Hrvoje Turković Struktura filmske precepcije, 20 14

1. Hrvoje TurkovićStruktura filmske precepcije, 2014 3. Rješenje paradoksa percepcije filma 19. Ožujka 2014.

2. Perceptivni temelji za “čimbenike sličnosti” • Osim načelnog izvještaja o slaganju psihologa da je u temelju percepcije filma i percepcije životnih okolnosti – istovjetna perceptivna (prepoznavateljska sposobnost) potrebno je predočiti što je to što u percepciji omogućava “primjenu istih mehanizama” • Nešto ćemo podrobnije opisati “perceptivni lanac” na kojem se temelji percepcija i života i filma.

3. Uvjeti percipiranja - perceptivni ‘lanac’ (1) Ekološki uvjeti – ‘podražaji’ koji dolaze iz okružujućeg svijeta kauzalno djeluju na:(2)osjete (receptore) – na našu selektivnu organsku registraciju ‘ekoloških uvjeta’ (izazivaju njihovu reakciju). Osjeti pak: kauzalno izazivaju sebi svojstvenu:(3) percepceptivnu obradu – složenu mrežu obrada, počevši od obrada u neuronima u osjetima preko obrada neuronskim provodnim putovima (živcima) do brojnih obrada u mozgovnim obrađivačkim centrima

4. “Ekološki” uvjeti percipiranja • Naša osjetila reagiraju na različite oblike energije • Oko na elektromagnetske (svjetlosne) valove • Uho na mehaničke vibracije • Njuh i okus na kemijske procese • Osjet dodira na mehanički pritisak • Itd. • Nije sve što je instrumentima i teorijama (fizikalnim i fizikalno kemijskim, biološkim, neurološkim…) utvrdivo u svijetu i ‘perceptivno relevantno’ • Mi reagiramo samo na mali djelić onoga što se događa u svijetu

5. Na što reagira vid? nanometar - milijarditi dio metra (10-9); milijunti dio milimetra.

6. Na što reagira sluh? Vibracije zraka • Iskazuju se u herzima (Hz; 1 Hz - jedan titraj u sekundi). • Uho registrira samo vibracije između 20 Hz (donji prag slušnosti) i 20.000 Hz (gornji prag slušnosti) • Glasnoća se mjeri u decibelima - dB Tipične glasnoće (jačine) zvuka - decibeli / dB • Polijetanje aviona 120 i više • Rock bend ili veliki orkestar  100­120 • Policijska zviždaljka, zvuk kamiona 80­100 • Prosječno glasni radio i televizija 70­90 • Ljudski glas na 1 m udaljenosti 55­60 • Pozadinski zvuk u privatnom uredu 35­40 • Tihi dom 25­35

7. Funkcija osjetila: • Osjetila reagiraju na specifičnu energiju - neuroni u osjetilima ‘prevode’ primljenu energiju u, tipično, električne impulse pogodne za ‘prebacivanje’ živčanim putovima. PITANJA: • Zašto ‘selektivna’ reakcija? • Zašto imamo toliko osjetila?

8. Adaptacijski razlog selektivnosti osjetila • Raspon ‘probirljivosti’ osjetila leži u registraciji i poduzetnom ‘osiguravanju’ (pribiranju) nadasve onih uvjeta u našoj tipičnoj okolini (‘ekološkoj niši’) i u nama (u organizmu) koji mogu • A) pridonijeti našem trenutnom i dugoročnom opstanku u svijetu • B) ugroziti naš opstanak i izglede preživljavanja

9. Adaptacijski razlog mnogostrukosti osjetila • Što je ekološka niša raznovrsnija, složenija, zahtjevnija (u pogledu opstanka) to je organizmu za opstanak potrebno prikupljati više raznovrsnih podataka (‘informacija’) • Također, višestruki podaci iz osjetila važni su za uzajamnu provjeru i uzajamno ojačanje. Također, gdje jedan nije primjenjiv, može se aktivirati drugi.

10. Tipovi osjetila / receptora • LITERATURA: Šverko i dr., 2007, Psihologija, Zagreb: Školska knjiga • / Eksteroceptori ili vanjska osjetila reagiramo na podražaje koje dolaze iz okoline organizma • A) daljinska /distalna/:- vid, sluh, njuh • B) blizinska /proksimalna/:- okus, dodir, osjetila temperature • Proprioceptori – unutarnja ‘tjelesno pozicijska’ osjetila- kinestezijska, lokomotorna osjetila (stezanja i rastezanja mišića i tetiva i pokretanje zglobova)- vestibularno osjetilo (ravnoteže i akceleracije) • Interoceptori- unutarnja osjetila za zbivanja u organizmu (stanje organizma)- disanje, probava, spolni organi, bol… SVA SU TA OSJETILA KONTINUIRANO AKTIVNA, AKO I NISMO STALNO SVIJESNI TOGA: NEPREKIDNO NADZIREMO OKOLINU I VLASTITO TIJELO

11. Tipovi osjetila po tipu energije na koju reagiraju • Elektromagnetski receptori – reakcija na elektromagnetske valove – neuroni mrežnice u oku (čunjići, štapići) • Kemoreceptori - reagiraju na promjene u kemijskom sastavu okoline– njuh, okus • Mehanoreceptori – reagiraju na mehaničko djelovanje– sluh, dodir, kinestezijski receptori, vestibularni • Termoreceptori– reakcija na razinu topline i toplinske promjene – receptori za toplo i za hladno

12. Osjetilna selektivnost filma • Tipična osjetilno-perceptivna domena filma jest vid (nijemi film), odnosno vid i sluh (nijemi, ali ozvučeni film i zvučni film). • To ne znači da nije bilo pokušaja da se osjetilno područje filma proširi (sensorama), ali to su ostali prolazni i ograničeni pokušaji. DA LI TO ZNAČI DA JE PERCEPCIJA NA KOJU RAČUNA FILM DEPRIVIRANA, PRIKRAĆENA PERCEPCIJA? • Tipično nije: velik dio našeg snalaženja je daljinski – distalan • Daljinski nam receptori omogućavaju bolju kontrolu nad širom okolicom i nad vremenom - daju nam vrijeme da se pripremimo na djelovanje u široj okolici, da planiramo djelovanje DA LI TO ZNAČI DA SU ‘NEUKLJUČENI’ PERCEPTIVNI MODALITETI NEVAŽNI ZA FILM? • Dio ‘neuključenih’ perceptivnih modaliteta služi kao upozoravatelj na osobito ograničenje (poseban status) filmske precepcije i našeg tjelesnog odnosa prema onome što percipiramo u filmu. • Služi kao ‘čimbenik razlike’, ‘metakomunikacijski signal’

13. Funkcionalnost perceptivne selektivnosti filma DA LI TO ZNAČI DA JE PERCEPCIJA NA KOJU RAČUNA FILM DEPRIVIRANA, PRIKRAĆENA PERCEPCIJA? • Tipično nije: velik dio našeg snalaženja je daljinski – distalan • Daljinski nam receptori omogućavaju bolju kontrolu nad širom okolicom i nad vremenom - daju nam vrijeme da se pripremimo na djelovanje u široj okolici, da planiramo djelovanje DA LI TO ZNAČI DA SU ‘NEUKLJUČENI’ PERCEPTIVNI MODALITETI NEVAŽNI ZA FILM? • Dio ‘neuključenih’ perceptivnih modaliteta služi kao upozoravatelj na osobito ograničenje (poseban status) filmske precepcije i našeg tjelesnog odnosa prema onome što percipiramo u filmu. • Služi kao ‘čimbenik razlike’, ‘metakomunikacijski signal’

14. Oko

15. Osjetilo vida – mrežnica Štapića – oko 125 milijuna Čunjića – oko 6,5 milijuna

16. a. Glava vidnog živca – slijepa pjega b. Žuta pjega, jamica, fovea

17. Funkcije i osobine štapića i čunjića • čunjići (eng. cones) • osjetljivi samo na jače svjetlo • aktivni pri danjem svjetlu ili jačem umjetnom svjetlu; u sumraku i u mraku neaktivni • osjetljivi na valne dužine – boje (na spektralni raspon između 300-750 nm) • gusto ‘pakirani’ u žutoj pjegi (fovei) • daju tamo oštar vid (visoke razlučnosti – opažanje sitnih detalja) • štapići (eng. rods) • osjetljiviji na svjetlo, na slab intenzitet • aktivni su kod prigušena svjetla, specijalizirani za 'noćni vid‘ • ‘slijepi’ za boje (ne registriraju boje – reagiraju na uski frekvencijski pojas oko 510 nm) • slabe razlučnosti (grubi obrisi i silhuete) • pretežu na periferiji mrežnice, prorjeđuju se prema rubu mrežnice • „Naše oči su optimizirane više za oštrinu nego za osjetljivost na svjetlo, jer smo mi danja bića.” (Livingstone)

18. Koloristička specijalizacija čunjića I štapići i čunjići imaju pigmente– tvar koja apsorbira samo neke valne dužine, tj. osjetljiva je na određene boje Tri vrste čunjića prema apsorptivnim svojstvima njihovih pigmenata: • (a) čunjići posebno osjetljivi za valove oko 430 nm – tj. najviše na ljubičastu • (b) čunjići posebno osjetljivi za valove oko 530 nm – tj. najviše na plavo-zeleniraspon • (c) čunjići posebno osjetljivi za valove oko 560 nm – tj. najviše na žuto-zeleni raspon

19. Što se percipira vidom? • Da li se percipiraju ‘elektromagnetski valovi’? • Ne! Mi percipiramo sređen (osvijetljen) svijet – ambijente napučene stvarima i ljudima s lokaliziranim kretanjima… • Ono što uvjetuje takvu percepciju svijeta jesu strukturirane emisije i refleksije svjetla – kako se optički stječu na točki trenutna motrišta(točki promatranja) • Optički prizorni raspored (ambient optic aray – J.J. Gibson)

20. Primjer optičkog prizornog rasporeda projiciranog za oko

21. Veza optičkog rasporeda životnog prizora i filmskog prizora • LITERATURA: James J. Gibson, 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J. Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA) • Kao što se životna okolina pruža za pogled strukturiranim optičkim rasporedom… • …sličan – u mnogome istovjetan – optički raspored pruža i filmska slika. • Optički uvjeti razabiranje životnog i filmskog prizora – podudarni su, pa se i ‘instrumenti’ za ‘registraciju’ tih optičkih uvjeta – podudaraju:

22. Podudarnost optičke registracije oka i kamere

23. Izum camere obscre • Reklo bi se da je izum camere obscure – preteče fotografske i filmske kamere – urađen prema građi oka • No, zapravo, je camera obscura bila izumljena neovisno o spoznajama o strukturi oka

24. Camera obscura (tamna komora) – prvi dokumenti • 1. Reinerus Gemma-Frisius, 1544 • 2. Athanasius Kircher, 1646

25. Camera obscura – naprave za slikanje • Camera Obscura, Reinerus Gemma-Frisius, 1544 • Camera Obscura, Georg Friedrich Brander (1713 - 1785), 1769

26. Literatura uz ovo predavanje: • Burns, Paul, 1997-2008, Ilustrirana pretpovijest snimanja http://www.precinemahistory.net/, posjećeno 8. ožujka 2008.Posebno: rani izumi filma: http://www.precinemahistory.net/1885.htm • Gibson, James J., 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J. Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA) • Livingstone, Margaret, 2002, Vision and Art: the Biology of Seeing, New York: Harry N. Abrams, Inc. • Turković, Hrvoje, 2008, “Metakomunikacijska regulacija komunikacije”, u: Turković, H. 2008, Retoričke regulacije • O cameri obscuri: http://en.wikipedia.org/wiki/Camera_obscurahttp://brightbytes.com/cosite/what.htmlhttp://www.acmi.net.au/AIC/CAMERA_OBSCURA.html