmožeučiniti? Je liimaonekihsličnihslučajeva? Kakomuprošlaiskustvamogupomoći u rješavanjuovogproblema? Kojaiskustvaimasupervizijskagrupa i kako mu mogu pomoći?Kojasupravilaustanovevezanauzovakvoponašanjedjeteta? Kojaje uloga profesionalca? Koje metode su mu na raspolaganju? Tko jejošu ustanoviuključen u rješavanjeproblema?
primjer4
primjer
  • U jednomrazgovorumože se primijeniti i nekolikosmjerova, a odabironogaprimarnogovisitće o odgovorimasupervizanta i načinu na kojije definirao svoje pitanje. Također, i metode kroz koje se ova pitanja mogupostavljatimogubitiraznovrsne. Od crtanja, igranjauloga, razgovora, do skulpture i drugihkreativnihmetoda i tehnika. Izbormetode i tehnikeovisit će o preferencijama samog supervizora, ali i supervizanta.
primjer5
primjer
  • Kaoishodsupervizijskogprocesamože se javiti:

– novorazumijevanjevlastitogponašanja i ponašanjakorisnikailisuradnika,

– osjećajrasterećenja,

– poboljšanjeprofesionalnogstilarada, kvaliteterada i postignuća,

– boljabrigazavlastitomentalnozdravlje,

– povišeniosjećajzadovoljstvasobom, poslom, organizacijom.

teziste supervizije u socijalnim djelatnostima
Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima

Rad na slucaju:

  • Samorefleksijasupervizanata u ciljuboljegrazumijevanjaodnosaizmedjusocijalnogpedagoga i klijenta;
  • Ovdjepripadajutemekaostosu : poboljsanjespoznaje (sebe i drugoga), odvajanjeopservacijeodocjenjivanja, pravilanodnossablizinom i distancomprilikomradasaklijentomitd.)
teziste supervizije u socijalnim djelatnostima1
Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima

Samorefleksijatima:

  • Odnosi se na razvojkooperacijeisposobnostidjelovanjatima;
  • Cesto se mozesteciprilikomrjesavanjarazlicitihinternihkonflikataunutartima;
teziste supervizije u socijalnim djelatnostima2
Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima

Analizaorganizacije

  • Odnosise na ispitivanjesvihprocesa, koji se odnose na dostignucaodredjeneinstitucije: fomalneineformalne structure, subsistemi, podjelarada, planiranje, hijerarhijskiodnos, stilvodjenja, radnaklima, normeipravila, realizacijeciljevaitd.
ad