Ponavljanje gradiva 7 razreda
Download
1 / 29

PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA - PowerPoint PPT Presentation


  • 654 Views
  • Uploaded on

PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA. ŠTO JE KEMIJA?. Kemija je prirodna znanost koja proučava građu, svojstva i promjene tvari. Pokus je namjerno izazivanje nekih promjena u određenim uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA' - hiroko-boyd


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript



Svojstva i promjene tvari
SVOJSTVA I PROMJENE TVARI promjene tvari.


bakar

Modra galica

Sol kuhinjska


  • Tvari različito provode struju, pa ih dijelimo na promjene tvari.vodiče i izolatore.

  • Agregacijska stanja tvari: čvrsto(s-solid), tekuće(l-liqid) i plinovito(g-gas)

  • Čvrsto stanje- stalan oblik i stalan volumen

  • Tekuće stanje- stalan volumen i nestalan oblik

  • Plinovito stanje- nestalan oblik i nestalan volumen

    Zlato je dobar vodič struje



Kiseline lu ine i soli
Kiseline, lužine i soli promjene tvari.

  • Indikatori-kiseline: plavi lakmusov papir, metiloranž

  • Indikatori-lužine: crveni lakmusov papir, fenolftalein

  • Sol- otopine kuhinjske soli ne mijenja boju indikatora, stoga je neutralna

    kiseline lužine kuhinjska sol


Nazivi kiselina
Nazivi kiselina promjene tvari.

  • HCl– klorovodična kiselina

  • H2SO4 – sumporna kiselina

  • H3PO4 – fosforna kiselina

  • H2SO3 – sumporasta kiselina

  • H2CO3 – ugljična kiselina

  • H2S – sumporovodična kiselina

  • HNO3 – dušična kiselina


Smjese tvari
Smjese tvari promjene tvari.

  • Smjesa se sastoje od dviju ili više tvari, a pojedini sastojsci u smjesi sadržavaju svoja svojstva.

  • Smjese mogu biti - heterogene

    - homogene


  • Heterogene promjene tvari. - sastojci se mogu razlikovati golim okom, povećalom ili mikroskopom

    -primjer:ptičja hrana, žbuka, ulje i voda...

    -postupci za odvajanje:čavlićima od drvene piljevine magnetom

  • Homogene-sastojci se ne mogu razlikovati golim okom, povećalom ili mikroskopom npr. zrak, morska voda,...

    - postupci za odvajanje:kristalizacija, hlapljenje, destilacija,...

HETEROGENA SMJESA

HOMOGENA SMJESA



Zrak promjene tvari.

  • 21 %-kisik

  • 78%-dušik

  • ostali plinovi

  • Atmosferski tlak-atmosfera tlači Zemlju i sve što je na njoj

  • Troposfera-događaju se sve atmosferske pojave(kiša, vjetar,...)


  • Kisik promjene tvari. - najzastupljenije tvari u prirodi

    - tri bitna svojstva:teži od zraka, podržava gorenje, ali ne gori

    -topljivost kisika je relativno mala

    -kisik se iz smjese može izdvojiti:elektrolizom,frakcijskom destilacijom

  • Dušik-bezbojan plin

    -vrlo slabo se otapa u vodi

    -ne gori


Voda promjene tvari.

  • Najrasprostraniji i najvažniji spoj na Zemlji

  • Bez nje nije moguć ni jedan oblik života

  • Voda u prirodi stalno kruži i usput otapa mnoge tvari

  • Anomalija vode-najgušća pri 4°C

  • Vrste vode: -meke vode(sadrže vrlo malo otopljenih tvari)

    -tvrde vode(imaju otopljene velike količine soli)

POSLJEDICA TVRDIH VODA


Vodik
Vodik promjene tvari.

  • Vodik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje i mirisa,lakši od zraka ,gori,ali ne podržava gorenje

  • Dobivamo ga u kippovom aparatu

  • Plin praskavac-smjesa zraka i vodika

KIPPOV APARAT


Atom promjene tvari.


  • Atom promjene tvari.-čestice kuglastog oblika, različitih veličina

    -subatomske čestice-elektroni, protoni, neutroni

    -protonski broj: Z=N(p)=N(e)

    -maseni broj:A=N(p)+N(n)

DMITRIJ IVANOVIČ MENDELJEJEV


  • Izotopi promjene tvari.-atomi istog kemijskog elementa s različitim brojem neutrona

    -vodik: procij, deuterij, tricij

    -ugljik: C C C

  • Relativna atomska masa- u 1,66 x 10 1,66 x 10

  • Kemijski spojevi - H O-voda

    - NH - amonijak

    - CH -metan

12

6

13

6

14

6

-24

-27 kg

=

g=

2

3

4

MODEL MOLEKULE METANA

MODEL MOLEKULE AMONIJAKA


Ioni promjene tvari.

  • Ioni-električki nabijene čestice, nastale primanjem ili otpuštanjem elektrona.

  • Kationi-pozitivno nabijeni ioni nastali otpuštanjem elektrona

  • Anioni-negativno nabijeni ioni nastali primanjem elektrona


M (molekule)=M (molekule)

r

_____________

f

Da


Kemijske promjene
Kemijske promjene jednovalentonog elementa nazivamo nekom


  • Reaktanti jednovalentonog elementa nazivamo nekom -tvari koje reagiraju

  • Produkti-tvari koje nastaju nakon kemijske reakcije

  • Kemijska sinteza-iz 2 jednostavne tvari dobije se nova,složenija tvar

  • Kemijska analiza-složenija tvar koja je razlažena na jednostavnije tvari

  • Zakon o očuvanju mase glasi: masa tvari nakon kemijske reakcije ostaje nepromjenjena

H + O H O

2

2

2

IZJEDNAČAVANJE

JEDNADŽBE


Energija
Energija jednovalentonog elementa nazivamo nekom

  • Energija ne može nestati

  • Egzotermna promjena-energija se oslobađa

  • Endotermna promjena-energija iz okoline dolazi u sustav

  • Što sve ovisi o brzini kemijske reakcije-tempereatura reaktanata, vrsta reaktanata, količina katalizatora

ENERGIJA SUNCA


Kemijski elementi i njihova svojstva
Kemijski elementi i njihova svojstva jednovalentonog elementa nazivamo nekom


  • Metali-imaju metalni sjaj jednovalentonog elementa nazivamo nekom

    -najčesšće su sive boje

    -dobro provode elektricitet i toplinu

    -mnogi se mogu kovati

    -legiranje-svojstva metala se poboljšavaju

    -najčešći su alkalijski metali

  • Nemetali-nemaju metalni sjaj

    -nalaze se u sva 3 agregacijska stanja

    -ne provode elektricitet i toplinu

    -ne mogu se kovati

    -halogeni


Prezentaciju uredile i napravile
Prezentaciju uredile i napravile: jednovalentonog elementa nazivamo nekom

  • Natalija Debeljak

  • Gabriela Marić

7.a


ad