1 / 35

PORESKI SISTEM SRBIJE - MESTO TURISTIČKE PRIVREDE -

PORESKI SISTEM SRBIJE - MESTO TURISTIČKE PRIVREDE -. 120. Državni intervencionizam i njegov kratak istorijat. Događaji iz 30-ih godina XX veka – intervencija države neophodna - zbog nesavršenosti tržišta Državni suverenitet ima tri osnovna atributa: zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast

iain
Download Presentation

PORESKI SISTEM SRBIJE - MESTO TURISTIČKE PRIVREDE -

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PORESKI SISTEM SRBIJE- MESTO TURISTIČKE PRIVREDE -

  2. 120. Državni intervencionizam i njegov kratak istorijat • Događaji iz 30-ih godina XX veka – intervencija države neophodna - zbog nesavršenosti tržišta • Državni suverenitet ima tri osnovna atributa: zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast • Pravna država definiše se kao: • Skup međusobno usklađenih propisa tržišne privrede • Mere državne prinude za njiho sprovođenje • “Pacta sund servanda” – Ugovori se moraju poštovati • Dobra vlast – kredibilitet u zemlji i van zemlje • Mere antimonopolske politike – nadležnost države • Prvi zakon – Šermanov zakon u SAD-1890.god. • U Engleskoj monopolista – preko 25% tržišta • “Država trgovac” – alkohol, energenti, duvan, žitarice, rudno i miniralno bogatstvo, zemljište, šume...

  3. 121. Međunarodna klasifikacije javnih prihoda U svetu postoje četiri klasifikacije javnih prihoda: • Klasifikacija OECD • Klasifikacija UN – (SNA) • Evropski sistem integrisanih računa (ESA) • Klasifikacija MMF

  4. 122. Osnovne grupe poreza prema klasifikaciji OECD Prema klasifikaciji OECD postoje sledeće grupe poreza: • Porez na dohodak, profite i kapitalne dobitke • Doprinosi za socijalno osiguranje • Porezi na fond zarada i radnu snagu • Porezi na imovinu • Porezi na dobra i usluge • Ostali porezi

  5. 123. Karakteristike javnih prihoda Javni prihodi imaju sledeće karakteristike: • Ubiraju se u novcu • Ubiraju se redovno godišnje • Trošenje prihoda ne dovodi u pitanje postojeću imovinu • Služe podmirivanju koji imaju opšti karakter Ubiranje javnih prihoda obavlja država preko Poreske uprave

  6. 124. Savremeni oblici javnih prihoda Postoje tri poreska oblika i to: • Porez na imovinu (u statici i dinamici) • Porezi od prihoda (od građana i korporacija) • Porezi iz rashoda (na potrošnju, fiskalni monopoli i carine)

  7. 125. Direktni porezi i vrste Direktni porezi: • Porez na imovinu • Porez na dohodak • Porez na prinos na kapital

  8. 126. Indirektni porezi i vrste Indirektni porezi: • PDV i akcize • Carine • Trošarine • Monopolski porezi

  9. 127. Neredovni prihodi U neredovne prihode spadaju: • Javni dug (kod CB i privrede) • Javni zajam (u inostranstvu) • Povećanje fiskalnih obaveza • Ostali izvori: donacije, privatizacija... Nepopularna mera je povećanje fiskalnih obaveza, kao izvor neredovnih prihoda

  10. 128. Poreska evazija - vrste Poreska evazija – radnje i propuštanje radnji koje poreski obveznik preduzima sa ciljem izbegavanja plaćanja poreza • Zakonita – prestanak pušenja • Nezakonita – prodaja cigareta bez akciznih markica

  11. 129. Dvostruko i višestruko oporezivanje - elementi Elementi dvostrukog oporezivanja: • Isti poreski obveznik • Isti objekat oporezivanja • Ista vrsta poreza • Plaća se u isto vreme • Isti nivo vlasti • Poreska saturacija – prelazak gornje granice oporezivanja • Poreska relaksacija – redukcija stope opterćenja

  12. 130. Harmonizacija PDV i akciza u EU posle 1992. godine • Od 1.1.1993. godine promet između država članica EU nema tretman prekograničnog prometa • Porez na dodatu vrednost (PDV) je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno – prodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodate vrednosti koja se oblikovala u toj fazi, a ne na celokupnu vrednost porizvodnje

  13. 131. Standardne, povlačšćene i nulte stope PDV u EU • Opšta stopa PDV u EU se kreće od 15% do 25% • Najniža povlašćena stopa PDV u EU je 5%

  14. 132. Standardne, povlašćene i nulte stope PDV u Srbiji • Opšta stopa PDV u Srbiji je 18% • Povlašćena stopa PDV u Srbiji je 8% (hleb, mleko, šećer, ulje, brašno, knjige...) • PDV u Srbiji se ne plaća: • na robu koja se izvozi • na robu na koju se ne plaćaju carine (humanitarna pomoć, ortopedska pomagala...) • usluge zdravstva, prosvete, obrazovanja

  15. Poseban postupak oporezivanja odnosi se na: • Male preduzetnike (EU do 10.000 € Srb do 50.000 €) • Poljoprivrednici • Turističke agencije

  16. 133. Akcizni proizvodi u EU i u Srbiji U akacizne proizvode u EU spadaju: • Naftni derivati (benzin, dizel...) • Duvanksi proizvodi (cigarete, cigarilosi, duvan za žvakanje...) • Alkoholna pića (žestoka pića, vino, pivo...) U Srbiji, pored navedenih proizvoda, u akcizne proizvode spadaju i: • Auto-gas • Kafa

  17. 134. Osnovna pitanja koja su uslov za primenu akciza • Za akcizne proizvode karakteristično je da se smeštaju u akcizna skladišta • Akciza se plaća po pravilu: 1. Danom proizvodnje, odnosno 2. Danom uvoza Izuzetno, na osnovu dozvole Ministarstva finansija, plaćanje akcize se može odložiti do dana kada roba prelazi iz veleprodaje u maloprodaju • Osnovicu za obračun akcize, po pravilu, čini jedinica proizvoda (litar bezina, litar alkohola, paklica cigareta...), osim kafe (30%) • Suspenzivni (odloženi) aranžman u plaćanju akciza

  18. 135. Prihodi od taksi - razlika između taksi i poreza Takse predstavljaju novčani ekvivalent za usluge koje čini nadležni javno - pravni organi fizičkim i pravnim licima U Srbiji postoje sledeće vrste taksi: • Administrativne • Sudske takse • Komunalne takse • Registracione takse • Boravišna taksa

  19. 136. Carine - pojam i ciljevi uvođenja carina Carina se definiše kao jedan od oblika javnih prihoda Ciljevi uvođenja carine mogu biti: • Fiskalni – punjenje budžeta • Ekonomski – zaštita domaće proizvodnje... • Socijalni – carinska oslobođenja za invalide... Carine se dele najčešće na: • Prema pravcu kretanja robe - uvozne, izvozne, tranzitne... • Prema načinu obračuanavanja - ad valorem, specifične, kombinovane • Prema ekonomsko - političkom dejstvu - fiskalne, zaštitne, retorzivne, preferencijalne... Učešće carina u Budžetu Srbije za 2009. godinu je oko 9%

  20. Doprinosi • Doprinos se definiše kao posebna vrsta namenskih javnih prihoda koji se ubira od fizičkih i pravnih lica • Karakteriste DOPRINOSA: • Spadaju u javne prihode • Ne plaćaju sva lica • Predstavljauju prinudno plaćanje • Ne prolaze kroz budžet • Postoje sledeće vrste obaveznog socijalnog osiguranja: • Penzijsko – invalidsko - PIO • Zdravstveno • Za slučaj nezaposlenosti

  21. 137. Klasična teorija javnih rashoda i intervencionistička teorija i njihovi predstavnici • Klasična teorija javnih rashoda zalagala sa minimalitet javnih rashoda - teorija minimaliteta javnih rashoda • Smatrali su da država neracionalno troši budžet • Glavni predstavnik je bio Adam Smit • Intervencionistička teorija smtra da država mora da interveniše u privredi • Uloga države se proširila i na sektor privrede • Potvrdila kriza iz 1929-33 i današnja kriza • Glavni predstavnik J.M. Kejns

  22. 138. Funkcije budžeta • Budžet u modernoj državi vrši tri osnovne funkcije: • Ekonomsku funkciju • Političku funkciju • Pravnu funkciju • Ekonomska funkcija je osnovna funkcija za razvoj privrede • Politička funkcija budžeta proizilazi iz činjenice da budžet, njegov obim i njegova struktura, prevashodno zavisi od društveno-političkog uređenja zemlje • Budžet ima i pravnu funkciju - donosi se kao zakon • Celokupna problematika budžeta regulisana je pravom (područje budžetskog prava) i sadržana je u Zakonu o budžetu

  23. 139. Budžetska procedura - faze Budžetska procedura obuhvata četiri osnovne faze, i to: • izradu budžeta (budžetska inicijativa, planiranje prihoda, planiranje rashoda i izrada predloga budžeta); • donošenje budžeta (privremeno finansiranje i donošenje budžeta); • izvršavanje budžeta (način izvršavanja i izvršioci budžeta) i • kontrola budžeta (redovna budžetska kontrola i završni račun budžeta) U slučajevima kada ne postoje uslovi za donošenje Zakona o budžetu, slučaj 2006, vlada može da donese akt o privremenom finansiranju za period od tri meseca (a izuzetno još za tri meseca) U Republici Srbiji budžetsku kontrolu vrši budžetska inspekcija

  24. 140. Budžetska načela Umodernim finansijama prihvaćena su sledeća budžetska načela: • Načelo (princip) javnosti budžeta • Načelo o veličini budžeta - budžet treba da ima onoliko sredstava koliko je potrebno za pokriće javnih funkcija • Načelo pokrića budžetskih rashoda - podrazumeva pokriće javnih rashoda ne samo redovnim izvorima javnih već i javnim zajmovima • Načelo budžetskog pluralizma, zapravo, znači uvođenje više paralelnih budžeta • Načelo potpunosti (univerzalnosti) budžeta znači da se svi prihodi i rashodi u budžetu nužno moraju prikazivati u bruto iznosima • Načelo budžetske klasifikacije pretpostavlja da svi prihodi i svi rashodi predviđeni u budžetu budu utvrđeni sa svim svojim specifičnostima • Načela jednogodišnjosti budžeta • Načelo realnosti budžeta zahteva realno i egzaktno iskazivanje predviđenih (planiranih) i izvršenih (ostvarenih) prihoda i rashoda • Načelo budžetske ravnoteže u klasičnom smislu ("zlatno pravilo" budžeta)

  25. BUDŽETSKI SISTEM SRBIJE Fiskalni sistem finansiranja državnih i drugih funkcija u Republici sastoji se od tri podsistema: • budžet Republike • budžeti opština i gradova • fondovi socijalnog osiguranja

  26. 141. Budžetski fondovi u Srbiji Budžetski fondovi imaju u suštini funkciju podsticaja razvoja privrede u Republici. U tom smislu je u Republici su formirani sledeći budžetski fondovi, i to: • Fond za vode; • Fond za šume; • Fond za poljoprivredno zemljište; • Fond za puteve - Direkcija za puteve; • Fond za geološka istraživanja i • Republički fond za razvoj • Fond za razvoj turizma

  27. 142. Budžetski deficit i njegovo finansiranje Tri su oblika finansiranja budžetskog deficita: • Bankarski sistem • Državni zajmovi • Inostrani zajmovi

  28. 143. Kriterijumi konvergencije: budžetski deficit i javni dug • Stabilnost cena – nizak nivo inflacije (ne više od 1,5% od proseka tri najuspešnije zemlje - članice) • Nizan nivo kamata na dugoročne kredite (ne više od 2% od proseka tri najuspešnije zemlje - članice) • Stanje javnih finansija: • Deficit tekućeg budžeta do 3% BDP • Javni dug – do 60% BDP • Stabilan valutni kurs

  29. 144. Zaduživanje Republike Srbije • Regulisano Zakonom o javnom dugu • Republika se zadužuje za javne potrebe: • Zakonom za svako zaduživanje ili • Davanjem garancija • Lokalna samouprava može se zaduživati za deficit do 5%, a za kapitalne investicije do 50% godišnjih prihoda • Evidenciju o zaduživanju vodi Ministarstvo

  30. 145. Vrste socijalnog osiguranja u Srbiji • Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima je propisao da se za finansiranje socijalnog osiguranja plaćaju doprinosi za sledeća tri vida obaveznog socijalnog osiguranja: • penzijskog i invalidskog osiguranja; • zdravstvenog osiguranja; • osiguranja za slučaj nezaposlenosti. • Za svaki od navedenih vidova obaveznog socijalnog osiguranja su obrazovane odgovarajuće institucije na osnovu posebnih zakona kojima su regulisana posebna prava i obaveze za konkretni vid socijalnog osiguranja

  31. 146. Izvorni prihodi lokalne samouprave u zemljama OECD i u Srbiji • Samodoprinosi • Komunalne takse • Boravišna taksa i 20% turističke naknade • Naknada za gradsko građevinsko zemljište • Deo prihoda od koncesija • Porez na imovinu...

  32. 147. Fond za razvoj turizma u Srbiji Finansira se iz: • Budžeta Republike • 20% prihoda od turističke takse • Donacija, zajmova, i kredita • Drugih izvora

  33. 148. Podsticajne mere i sredstva za razvoj turizma u Srbiji Vlada Republike uređuje način korišćenja sredstava za: • Za izradu prostornih planova • Za promotivne aktivnosti • Zaštitu životne sredine • Izradu turističke infrastrukture • Unapređenje turističke ponude

  34. 149. Boravišna taksa u Srbiji i njeno usmerenje • Plaća se za svaki dan boravka u turističkom objektu za smeštaj, izvan svog prebivališta • Vlada Srbije utvrđuje najniži i najviši nivo • Prihodi pripadaju budžetu lokalne samouprave • Određene kategorije lica ne plaćaju (deca do 7 god...) ili plaćaju umanjenu za 50% (od 7-15 od.starosti)

  35. 150. Turistička naknada u Srbiji, njena raspodela i namena korišćenja • Uvodi je lokalna samouprava za TURISTIČKA MESTA uz saglasnost ministarstva • Za svaku kategoriju turističkog mesta Vlada utvrđuje najveći i najniži iznos turističke naknade • Prihodi od turističke naknade: 80 lokalna samouprava, 20% ide u Budžet Srbije

More Related