S upervizija
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 33

S upervizija PowerPoint PPT Presentation


  • 73 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

S upervizija. Uvdona razmatranja. Supervizija prema Kusturin (2007: 37) „ kao oblik podrške profesionalcima koji rade u području odgoja , obrazovanja i pružanja psiho-socio-pedagoške pomoći , jedan je od načina zaštite mentalnog zdravlja ,

Download Presentation

S upervizija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


S upervizija

Supervizija


Uvdona razmatranja

Uvdonarazmatranja

SupervizijapremaKusturin (2007: 37)

„kaooblikpodrškeprofesionalcimakojirade u područjuodgoja, obrazovanja i pružanjapsiho-socio-pedagoškepomoći, jedan je od

  • načinazaštitementalnogzdravlja,

  • poboljšavanjaprofesionalnihkompetencija i

  • poboljšavanjakvaliteteuslugakoje se pružajukorisnicima.“


Uvodna razmatranja

Uvodnarazmatranja

  • Profesionalcikaoštosupsiholozi, socijalniradnici, pedagozi, socijalnipedagozi, rehabilitatori, nastavnici, terapeuti, učitelji i drugikoji u svrhuodgojai obrazovanjailipružanjapsiho-socio-pedagoškepodrskerade s ljudimasvakodnevno se suocavajusafaktorimakojimogupredstavljatiriziknjihovomentalnozdravlje.

  • „Rizicipoputkompleksnihproblema s kojima se susrećukorisnicii nedovoljneeduciranostizaspecifičnu i raznovrsnuproblematikukorisnika, nedostaciresursazapružanjepomoći, sekundarnatraumatizacija, neadekvatni uvjeti rada i sl., između ostalog otežavaju i izvršavanjeradnihzadataka, pružanjekvalitetneuslugekorisnicima, a mogunegativnoutjecati i na privatniživotprofesionalaca. Uz gorenavedenerizikekojidolaze s preuzimanjemdanogzaposlenja, profesionalci se brinu i zavlastiteživotneproblemekojikatkadmogubitivrlobliskionima s kojima se susreću i njihovikorisnici. Velika očekivanjakojase stavljajupredprofesionalce i činjenica da spomenutaočekivanjane mogu u potpunostizadovoljiti, iznimno su dobartemeljzarazvojprofesionalnogstresa.“ (Kusturin 2007: 37)


Kako se razvila supervizija

Kako se razvilasupervizija?

  • Supervizijakaopojam, prviput je koristenodstrane H. Kraus(a) 1950. godine;

  • 1964. godineponudjen je prviregularnistudijskiodsjek „Supervizija“ zasocijalneradnike;

  • Rapidnapopularnostpocetkom 70. – tihgodina;

  • Supervizijaje u svojimpočecimabilavezanauzdobrotvornisocijalni rad i pružanjepodrškevolonterimakojisu u sklopurazličitihvjerskihzajednicapomagalisiromašnimporodicama;

  • U daljnjemrazvojuproširila se i na drugepomažućeprofesije, poputzdravstva i školstva, i na različiteprofesionalneuloge, kaoštosuodgajatelji, rukovoditelji, psihoterapeuti i sl;

  • Supervizijapredstavljajednoodveomaznacajnihpodrucjaradasocijalnihpedagoga, socijalnihradnikaitd. (nakonadekvatnedoedukacije);


Definicija

Definicija

  • Supervizija je jedan od neizostavnih oblika skrbi za mentalnozdravlje, metodaosiguranjakvaliteteusluga i načinpoboljšanjakompetencijapomagača. Sonja Žorgadefinirala je supervizijukao

    »processpecifičnogučenja i razvoja, kao i metodupodrškeprofesionalnomreflektiranjukojaomogućujestručnjacima da usvojenoveprofesionalne i osobneuvidekrozvlastitoiskustvo. Pomažestručnjacima da integrirajupraktična iskustva s teorijskim znanjima i da dođu do svojih vlastitih rješenjaproblema s kojima se susreću u radu, da se djelotvornije nose s stresom i da izgrađuju svoj profesionalni identitet. Supervizija podržava profesionalno iosobnoučenjestručnjaka« (premaKusturin, 2007: 38).


Funkcije modeli i oblici supervizije

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • Trinajčešćespominjanefunkcijesupervizijesu (Munson, 1993, premaKusturin 2007: 39)

  • Administrativno-upravljačkafunkcija

  • Podržavateljsko-pomažućafunkcija

  • Poučavateljskafunkcija


Funkcije modeli i oblici supervizije1

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • Administrativno-upravljačkafunkcija

    „usmjeravačlanovesupervizijskegrupe(u daljnjemtekstu: supervizante) da obavljajusvojezadatke u skladu s politikom organizacije i zakonskom regulativom tedirektnoprovjeravaje li supervizor supervizantispuniosvupotrebnudokumentaciju i zadatke te organizira rad.“ (Kusturin, 2007: 39).


Funkcije modeli i oblici supervizije2

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • Podržavateljsko-pomažućafunkcija

    „uključujerazgovor o emocijamakojesuvezaneuz rad s korisnicima, davanjeporukapotpore, rad na promicanju brige o vlastitom mentalnom zdravlju i jačanju profesionalca.” (Kusturin, 2007:39)


Funkcije modeli i oblici supervizije3

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • Poučavateljskafunkcija

    „uključujeiskustvenoučenjenovihmetoda, tehnikai strategijarada, davanjepovratneinformacije o kvalitetiradaterazmatranjekonkretnihslučajevakrozprizmuteorije, prakse, iskustava, emocija, etike i dr.” (Kusturin, 2007: 39)


Funkcije modeli i oblici supervizije4

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • U odnosupremaciljevimai funkcijamasupervizijerazlikujemodvamodela, američkii europski, koji se u najvećojmjerirazlikuju u naglašavanju, odnosnoizostavljanjuadministrativno-upravljačkefunkcijesupervizije.


Funkcije modeli i oblici supervizije5

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • „Američkimodel i model zemaljaengleskogagovornogpodručjau supervizijikombinirasvetrifunkcijesupervizije, dok se u europskimmodelimasupervizijeadministrativno-upravljačkafunkcijauglavnomizostavlja.

  • Najvećirazlogtomesukonfliktiulogakojiproizlazeizčinjenice da je supervizortada i nadglednikkojikontrolira rad, štokaoposljedicumožeimatičinjenicu da supervizanti ne želeiskrenogovoriti o svojimproblemimakako bi se prikazali u boljemsvjetlu i izbjeglieventualneposljedice, terazumijevanjesupervizijeisključivokaonadzora.

  • Također, pred supervizora se stavlja veliki zahtjev da istodobnopružapodršku, ali i upravlja, nadgleda, poučava i utječe na daljnjezaposlenjesupervizanta.

  • Izovakopostavljenihulogajavljaju se i etičkedilemekojeotežavaju rad supervizora. U europskimmodelimasupervizije (npr. nizozemski, švicarski, njemački) naglasak je stavljen na procesprofesionalnograsta i razvoja, odnosno na osnaživanjesupervizanata.“ (Kusturin, 2007: 39).


Funkcije modeli i oblici supervizije6

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

  • U područjupsihosocijalnogradarazvijaju se organizacijskai razvojno-integrativna supervizija.

  • Organizacijskasupervizijakaotemeljnufunkcijuističeadministrativno-upravljačkufunkciju, odnosno u fokusstavljaorganizaciju i sadržajrada.

  • »Tu je u ulozi supervizorapretpostavljeni, voditeljstručnogtimailiiskusnikolegaodgovoranzanekiprojekt. Zbogtogaovajobliksupervizijeimaobilježjastručnogvođenja, tj. upućivanja kako obavljati određeni posao na tome radnommjestu, kojesudužnosti i pravastručnjaka i korisnika, kakva je strukturarada, koji je procesodlučivanja, koje se metodeistraživanja i rješavanjaproblema korisnika primjenjuju. Također, uključuje definiranje i pojašnjavanjeradnihvrijednosti, etičkihnormi, prioriteta, razvijanjei usaglašavanjeradnihstrategijaodgovora na nove/promijenjenepotrebekorisnika i sl.« (Ajduković i Cajvert, 2004, prema Kusturin, 2007:40).


Funkcije modeli i oblici supervizije7

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

Oblicisupervizijekoji u fokusstavljajuadministrativno-organizacijskufunkciju, supervizantimaćeomogućiti da znajušto se trebaučiniti, tko će što činiti, kako će se nešto učiniti, koji je cilj određeneradnje, tko je komuodgovoran, kojisuzakonskiokviri, kojisurokovi, kojesu posljedice i sl.


Funkcije modeli i oblici supervizije8

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

Razvojno-integrativna supervizijau fokusuradaimarazvojprofesionalnekompetentnostistručnjaka, a tekposrednoutječe na poboljšanjeuslugakoje se pružajukorisnicima.

»Supervizija je procesrazvojastručnjakakaoreflektirajućegpraktičara. To je kreativniprostor u kojemustručnjaku zajedništvu i suradnji s supervizoromučiizsvojihiskustava, traživlastitarješenjaproblema s kojima se susreće u radu, uključujućidjelotvornijesuočavanjesastresom, sagledavasituacijuklijenta i njegoveresurse, svojemisli, osjećaje i resurseteodnos s klijentomizrazličitihperspektiva. Integrirajućiterazličiteaspekteprofesionalnesituacije, supervizantstvarapretpostavke da djelujekaoprofesionalnokompetentnaosoba. Takosupervizijaosiguravakvalitetan rad s korisnicimapsihosocijalnograda« (Ajduković i Cajvert, 2004 premaKusturin 2007:40).


Funkcije modeli i oblici supervizije9

Funkcije, modeli i oblicisupervizije

Oblicisupervizijekoji u fokusstavljajusamogpomagačapobrinutće se za to da se pomagača pita kako je, što mu treba da bi se osjećaobolje, potaknut će ga da se sam osvrne na to kako radi i/ili da od kolegadobije povratnu informaciju o sebi te da zajednički uče i dolaze do novihideja i zaključaka. Ovakavtipsupervizijespriječitće da se profesionalciosjećajuusamljeno i da mislekako se njihov rad ne cijeni.


Uloge

Uloge

Supervizor

  • Je zaduzen da vodisupervizijske i evaluacijskesastanke s ciljempruzanjaaktivnepodrskesupervizantimaprilikomucenja

  • Stitipodatke

  • Ne djelujeizvansupervzijskogsistema


Uloge1

uloge

Supervizant

  • Sudjeluje u supervizijskimievaluacijskimsastancima

  • Traziinterakcijusasupervizorom I ostalimsupervizantima

  • Reflektirainterakcijunjegoveprakse

  • S ciljem da mubudelakse i/ ilidanestonauci


Uloge2

uloge

Podnosilaczahtjevazasupervizijom

  • Pregovarailipostavljauslove (obim, ucestalost, ciljeviitd.)

  • Ucestvuje u superviziskim I evaluacijskimsastancima


Sadr aj rada supervizije

sadržajradasupervizije

  • Problemikojimogubiti u fokususupervizijesuraznovrsni, alivezaniuzobavljanjeprofesionalneuloge.

  • Problem supervizijenisuprivatni problemi supervizanata.

  • Neka od područja koja mogu biti ufokususupervizijesu (premaKusturin 2007: 42 – 44):


Sadr aj rada supervizije1

sadržajradasupervizije

„Područjerada s korisnicama: npr. teškoće u komunikaciji s korisnicima

  • (kadakorisnikpovisi ton, tumačiuputestručnjakakaonapad, prezentiranjemišljenjapredvećomgrupomkorisnika, zastupanjevlastitogmišljenjai dr.);


Sadr aj rada supervizije2

sadržajradasupervizije

  • Područjeprofesionalnihkompetencija: npr. ograničenidijapazonmetoda i tehnika u radu (kako smiriti korisnika bez prijetnji i podizanjaglasa, vještine vođenja individualnog razgovora, motiviranjeroditelja za suradnju i dr.);


Sadr aj rada supervizije3

sadržajradasupervizije

  • Područjevlastitihemocija, stavova, vrijednosti: npr. osjećajbespomoćnosti(da se ništa ne može promijeniti, da su problemi presloženi, da se nemasmisla više nitruditi, da nedostajepotporakolega, prevelikakoličinaposla i nemogućnostodvajanjavremenazasebei sl.); profesionalnistres (čestabolovanja, glavobolje, gubitakstrpljenja, ljutnja, nekontroliranereakcije, povučenost, povećanakonzumacijaalkohola, cigareta, kave i dr.);


Sadr aj rada supervizije4

sadržajradasupervizije

  • Područjeradnihuvjeta i karakteristikaradnogmjesta: npr. neadekvatniradniuvjeti (nedefiniranoradnovrijeme; čestaposlovnaputovanja; dostupnost šefu 24 h; prostorija za rad je malena, hladna, zagušljiva,bučna; nedostatak vremena za pauzu i sl.); karakteristike radnog zadataka(nerealnirokovi, velikbrojkorisnika, malen brojraspoloživihresursazapomoć, korisnicikojisuagresivnipremaprofesionalcu, slučajevi s kojima se radibliskisuosobnomiskustvu, problemikorisnikaza koje profesionalac nije dodatno educiran i dr.);


Sadr aj rada supervizije5

sadržajradasupervizije

  • Područje međuljudskih odnosa: npr. nezadovoljavajući odnosi skolegama (česta optuživanja, svađe, podmetanja, ogovaranja, nedijeljenjeinformacija, osporavanjekompetencijepredkorisnicima i sl.); nedostatakpodrške (nepostojanjenijedneosobe s kojom se možeotvorenorazgovarati, nedostatakrazumijevanja, nedostatakvremenazarazgovores kolegama, izostanak pohvale i nagrade) i dr.


Primjer

primjer

Supervizantdolazi u superviziju s problemom da dijete s kojimradi(upućenomu je zbogčestogometanjanastave) pristaje na svedogovore, aliih se ne pridržava. Supervizantističe da je iscrpiosvenačinekojeznakako bi postigao da dijete ne ometanastavu. Krozsupervizijusupervizornakonprikupljanjainformacijamožeusmjeritirazgovoru jednomilinekolikosmjerova.


Primjer1

primjer

  • Kako se profesionalacosjeća u vezi s tim?

  • Štotouzrokujenjegoveemocije?

  • Kakoemocijeutječu na njegov rad s djetetom i na dijete?

  • Kakoprihvatitisvojeemocije?

  • Kakopristupitidjetetubezteemocije

  • ilikako je iskoristiti u radu?


Primjer2

primjer

  • Kako moja osobna iskustva utječu na moje ponašanje/osjećaje premadjetetu?

  • Podsjećalimeponašanjedjeteta na menekad sam biomladili na ponašanjemogsina/kćeri?

  • Kakoprofesionalacmožeodvojitiosobno iskustvo od rada s djetetom?Kako se osjećadijete? Što je toštopotičedijete da se takoponaša?

  • Kako se profesionalac u svomepristupurazlikujeodsvihdrugihkojineštotražeoddjeteta? Jesu liočekivanjaoddjetetarealna?


Primjer3

primjer

  • Što je tošto je većiskušao? Koji subilirezultati? Što se jošmožeučiniti? Je liimaonekihsličnihslučajeva? Kakomuprošlaiskustvamogupomoći u rješavanjuovogproblema? Kojaiskustvaimasupervizijskagrupa i kako mu mogu pomoći?Kojasupravilaustanovevezanauzovakvoponašanjedjeteta? Kojaje uloga profesionalca? Koje metode su mu na raspolaganju? Tko jejošu ustanoviuključen u rješavanjeproblema?


Primjer4

primjer

  • U jednomrazgovorumože se primijeniti i nekolikosmjerova, a odabironogaprimarnogovisitće o odgovorimasupervizanta i načinu na kojije definirao svoje pitanje. Također, i metode kroz koje se ova pitanja mogupostavljatimogubitiraznovrsne. Od crtanja, igranjauloga, razgovora, do skulpture i drugihkreativnihmetoda i tehnika. Izbormetode i tehnikeovisit će o preferencijama samog supervizora, ali i supervizanta.


Primjer5

primjer

  • Kaoishodsupervizijskogprocesamože se javiti:

    – novorazumijevanjevlastitogponašanja i ponašanjakorisnikailisuradnika,

    – osjećajrasterećenja,

    – poboljšanjeprofesionalnogstilarada, kvaliteterada i postignuća,

    – boljabrigazavlastitomentalnozdravlje,

    – povišeniosjećajzadovoljstvasobom, poslom, organizacijom.


Teziste supervizije u socijalnim djelatnostima

Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima

Rad na slucaju:

  • Samorefleksijasupervizanata u ciljuboljegrazumijevanjaodnosaizmedjusocijalnogpedagoga i klijenta;

  • Ovdjepripadajutemekaostosu : poboljsanjespoznaje (sebe i drugoga), odvajanjeopservacijeodocjenjivanja, pravilanodnossablizinom i distancomprilikomradasaklijentomitd.)


Teziste supervizije u socijalnim djelatnostima1

Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima

Samorefleksijatima:

  • Odnosi se na razvojkooperacijeisposobnostidjelovanjatima;

  • Cesto se mozesteciprilikomrjesavanjarazlicitihinternihkonflikataunutartima;


Teziste supervizije u socijalnim djelatnostima2

Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima

Analizaorganizacije

  • Odnosise na ispitivanjesvihprocesa, koji se odnose na dostignucaodredjeneinstitucije: fomalneineformalne structure, subsistemi, podjelarada, planiranje, hijerarhijskiodnos, stilvodjenja, radnaklima, normeipravila, realizacijeciljevaitd.


  • Login