1 / 17

A fektivna vezanost

A fektivna vezanost. Džon Bolbi: Teorija (afektivne) vezanosti (attachment). Prve formulacije: krajem 50tih godina Trilogija “Afektivna vezanost”; izučavanje vezanosti odojčadi pomoću Strane situacije (Meri Ejnsvort): 60tih i 70tih godina Izučavanje vezanosti kod odraslih: 80 tih godina

henry
Download Presentation

A fektivna vezanost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Afektivna vezanost

  2. Džon Bolbi: Teorija (afektivne) vezanosti (attachment) • Prve formulacije: krajem 50tih godina • Trilogija “Afektivna vezanost”; izučavanje vezanosti odojčadi pomoću Strane situacije (Meri Ejnsvort): 60tih i 70tih godina • Izučavanje vezanosti kod odraslih: 80 tih godina • Poslednjih 30 godina, teorija vezanosti je nezaobilazan teorijski okvir za • izučavanje socioemocionalnog razvoja deteta i celokupnog razvoja ličnosti • razumevanje psihopatologije • psihoterapiju

  3. Džon Bolbi: od kritike do modernizacije psihoanalize • nedvosmisleno opraštanje od Frojdovih metapsiholoških pojmova koji su bili zastareli, spekulativni i nepotvrđeni (teorija nagona, strukturalna teorija, teorija o edipalnom poreklu neuroza...) • prevođenje bitnih psihoanalitičkih termina na jezik i teorijski okvir obrade informacija i teorije sistema – osavremenjivanje onih dubinskih koncepata koji su imali empirijsku potporu (npr. mehanizmi odbrane) • usklađenost osnovnih postavki i zajednički koreni sa teorijama objektnih odnosa (Britanska nezavisna škola): važnost stvarnih iskustava za razvoj ličnosti (“Ali loše majke zaista postoje”)

  4. Kako objasniti uticajnost teorije vezanosti? • Ozbiljan napor usmeren na razvijanje pouzdane metodologije: Strana situacija, (odojčad), Adult Attachment Interview (AAI – odrasli) • Daleko manji stepen dogmatizma nego u psihoanalitičkim teorijama • Konvergencija istraživanja iz razvojne i kliničke psihologije sa neuronaukama, istraživanjima bihejvioralne i molekularne genetike, tj. sa “tvrdom” naukom • Ogroman korpus istraživanja koji pruža empirijsku potvrdu osnovnim konceptima teorije i nalazi široku primenu znanja o ranim individualnim razlikama u obrascima vezanosti

  5. Šta je vezanost, koja je njena funkcija? • Džon Bolbi: sistem ponašanja pomoću kojih jedinka ostvaruje i održava blizinu s drugom jedinkom koja služi kao izvor zaštite, nege, utehe: funkcija preživljavanja • Stimulusi koji aktiviraju sistem i stimulusi koji ga dezaktiviraju • Novija shvatanja • vezanost nije samo sistem ponašanja, već se može posmatrati kao ODNOS i kao SVOJSTVO jedinke – vezanost na nivou reprezentacija • funkcija vezanosti je ostvarivanje psihološke sigurnosti • siguran odnos vezanosti omogućava optimalno sazrevanje nervnih struktura zaduženih za afektivnu regulaciju, razvoj selfa i reflektivne funkcije

  6. Normativni tok razvoja vezanosti u ranom detinjstvu • Prva faza (do 12 nedelja): • Demonstracija primarne socijalnosti odojčeta • Uspostavljanje stabilnih obrazaca interakcije unutar dijade • Uspostavljanje ritmova samoregulacije • Druga faza (3-6 meseci) • Diferencijalno reagovanje na poznate osobe • Sve izrazitije iniciranje interakcije i kontrola održavanja blizine • Razrada i učvršćivanje obrazaca interakcije: osnova strategija različitih obrazaca vezanosti

  7. Normativni tok razvoja vezanosti u ranom detinjstvu • Treća faza (6 meseci do kraja druge godine): • Uspostavljanje i održavanje blizine • Oprez u odnosu na nepoznate osobe • Korišćenje majke kao sigurne baze za istraživanje i kao sigurnog utočišta (“krug sigurnosti”) • Četvrta faza (od treće godine) • Ciljem-korigovano partnerstvo: pregovaranjei dogovaranje o separaciji, ponovnom susretu; “teorija uma”

  8. Individualne razlike u vezanosti • M. Ejnsvort: Strana situacija • Obrasci vezanosti • Siguran • Izbegavajući • Ambivalentan • Dezorganizovan

  9. Kako nastaju individualne razlike u vezanosti? • M. Ejnsvort: “osetljiva nega” • Ogledanje • Afektivna regulacija • Učenje poverenja i načina reparacije • Studija nepokretnog lica

  10. Pogled unapred: šta predviđa sigurna vezanost na uzrastu od 12 meseci? • Harmoničan odnos s roditeljima na predškolskom uzrastu – osnov za saradnju, usvajanje vrednosti i uspešniju socijalizaciju • Kvalitetnije odnose s vršnjacima na predškolskom i školskom uzrastu – bolje socijalne veštine, manja usamljenost, šira mreža prijatelja i bolje korišćenje socijalne podrške, manje verovatno u ulozi nasilnika ili žrtve • Osobine ličnosti i doživljaj sebe - veće samopoštovanje, samopouzdanje, pozitivan afekat; sposobnost da priznaju svoju nesavršenost • Bolju emocionalnu regulaciju - konstruktivnije ispoljavanje gneva, uspešnije prevladavanje stresa, bolje razumevanje osećanja, naročito negativnih i složenih, veću empatičnost • Siguran/autonoman obrazac vezanosti u adolescenciji i u odraslo doba!

  11. Vezanost tokom čitavog životnog ciklusa • Kroz ponavljana iskustva interakcije u odnosu s figurom vezanosti stvaraju se reprezentacije selfa i drugih • Reprezentacije su osnov za naša očekivanja od bliskih osoba i odnosa s njima, povezane su sa složenim osećanjima prema sebi i drugima • Sistem vezanosti i dalje vrši svoju funkciju (krug sigurnosti)

  12. Za koga se i zašto vezujemo? • Primeri: • Približavanje važnog ispita • Prevara i prekid emotivne veze • Odbacivanje od strane vršnjaka • Šta osećamo, koga tražimo, šta dobivamo?

  13. Individualne razlike u vezanosti kod odraslih: obrasci, stilovi vezanosti • Kako izmeriti individualne razlike u vezanosti? • Upitnici (primer: UPIPAV-R) • Intervjui (primer: AAI) • AAI: Sadržaj i NAČIN (dosledno, argumentovano, s dovoljno detalja) na koji pričamo o bliskim odnosima i figurama vezanosti: • Sigurni/autonomni (odsustvo odbrana, uvid) vs. nesigurni obrasci: • Preokupirani (neregulisana osećanja, odbrane) • Odbacujući (odbrane, omalovažavanje, negacija) • Bojažljivi (nerazrešena trauma)

  14. Korelati obrazaca vezanosti kod odraslih • Interpersonalno funkcionisanje (partnerski i prijateljski odnosi, roditeljstvo) • Nesigurno vezane osobe: teže pronalaženje partnera, češći konflikti u vezama, manje zadovoljstva u bliskim odnosima, manje kompetentni kao roditelji • Mentalno zdravlje • Kod osoba s psihičkim smetnjama (depresija, anksioznost, bolesti zavisnosti, poremećaji ličnosti..) češće susrećemo nesigurne obrasce vezanosti • Nesigurno vezane osobe: niže samopoštovanje, slabija organizacija selfa, nezrele odbrane, slaba regulacija afekata (implusivnost, agresivnost, depresivnost, korištenje psihoaktivnih supstanci)

  15. Zašto su važni obrasci vezanosti? • Transgeneracijski prenos vezanosti • na osnovu obrasca vezanosti majke (AAI) može se predvideti obrazac vezanosti deteta (Strana situacija) • Sigurno vezane majke - sigurno vezana odojčad • Preokupirane majke - ambivalentna odojčad • Odbacujuće majke - izbegavajuća odojčad • Majke s nerazrešenom traumom - odojčad s dezorganizacijom vezanosti

  16. UPIPAV-R

  17. Obrasci vezanosti

More Related