1 / 34

Anthony Giddens: obnova socijaldemokracije i ideja “ trećeg puta ”

Anthony Giddens: obnova socijaldemokracije i ideja “ trećeg puta ”. Prof. dr. sc. Anđelko Milardović. Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 15. siječnja 2008. Socijaldemokracija. 1.2.Pojam

hija
Download Presentation

Anthony Giddens: obnova socijaldemokracije i ideja “ trećeg puta ”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Anthony Giddens:obnova socijaldemokracije i ideja “trećeg puta” Prof. dr. sc. Anđelko Milardović Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 15. siječnja 2008.

  2. Socijaldemokracija • 1.2.Pojam • http://en.wikipedia.org/wiki/Social_democracy • http://de.wikipedia.org/wiki/Sozialdemokratie • 1.3.Opći pregled • 1.3.1.Socijaldemokracija • http://www.cpi.hr/download/links/7251.ppt • 1.3.2.Povijest i suvremenost:socijaldemokracija u globaliziranom svijetu • http://www.sussex.ac.uk/Users/hafa3/socdem.htm • 1.3.3.Socijaldemokratske stranke u svijetu • http://www.broadleft.org/socdem.htm • http://www.sdp.hr/ • 1.3.4. Obnova socijaldemokracije – ideja «trećeg puta» • http://www.sociologyonline.co.uk/politics/Giddens_3way.shtml

  3. Bilješka o Anthony Giddensu • Anthony Giddens, Baron Giddens – rođen 1938. • Britanski sociolog • Dugo godina radio kao profesor na Sveučilištu Cambridge • Direktor London School of Economics od 1997-2003 • Savjetnik britanskog premijera Tonyja Blaira (‘Treći put’) • Jedan od suosnivača Polity Press (1985) – jedne od najznačajnijih izdavačkih kuća u području društvenih znanosti • Autor brojnih članaka i 34 knjige, objavljene na 29 jezika • Neka od značajnijih djela: • The Third Way. The Renewal of Social Democracy (1998) • Runaway World: How Globalization is Reshaping Our Lives (1999) • The Constitution of Society. Outline of the Theory of Structuration (1984) • The Consequences of Modernity (1990) • Runaway World (200)

  4. 2.Anthony Gidenns online http://en.wikipedia.org/wiki/Anthony_Giddens http://www.ldb.org/giddens.htm http://www.edge.org/3rd_culture/bios/giddens.html http://www.edge.org/3rd_culture/giddens/giddens_index.html

  5. Anthony Giddens Treći put. Obnova socijaldemokracije Politička kultura, Zagreb,1999. Raščlamba:Anđelko Milardović svibanj 2006.

  6. Proslov • Klasična se socijaldemokracija iscrpila s prvom obnovom socijaldemokracije. Prva obnova socijaldemokracije zgodila se akceptiranjem doktrine «demokratskoga socijalizma». • Ta je doktrina oslonjena na (neokeynezijansku ekonomsku doktrinu) odolijevala izazovima suvremenoga svijeta do razine nemogućnosti prakticiranja doktrine zbog globalnih promjena, krize socijalističkih ideja i potrebe druge modernizacije. • U krupni plan stavljena je «ideja trećega puta», ta ideja nije ništa drugo već pokušaj druge modernizacije socijaldemokracije. • Druga modernizacija socijaldemokracije nastala je iz potrebe prilagodbe socijaldemokratske ideje društvima s kraja 20. i početka 21. stoljeća, u kontekstu nove transformacije svijeta na premisama globalizma i globalizacije na neoliberalni pogon.

  7. Proslov • Protagonist druge modernizacije socijaldemokracije je britanski socijalni filozof i sociolog Anthony Giddens. • U Predgovoru hrvatskom izdanju knjige Treći put. Obnova socijaldemokracije, Giddens kaže:»Ovu sam kratku knjigu zamislio kao prilog raspravi o budućnosti socijaldemokratske politike koja se danas vodi u mnogim zemljama.» (str.7.) • Giddens navodi razloge ove rasprave. Pa veli:»Razlozi su te rasprave očiti: rastvaranje «konsenzusa blagostanja» što je do kasnih 1970-tih vladao u industrijskim zemljama, konačno diskreditiranje marksizma te vrlo duboke socijalne, ekonomske i tehnološke promjene koje su tomu pridonijele». • Kaže kako se ideja «trećeg puta» povezuje s politikom T. Blaira. Knjiga ima pet kraćih poglavlja. Ukratko ću prikazati svaki odjeljak.

  8. 1. Socijalizam i poslije njega • Giddens dijagnosticira smrt socijalizma i potrebu obnove socijaldemokratske ideje. On kaže kako je na zapadu «socijalizmom ovladala socijaldemokracija» i obliku «parlamentarnog socijalizma», «konsolidirana država blagostanja». Pokazuje nedostatke socijalizma kao ideje, pokreta i poretka u odnosu na tržišna društva. I prije raspada SSSR, socijaldemokracija se susrela s «izazovima slobodnoga tržišta, napose s usponom thatcherizmai reaganizma-koji se općenitije opisuje kao neoliberalizam« (str.14.) • Po Giddensu postoje dvije inačice:»Glavna je ona konzervativna, a od nje potiče izraz «nova desnica».Neoliberalizam je postao svjetonazor mnogih konzervativnih stranaka u svijetu.

  9. 1. Socijalizam i poslije njega • Ne postoji jedan važniji način mišljenja povezan s filozofijama slobodnog tržišta koji je,za razliku od konzervativnog, u moralnim i ekonomskim pitanjima liberatijanski. • Za razliku od konzervativaca M.Thatcher, primjerice, liberatijanci se zalažu za seksualnu slobodu ili legaliziranje droga.»(str.14.) • Gidenss priznaje još veću složenost pojma socijaldemokracija. On kaže da su početkom osamdesetih s uzletom neokonzervativizma koji je u ekonomskim pitanjima bio neoliberalizam, socijaldemokracija bila suočena sa svojim starim doktrinama stajalištima koja su izletjela iz duha vremena.

  10. 1. Socijalizam i poslije njega • Socijaldemokratski poreci u Europi uglavnom su se poistovjećivali s društvom i državom blagostanja. Giddens klasificira četiri tipa socijaldemokratskih poredaka u Europi: 1.britanski sustav (naglasak na socijalnim službama) 2.skandinavski (naglasak na izdašnim povlasticama i fondovima socijalnih služba) 3.srednjoeuropski(naglasak na socijalnim povlasticama izvedenim iz zaposlenja za socijalno osiguranje) 4.južni sustavi (slični srednjoeuropskim s nižim stopama izdvajanja) • Giddens na jednom mjestu praktično pokazuje doktrinu klasične demokracije koja je kapitulirala pred neoliberalizmom nove desnice.

  11. 1. Socijalizam i poslije njega

  12. 1. Socijalizam i poslije njega • Zatim piše o «socijaldemokraciji staroga kova» koja je probleme i posljedice tržišnog društva pokušavala riješiti regulacijom i državnom intervencijom «u tržište». • Tako su oni posegnuli za spasonosnom doktrinarnom robom iz dućana J.M. Keynesa. Zalagali su se za jednakost. • Slijedili su jednosmjerni model modernizacije. Nisu se protivili ekološkim pitanjima, ali su bili lijeni prilagoditi im se. • Na međunarodnoj razini širili su internacionalizam u bipolarnom svijetu što je otežavalo komunikaciju između modela tržišnih društava i plansko kolektivnog gospodarstva. • Zatim, zbori o strukturi neoliberalnog svjetonazora podastrijetog u tablici čije su perjanice u ekonomskoj sferi praktikanti bili M.Thatcher i R.Reagan.

  13. 1. Socijalizam i poslije njega • Jedna od neolioberalnih ideja je demontaža države blagostanja. Giddens se pita: Što onda donosi blagostanje ako državu blagostanja treba srušiti? • Odgovor je: tržišno vođen ekonomski rast. (str.21.) • Do blagostanja se dolazi preko tržišta, a ne preko države blagostanja:»Blagostanje bi trebalo razumjeti ne kao državne povlastice, nego kao način maksimiranja ekonomskog napretka pa stoga i ukupnog bogatstva, dopuštajući tržištima da čine svoja čuda» (str.22.) • Na kraju prvog poglavlja pita se o «sudbini socijaldemokracije»? Usud/sudbina socijaldemokracije bila je u njezino drugoj modernizaciji kroz ideju «trećeg puta».Pa Giddens zaključuje:»To je treći put u tom smislu što je pokušaj da se naiđu i socijaldemokracija staroga kova i neoliberalizam»(str.33.)

  14. 2. Pet dvojbi • Giddens skreće pozornost na pet dvojbi/dilema u desetogodišnjoj raspravi o obnovi socijaldemokracije: • Globalizacija (implikacija) • Individualizam (moderna društva kao individualistička) • Ljevica-desnica (teza da ta dioba nema više neko značenje) • Političko djelovanje (je li se politika udaljava od uvriježenih mehanizama demokracije) • Ekološki problemi (kako ih ugraditi u socijaldemokraciju i postmaterijalističku politiku)

  15. 2. Pet dvojbi • Nadalje, Giddens pokušava odrediti sveobuhvatan cilj politike trećeg puta:»Sveobuhvatan cilj politike trećeg puta trebala bi biti pomoć građanima da se snađu u okolnostima velikih revolucija našeg doba, naime, u globalizaciji,promjenama u osobnom životu i u našem odnošenju prema prirodi.Politika trećeg puta trebala bi zauzeti pozitivan stav prema globalizaciji- ali, i to je ključno,samo ako ju shvati kao pojavu koja je mnogo šira od globalnog tržišta.» (str.67.)

  16. 2. Pet dvojbi • Koje bi to bile vrijednosti trećeg puta prema Giddensu: • Jednakost • Zaštita slabih • Sloboda kao autonomija • Prava uz odgovornost • Autoritet uz demokraciju • Kozmopolitski pluralizam • Filozofski konzervativizam (Giddens, str.69.)

  17. 3. Država i civilno društvo • U reformi države i vlade Giddens vidi temeljnu vodilju «politike trećega puta».(str.72.) • Bit te reforme je partnerstvo vlade i civilnog društva radi produbljivanja demokracije. • Politika trećega puta, kaže Giddens, je «politika pojedine nacije.Kozmopolitska nacija potiče socijalno uključivanje, ali ima i ključnu ulogu jačanja nadnacionalnih sustava upravljanja.» (str.72.) • Giddens nadalje pokušava podastrijeti oris programa trećega puta.

  18. 3. Država i civilno društvo • Na jednom mjestu podastire glavne točke toga programa. Te točke prenosim u cijelosti: • Radikalni centar • Nova demokratska država(država bez neprijatelja) • Aktivno civilno društvo • Demokratska obitelj • Nova mješovita ekonomija • Jednakost kao učinkovitost • Pozitivno blagostanje • Država socijalnog ulaganja • Kozmopolitska nacija • Kozmopolitska demokracija(Giddens,str.73.)

  19. 3. Država i civilno društvo • Dalje zalaže se za «demokratiziranje demokracije». • U odnosu na socijaldemokrate koji žele proširiti državu, neoliberali je žele suziti. • Glede države u posthladnoratovskom razdoblju, Giddens smatra da države više nemaju otvorene neprijatelje tj. «većina država nema određenih neprijatelja» (str.73.). Zato dolazi do potrebe transformacije države. • Gidenns dalje piše o krizi demokracije.Korijeni te krize su u tomu što ona «nije dovoljno demokratska». Pita o mogućnosti «demokratizacije demokracije» pod kojim pojmom «podrazumijeva ponajprije decentralizaciju»

  20. 3. Država i civilno društvo • Podastire glavne naglaske koje sažima u šest točaka: • Od države se očekuje prilagodba globalizaciji • Globalizacija transmisonira moć odozgo prema dolje, ali i «prijenosu odozdo nagore» (str.75.). Giddens:»Taj dvostruki tijek-tijek dvostruke demokratizacije-nije slabljenje tog autoriteta nacije-države,nego uvjet potvrđivanja toga autoriteta, jer država tako može brže odgovoriti na snage koje je inače pretječu.» (str.75.) Na primjeru EU «demokratizacija demokracije» treba počivati na supsidijarnosti. • Proširenje uloga javne sfere države • Ovaj naglasak odnosi se na veću «transparentnost i otvorenost, kao i uvođenje novih oblika zaštite od korupcije.» (str.75.). Tako nešto moguće je ustavnim promjenama koje bi omogućile transparentnost,otvorenost i kontrolu

  21. 3. Država i civilno društvo • Učinkovitost uprave • Ovdje Giddens prigovara tromosti,neokretnosti i mlitavosti državne uprave koja gubi utakmicu s brzim okretnim poslovnim svijetom.Stoga i prigovori na adresu državne uprave zbog birokratiziranosti. Građani trebaju učinkovitu vladu i upravu kompatibilnu potrebama suvremenih društava. • U odnosu na pritiske globalizacije «nadolje», stvaraju se mogućnosti otvaranja «lokalne neposredne demokracije, elektroničkog referenduma,porote građana i drugih mogućnosti».(str.78.)

  22. 3. Država i civilno društvo • Upravljanje rizicima suvremenoga društva (Risikogesellschaft) u novom okruženu predstavljaju nov izazov za vlade i države. Nisu to sami socijalni rizici države blagostanja,kako veli Giddens, već su to rizici i od novih tehnologija,reguliranja «znanstvenih i tehnoloških promjena» (str.78.) i etičkih dimenzija koje donose te promjene. S rizicima se ne mogu baviti samo stručnjaci već vlade i države, posebice javnosti. Gidenns:»Procjena rizika, kako je prije rečeno, ne može se prepustiti samo stručnjacima i od početka zahtijeva uključivanje javnosti».(str.79.) • Projekt «demokratizacije demokracije» ne može po Giddensu biti lokalni/nacionalni već kozmopolitski projekt. Po njemu država mora imati «kozmopolitski svjetonazor, a demokratizacija odozdo nagore ne bi smjela stati na regionalnoj razini.Demokratizacija odozgo nadolje pretpostavlja obnovu civilnog društva...» (str.79.)

  23. 3. Država i civilno društvo • Evo kako prema Giddensu izgleda «nova demokratska država bez neprijatelja»: • Prijenos moći • Dvostruka demokratizacija • Obnova javne sfere-transparentnost • Učinkovitost uprave • Mehanizmi neposredne demokracije • Vlada koja upravlja rizicima(str.80.)

  24. 3. Država i civilno društvo • Glede civilnoga društva zagovora njegovo snaženje kao temeljni «dio politike trećeg puta». U državi Giddens vidi obnoviteljicu građanske kulture. Odnosno da ista može imati tu ulogu. Obnova civilnoga društva po njemu znači: • Partnerstvo države i civilnog društva • Obnova lokalne zajednice jačanjem njezinih inicijativa • Uključivanje trećeg sektora • Zaštita lokalne javne sfere • Prevencija kriminala utemeljena u zajednici • Demokratska obitelj (Giddens, str.81.)

  25. 3. Država i civilno društvo • Pod pojmom «demokratska obitelj» Giddens novu obitelj koja počiva na ovim emocionalno socijalnim stupovima: • Emocionalna i spolna jednakost • Uzajamna prava i odgovornosti u odnosima • Suroditeljstvo • Doživotni roditeljski ugovori • Dogovorni autoritet nad djecom • Obveze djece prema roditeljima • Društveno integrirana obitelj(str.96.) • Na kraju zagovara partnerstvo države i civilnoga društva, jačanje trećega sektora i socijalnog poduzetništva.

  26. 4. Država socijalnoga ulaganja • U sudaru klasične socijalne demokracije i neoliberalizma, negdje između smješta se politika trećega puta. • Ekonomska politika trećega puta je «mješovito gospodarstvo» koje prema Giddensu «stvara sinergiju između javnoga i privatnoga sektora tako što iskorištava dinamizam tržišta, ali imajući na umu javni interes. • Riječ je o ravnoteži između regulacije i deregulacije na nadnacionalnoj, kao i nacionalnoj i lokalnoj razini, te ravnoteži ekonomskoga i neekonomskoga u društvenom životu. To je drugo važno barem koliko i prvo,no djelomice se ostvaruje kroz njega.» (str.100.)

  27. 4. Država socijalnoga ulaganja • Giddens se dalje bavi propitivanjem «značenja jednakosti». • Drži neodrživim stav o meritokraciji kao neoliberalnom modelu. Pa kaže: »Mnogi drže da bi danas jedini model jednakosti trebala biti jednakost šansi ili meritokracija - to jest neoliberalni model.» (str.101.) • Politika trećeg puta jednakost definira kao uključenost/inkluzivnost, a nejednakost kao isključenost. Prema tomu:»Isključenost se u biti odnosi na stupnjevanje nejednakosti, nego na mehanizme koji isključuju grupe iz glavnih društvenih tijekova» (str.104.)

  28. 4. Država socijalnoga ulaganja • Inkluzivno društvo počiva na ovim vrijednostima: • Jednakost kao uključenost • Ograničena meritokracija • Obnova javnog prostora (građanski liberalizam) • «S onu stranu društva rada» • Pozitivno blagostanje • Država socijalnog ulaganja (str.104.)

  29. 4. Država socijalnoga ulaganja • Raspravlja o reformi države blagostanja. Pa se pita:»Ukratko, kako bi trebala izgledati radikalno reformirana država blagostanja-država socijalnog ulaganja u društvu pozitivnog blagostanja? • Troškovi za blagostanje,shvaćeno kao pozitivno blagostanje,namicat će se i distribuirati se samo kroz državu, nego kroz državu koja radi zajedno s drugim agencijama, uključujući i biznis. • Smanjenje zagađenja okoliša, na primjer, nikada ne može biti važno samo za nacionalne vlade, već nedvojbeno izravno utječe na blagostanje. U društvu pozitivnoga blagostanja nastaje pomak u ugovoru između pojedinca i vlade jer glavnim žarištem postaju autonomija i razvoj osobe-mediji proširenja pojedinačne odgovornosti.Blagostanje se u tom osnovnom smislu tiče i bogatih i siromašnih.» (str.125.)

  30. 4. Država socijalnoga ulaganja • I dalje o pozitivnom blagostanju: • «U pozitivnom bi blagostanju sve ono negativno kod Beveridgea bilo zamijenjeno pozitivnim: umjesto oskudice dolazi autonomija; umjesto bolesti aktivno zdravlje; umjesto neznanja obrazovanje kao sastavni dio života; umjesto slabosti dobrobit, a umjesto dokonosti inicijativa.» ( str.125.)

  31. 5. Ulazak u globalno doba • Giddens dalje piše o težnjama socijaldemokracije k «novoj ulozi nacije u kozmopolitskom svijetu.» (str.126.) • Po njegovu mišljenju globalni poredak u nastajanju ne može se se reducirati samo na tržište. Kozmopolitska nacija odgovor je na nacionalnu naciju kao etničku zajednicu. • Nacionalni nacionalizam trebao bi se izgleda prometnuti u kozmopolitski nacionalizam. • Njemu bi bio inherentan kulturni pluralizam i multikulturalizam. • Glede kozmopolitskog svjetonazora Giddens kaže da je isti prijeko potreban uvjet multikulturnog društva u poretku koji se globalizira.

  32. 5. Ulazak u globalno doba • “Kozmopolitiski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom.” (str.132.) • I dalje: »Za kozmopolitsku su naciju potrebne vrijednosti koje svi prihvaćaju i identitet koji odgovara građanima, no ona mora prihvatiti i višeznačnost i kulturnu raznolikost.» (str.133.) • Mogućnost nastajanja kozmopolitske nacije otvorena je svršetkom bipolarne ere s «utjecajem globalizacije» (str.133.) Ne poistovjećuje globalizaciju s internacionalizacijom.» (str.133.) • Kozmopolitska demokracija je sljedeće područje Giddensova promišljanja. On kaže:»Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini.» (str.134.)

  33. 5. Ulazak u globalno doba • Europska unija može biti primjer kozmopolitske demokracije. Na kraju knjige Giddens piše o «tržišnom fundamentalizmu na svjetskoj razini». Pozicija tržišnog fundamentalizma je neoliberalna pozicija. • Giddens: »Neoliberali smatraju da globalnim tržištima treba dati potpunu slobodu te da je to logično jer su ona, kao i sva tržišta, način rješavanja problema i uspostavljanja ravnoteže». (str.142.)

  34. 5. Ulazak u globalno doba • U Zaključku Giddens ukratko rezimira raspravu o «budućnosti socijaldemokracije» naglašavajući potrebu na dijalog centra. U tom smislu na tragu dijaloga Giddens kaže:»No dijalog lijevog centra morao bi sezati mnogo šire,onoliko koliko to zahtijeva orijentacija ka globalizacija».(str.149.) • Obnovljena trećeputaška socijaldemokracija trebala bi odgovoriti na zahtjeve globalizacije u smislu redefinicije društva i države i njihove transformacije u eri globalizacije.

More Related