Polimeri i kompoziti
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 98

Polimeri i kompoziti PowerPoint PPT Presentation


  • 836 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Polimeri i kompoziti. dio: POLIMERI Đurđica Španiček. Polimeri. Reakcije dobivanja polimera Strukturne karakteristike: - vrste veza između makromolekula -slaganje makromolekula Prijelaz u čvrsto stanje Dodaci polimerima Svojstva polimera- općenito

Download Presentation

Polimeri i kompoziti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Polimeri i kompoziti

Polimeri i kompoziti

dio: POLIMERI

Đurđica Španiček


Polimeri

Polimeri

  • Reakcije dobivanja polimera

  • Strukturne karakteristike:

    - vrste veza između makromolekula

    -slaganje makromolekula

  • Prijelaz u čvrsto stanje

  • Dodaci polimerima

  • Svojstva polimera- općenito

  • Polimerni materijali-svojstva i primjena

  • Biorazgradljivi polimeri

  • Polimeri s metalima u osnovnom ili bočnom lancu (anorganski polimeri i poluorganski polimeri)


Polimeri1

Polimeri

Kondenzirani sustavi makromolekula


Kondenzirane tvari

Kondenzirane tvari

Kondenzirani sustavi (eng. Soft condensed matter)

Uobičajeni naziv za materijale koji nisu kapljevine niti klasične čvrste tvari aprilikom prijelaza u čvrsto stanje ne kristaliziraju (barem ne potpuno)


Polimerizacije

Polimerizacije

Polimeri se dobivaju reakcijama polimerizacije kojima se veliki broj relativno jednostavnih ponavljanih jedinica, mera, povezuje u makromolekulu-polimer


Polimeri2

POLIMERI

POLIMERI nastaju reakcijom polimerizacije uglavnom nezasićenih

spojeva (monomeri s dvostrukom kovalentnom vezom, koja je energijski bogatija,

pa prema tome i reaktivnija).

Primjer: nastajanje polietilena

nCH2 = CH2 - CH2 - CH2 - CH2 - CH2 - CH2 - CH2 -....... - CH2 - CH2 -n

eten

polietilen (PE)

ponavljana jedinica

monomer

mer

polimer


Shematski prikaz nastajanja polietilena

Shematski prikaz nastajanja polietilena


Ch 2 ch 2 n

(-CH2 – CH2-)n

n= stupanj polimerizacije-broj ponavljanih jedinica kao mjera za veličinu makromolekula-s porastom stupnja polimerizacije rastu uporabna svojstva polimera


Polimeri3

POLIMERI

Polimolekularnost-

makromolekule koje tvore jedan polimer jednake su po kemijskom sastavu ali ne i po veličini


Podjela tehni kih polimera

PODJELA TEHNIČKIH POLIMERA:

A) Prema porijeklu:

- prirodni oplemenjeni (kaučuk, celuloza)

- sintetski

B) Prema reakcijskom mehanizmu nastajanja (reakciji polimerizacije):

- lančani

- stupnjeviti

C) Prema vrsti veza između makromolekula i ponašanju pri zagrijavanju:

- plastomeri (termoplasti)

- duromeri (duroplasti)

- elastomeri

- elastoplastomeri

D) Prema vrsti ponavljanih jedinica:

- homopolimeri (jedna vrsta ponavljanih jedinica)

- kopolimeri (dvije ili više vrste ponavljanih jedinica)


Polimerizacije1

Polimerizacije

Lančana(adicijska) polimerizacija:

  • najčešće samo jedna vrsta monomera

  • svojstva dobivenog polimera jako ovisna o DP

    Stupnjevita (kondenzacijska)polimerizacija:

  • uvijek reagiraju dva različita monomera

  • uz polimer nastaje niskomolekulni nusprodukt (voda,CO2)

  • umrežena struktura nastaje u nekoliko potpuno odvojenih faza (oblikovanje u fazi dobivanja)


Lan ana polimerizacija

Lančana polimerizacija

  • Početak reakcije polimerizacije – inicijacija

  • Faza rasta makromolekula – propagacija

  • Završetak reakcije polimerizacije - terminacija


Inicijacija lan ane polimerizacije

Inicijacija lančane polimerizacije

Inicijacija- započinje nastajanjam reaktivnih čestica, I*, koje nastaju od ogovarajućih spojeva, inicijatora (I)

  • radikali (R*)

  • anioni (A-)

  • kationi (K+)

    - koordinacijski kompleksni spojevi - inicijatori koji s molekulama monomera stvaraju kompleksne spojeve –koordinacijske stereospecifične polimerizacije (nastaju polimeri velike strukturne pravilnosti)


Inicijatori

Inicijatori

  • Radikali- kemijski spojevi relativno male energije disocijacije kemijskih veza ( 120-170 kJ/mol) – nastaju slobodni radikali s nesparenim elektronom visoke energije*

    (Organski peroksidi, hidroperoksidi, alifatski azospojevi)

  • Anionski inicijatori -skupine s elektron-akceptorskim svojstvima (jake Lewisove baze i alkalijski metali-Li,Na,K, tercijarni amini i fosfini

  • Kationski inicijatori – skupine s jakim elektron-donorskim svojstvima (jake Lewisove kiseline, Friedel Craftsovi katalizatori- BF3, SnCl4,AlCl3,TiCl4,SbCl5)


Koordinativna polimerizacija

Koordinativna polimerizacija

Mehanizam: povezivanje monomernih molekula i inicijatora tako da se nova ponavljana jedinica ugrađuje “umetanjem” između inicijatora i rastućeg lanca ( steričko, prostorno usmjeravanje svake nove jedinice)

I + M1→ I – M1 + M2 → I – M2- M1- P

I – inicijator

P – rastuća molekula

M1, M2 –molekule monomera


Monomeri za lan ane polimerizacije

Monomeri za lančane polimerizacije

  • Vinilni spojevi: CH2= CHX

  • Ciklički spojevi


Za to nezasi eni spojevi

Zašto nezasićeni spojevi?

Dvostruka i trostruka veza su energijski bogatije


Sp 2 hibridizacija dvostruke veze ugljika

sp2 hibridizacija dvostruke veze ugljika


Polimerizacija vinilnih monomera

Polimerizacijavinilnih monomera

Propagacija

Odvija se reakcijom aktivnih čestica s  elektronima dvostruke veze stvaranjem novog aktivnog centra, nakon kojeg slijedi brza sukcesivna adicija monomernih molekula:

R* + CH2 = CHX  R-CH2-C*HX

Aktivni centar nalazi se uvijek na kraju molekule dok se ne zaustavi rast.

Reakcija zaustavljanja- terminacija: disproporcioniranje

rekombiniranje

radikal

monomer

monomer-radikal


Prednosti i nedostatci radikalske polimerizacije

Prednosti i nedostatci radikalske polimerizacije


Prednosti i nedostatci anionske polimerizacije

Prednosti i nedostatci anionske polimerizacije


Kationska polimerizacija

Kationska polimerizacija


Prednosti i nedostatci koordinacijske polimerizacije

Prednosti i nedostatci koordinacijske polimerizacije


Lan ane polimerizacije

Lančane polimerizacije

Polietilenradikalska

koordinativna*

Polipropilenkoordinativna

Poli(vinil-klorid)radikalska

Polistirenradikalska*

kationska

anionska

koordinativna

Poli(metil-metakrilat)radikalska*

anionska

Poli(izo-butilen)kationska

Poli(tetrafluoretilen)radikalska


Stupnjevita polimerizacija

Stupnjevita polimerizacija

U reakciju ulaze različiti višefunkcionalni monomeri

NH2-(CH2)6-NH2 + HOOC-(CH2)4-COOH

-H2O

PA66

Poliamid 66

(Nylon)

heksametilendiamin

adipinska kiselina


Stupnjevita polimerizacija umre ivanje pf smole

Stupnjevita polimerizacijaumreživanje PF smole

-H2O

Fenolformaldehid + fenol → fenolformaldehidna smola, PF


Neki va niji polimeri dobiveni stupnjevitom polimerizacijom

Neki važniji polimeri dobiveni stupnjevitom polimerizacijom

Stupnjevitom polimerizacijom nastaju uglavnom duromeri:

  • Nezasićeni poliesteriUP

  • Epoksidne smoleEP

  • Fenol-formaldehidne smole PF

  • Melamin-formaldehidne smole MF

    Nastaju i neki važni plastomeri:

  • Poliamidi- linearniPA (Nylon, Perlon,

    - aromatski (aramidi) Nomex, Kevlar)

  • PolikarbonatPC

  • Poli(etilen-tereftalat)PET(linearni poliester)

  • Poli(butilen-tereftalat)PBT


Elastomeri

Elastomeri

Kemijski umreženi elastomeriGume

-dobivaju se uglavnom lančanom polimerizacijom i umrežavaju

vulkanizacijom

Fizikalno umreženi elastomeriElastoplastomeri

-dobivaju se uglavnom kopolimerizacijom

28


Polimeri i kompoziti

29

Osnovne skupine elastomera (kaučuka)-2.


Polimeri i kompoziti

CH2=CH  (-CH2-CH-)n

KOPOLIMERIZACIJA:istovremena polimerizacija dva ili više bifunkcionalna sustava od kojih je svaki za sebe sposoban za polimerizaciju

CH2=CH-CH=CH2  (-CH2-CH=CH-CH2-)n

butadien polibutadien

stiren polistiren

Npr. kopolimer butadien : stiren = 75 : 25 (BUNA S – sintetski kaučuk)


Vrste kopolimerizacije

Vrste kopolimerizacije

  • A-A-A-A-A-A-B-B-A-A-A-A-B-B-B-B-

    statistički kopolimer

  • -A-B-A-B-A-B-A-B-A-B-A-B-

    alternirajući kopolimer

  • A-A-A-B-B-B-A-A-A-B-B-B-A-A-A-

    blok kopolimer

    B-B-B-B-B-→bočni lanac

  • -A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-A-→temeljni lanac

    B-B-B-B-B-B-

    cijepljeni kopolimer


Polimeri i kompoziti

Anorganski polimeri: građeni od anorganskih temeljnih lanaca i bočnih skupina

npr: polisilaniH H H H

- Si - Si - Si - Si –

H H H H


Poluorganski polimeri

Poluorganski polimeri

Poluorganski polimeri imaju anorganske elemente u temeljnom lancu ili bočnim skupinama, npr. Polisiloksani:

R R R R

- Si-O- Si–O- Si–O–Si –

R R R R

R= - CH3, C6H5


Jakost kemijskih veza

Jakostkemijskih veza


Plastomerni kapljeviti kristali liquid krystalline polymers lcp

Plastomerni kapljeviti kristali(liquid krystalline polymers, LCP)

Kapljevita kristalna uređenost je svojstva tvari da im se molekule orijentiraju, a da pritom ne stvaraju kristalnu strukturu već mezofazu između trodimenzijske kristalne uređenosti i kapljevite molekulne neuređenosti-

-određene strukturne karakteristike i ponašanje kristala a pokretljivost kapljevina


Jakost kemijskih veza1

Jakostkemijskih veza


Struktura polimera

Struktura polimera

  • vrste veza između makromolekula

  • slaganje makromolekula


Podjela polimera prema vrsti veza izme u makromolekula pona anju pri zagrijavanju

Podjela polimera prema vrsti veza između makromolekula(ponašanju pri zagrijavanju)


Slaganje strukturnih jedinica makromolekula

SLAGANJE STRUKTURNIH JEDINICA(makromolekula)

Stupanjkristalnosti α - udio kristalnih područja u polimeru

5 % <  < 96 %

PE (polietilen)

područje sa kristalnom strukturom

područje sa amorfnom strukturom


Polimeri i kompoziti

po potrošnji najrasprostranjenija skupina polimernih materijala

razlikuju se po stupnju uređenosti strukture:

amorfni plastomeri  prozirni (nemodificirani)

kristalasti plastomeri  mutni i neprozirni (nemodificirani)

zagrijavanjem mekšaju i potom se tale (zbog sekundarnih međumolekulnih veza)

Plastomeri


Polimeri i kompoziti

Najvažniji amorfni plastomeri


Polimeri i kompoziti

42

Najvažniji kristalasti plastomeri


Temperature trajne primjene

Temperature trajne primjene

Područje trajne primjene za većinu plastomera je do 1000C ili nešto više

Toplinski postojani plastomeri (neojačani):

  • poli(eter-sulfon) (PES)– zajamčen rad 20 god. pri 1800C

  • poliimidi (PI) trajni rad do 350 0C

  • poli(fenilen-sulfid) (PPS) –trajni rad do 260 0C (kratkotrajno do 500 0C)

  • poli(eter-eter-keton) (PEEK)- trajni rad do 280 0C ( kratko do 500 0C)

  • sličan poli(eter-keton-keton) (PEKK)


Duromeri

Duromeri

44

  • U fizičkoj strukturi duromera prevladava gusta prostorna umreženost makromolekula primarnim(kemijskim) vezama

  • amorfna nadmolekulna struktura

  • U potpuno umreženom duromeru nema sekundarnih (fizikalnih) veza, ali je teško postići potpunu umreženost, pa u strukturi duromera uvijek postoji i mali udio fizikalnih veza koje utječu na blago mekšanje duromera pri zagrijavanju.

  • Kod rahlo umreženih duromera taj je utjecaj još značajniji, pa je moguće jasno uočiti područje staklastog prijelaza.


Polimeri i kompoziti

45

Najvažniji duromeri

Duromerni materijal = duromer + punilo ili ojačalo


Elastomeri1

Elastomeri

Kemijski umreženi elastomeriGume

Fizikalno umreženi elastomeriElastoplastomeri

Nadmolekulna struktura:

rahlo (djelomično) međusobno umrežene makromolekule koje uglavnom tvore amorfnu nadmolekulnu strukturu.

 neke vrste elastomera mogu pri posebnim uvjetima djelomice kristalizirati i tvoriti kristalaste nadmolekulne strukture.

46


Polimeri i kompoziti

Osnovne skupine elastomera (kaučuka) -1.

47


Polimeri i kompoziti

48

Osnovne skupine elastomera (kaučuka)-2.


Morfolo ka gra a polimera

Morfološka građa polimera


Mehanizam prijelaza polimera u vrsto stanje

Mehanizam prijelaza polimera u čvrsto stanje

  • Stvaranje klica (nukleacija)

  • Rast klica


Kristalizacija polimera

Kristalizacija polimera

1. Stvaranje klica- slučajni sudari molekula iste orijentacije


Kristalizacija polimera1

Kristalizacija polimera

2. Rast klica- vjerojatnost rasta klica pri T<Tm ovisi o udjelima suprotnih procesa. Što je veća nakupina molekula u klici veće je rasipanje krajeva. Smanjenje unutarnje energije nakupine raste sa svakom pridošlom molekulom.

Kritična veličina je ona nakon koje klica pokazuje veću sklonost rastu nego li disperziji. Sniženjem temperature smanjuje se kinetička energija, raste prosječna veličina nakupine (grozd, cluster), smanjuje se kritična veličina klice.


Kristalizacija

Kristalizacija

1.Primarna kristalizacija: ispod ravnotežne temperaturesegmenti lanaca slažu se na površinu kristalita.

Rast se odvija samo u smjeru osi x i y jedinične ćelije (termodinamski povoljni smjerovi) i dolazi do stvaranja lamela.

Debljina kristalita proporcionalna je temperaturi kristalizacije


Rast primarnog kristala

Rast primarnog kristala


Monokristali polietilena

Monokristali polietilena


Kristalni poredak makromolekula

Kristalni poredak makromolekula


2 sekundarna kristalizacija

2. Sekundarna kristalizacija

  • Nakon primarne kristalizacije polimer je u relativno nestabilnom stanju. Daljnja kristalizacija je energijski poželjna ali je ometa smanjena pokretljivsot lanaca u amorfnom području oko kristala. U duljem vremenskom periodu može doći do pregrupiranja makromolekula – sekundarna kristalizacija.

  • Moguća su 2 oblika sekundarne kristalizacije:

    • zadebljanje postojećih kristalita

    • nastajanje novih kristalita


Sekundarna kristalizacija

Sekundarna kristalizacija

  • Sekundarna kristalizacija se može odvijatisatima, danima, tjednima

  • Obično se javlja kod polimera koji su naglo hlađeni iz taljevine

  • Novi volumen kristalita iznosi uglavnom samo do 10% volumena nastalog primarnom kristalizacijom


Mehanizam skru ivanja polimera

Mehanizam skrućivanja polimera

Napredovanje kristalizacije ometa:

-povišenje viskoznosti

-sterički utjecaji (kemijski sastav ponavljane jedinice)

Relativna stabilnost faza određena je uvjetima termodinamičke ravnoteže.


Amorfna struktura

Amorfna struktura

Prijelaz pretežno amorfnog polimera iz kapljevitog (taljevine) u čvrsto stanje odvija se u tri faze:

  • Zamrzavanje gibanja čitave molekule pri Tf (Tl)

  • Zamrzavanje gibanja 20 do 50 atoma pri Tg

  • Zamrzavanje lokalnih gibanja segmenta lanca (2 do 10 C atoma pri T

    T = temperatura relaksacije – manja entalpija aktivacije Ha nego za Tg


Razli iti tipovi molekulnog i mikrostrukturnog kretanja

Različiti tipovi molekulnog i mikrostrukturnog kretanja

Koljenasto kretanje obično obuhvaća tri ili četiri veze


Kristalno stanje

Kristalno stanje

Udio i konačna veličina kristalnih područja funkcija su:

  • Kemijskog sastava makromolekule

  • Temperature kristalizacije

  • Temperature i vremena provedenog u taljevini


Utjecaj stupnja kristalnosti na svojstva polipropilena

Utjecaj stupnja kristalnosti na svojstva polipropilena


Struktura makromolekula

Struktura makromolekula

  • Konstitucija: kemijski sastav ponavljane jedinice (mera), broj ponavljanih jedinica (stupanj polimerizacije, DP)

  • Konfiguracija: prostorni raspored atoma ili grupa atoma oko C atoma u ponavljanoj jedinici

  • Konformacija: prostorni raspored nastao rotacijom oko jednostruke C – C veze (odnosi se na cijelu makromolekulu)


Konfiguracija

Konfiguracija

Konfiguracija makromolekula je ograničena na prostorni razmještaj skupina atoma oko C atoma u ponavljanoj jedinici.

Moguće su 2 osnovne konfiguracijske strukture:

  • - 1,3 struktura (struktura “glava-rep”)

  • - 1,2 -1,4 struktura (struktura”glava-glava”, odnosno “rep-rep”)


Konfiguracija vinilnih polimera

Konfiguracija vinilnih polimera

Razlozi pretežitog nastajanja strukture “glava-rep”:

  • Rezonantna stabilizacija radikala u reakciji propagacije kod radikalnih polimerizacija

  • Steričke smjetnje pri reakciji adicije monomera na rastuće polimerne molekule


Konfiguracija dienskih polimera

Konfiguracija dienskih polimera

Dienski polimeri – monomer sadrži dvije dvostruke veze pa i polimer sadrži nakon polimerizacije jednu dvostruku vezu.

Primjer :butadien →polibutadien

1 2 3 4

CH2=CH-CH=CH2

cis-1,4-polibutadien

trans-1,4-polibutadien

1,2- polibutadien (mogu nastati izotaktne, sindiotaktne i ataktne konfiguracije)


Konfiguracije asimetri nih centara

Konfiguracije asimetričnih centara

Uslijed steričkih razloga ( smetnji) dolazi do rotacije oko C-C veze i nastajanja energijski najpovoljnije konfiguracije. Prema konfiguraciji asimetričnih centara molekula može postojati u sljedećim konfiguracijama (G.Natta)

  • izotaktna -isti sterički položaj suspstituenta

  • sindiotaktna – naizmjenično suprotan položaj

  • ataktna - nepravilno raspoređeni supstituenti


Konfiguracija polipropilena ch 2 ch ch 3

n

Konfiguracija polipropilena (-CH2-CH-)CH3


Konformacija makromolekula

Konformacija makromolekula


Konformacija makromolekula1

Konformacija makromolekula


Ukru ene konformacije

Ukrućene konformacije


Spiralna vij ana konformacija ps stereospecifi na polimerizacija

Spiralna (vijčana) konformacija PS stereospecifična polimerizacija


Nadmolekulne strukture

Nadmolekulne strukture

Obzirom na kondenzirani sustav makormolekula, polimeri tvore i posebne nadmolekulne strukturne oblike različitih stupnjeva sređenosti.

Morfologija makromolekula je uzrokom da one tvore djelomično uređene strukture, a vrlo rijetko monokristale.

Kristalasta područja mogu se nadalje organizirati u orijetiranom, višem stupnju sređenosti. Osnovni uvjet je postojanje konformacije velike geometrijske pravilnosti.

Oblik i vrsta kristalnih područja u polimerima značajno ovise o uvjetima kristalizacijskog procesa.


Nadmolekulne strukture1

Nadmolekulne strukture

  • Resaste nakupine-lamele (debljine slojeva 10 do 15 nm)


Nadmolekulne strukture2

Nadmolekulne strukture


Nadmolekulne strukture sferuliti

Nadmolekulne strukture: sferuliti

  • Sferuliti:centralno simetrične nadstrukture iz velikog broja naboranih blokova –lamela (debljina 15 do 100 nm, promjer 0,1 do 1 mm)


Sferuliti

Sferuliti


Promjena kristalnog oblika

Promjena kristalnog oblika


Polimerni materijal polimer dodaci

Polimerni materijal = polimer + dodaci


Dodaci istim polimerima

Dodaci čistim polimerima

  • Reakcijske tvari- pjenila, dodaci za smanjenje gorivosti, umrežavala

  • Dodaci za poboljšanje preradljivosti-maziva, odvajala, punila, toplinski stabilizatori, regulatori viskoznosti, tiksotropni dodaci

  • Modifikatori mehaničkih svojstava-omekšavala, dodaci za povišenje žilavosti, punila, prijanjala, ojačala

  • Modifikatori površinskih svojstava–regulatori adhezivnosti, vanjska maziva, antistatici, dodaci za smanjenje sljubljivanja, za smanjenje neravnina na površini

  • Modifikatori optičkih svojstava-bojila, pigmenti

  • Dodaci za poboljšanje postojanosti–svjetlosni stabilizatori (UV), antioksidansi, antistatici, biocidi

  • Ostalo –mirisi, dezodoransi


Polimerne smjese i mje avine

Polimerne smjese i mješavine

U svrhu poboljšavanja i dobivanja novih svojstava česte su polimerne mješavine.

Mješavina- mješljiva (obje komponenete daju miješanjem 1 fazu

- nemješljiva (2 odvojene faze)

Uspješnost procesa miješanja ovisi o termodinamici miješanja i reološkom ponašanju komponenti.


Polimeri i kompoziti

Mješavine makromolekula različitih vrsta plastomera (najčešće dva)

Kompatibilni plastomeri:

 miješanjem daju homogenu mješavinu do molekulne razine

Djelomice kompatibilni plastomeri:

homogeno se mogu izmiješati s drugim plastomerima

samo u ograničenim područjima

Nekompatibilni plastomeri:

 miješanjem daju višefazne mješavine

83

Plastomerne mješavine (smjese, legure)

(eng. blends)


Polimerne mje avine

Polimerne mješavine

Istezanje,


Polimeri i kompoziti

Tipovi miješanja ovisno o raspodjeli i raspršenosti


Fizi ka stanja polimera

Fizička stanja polimera

  • Ovisno o uvjetima mehaničkih djelovanja i topline polimeri mogu imati neka od 4 fizičkih stanja

  • kristalno

  • staklasto amorfno

  • viskoelestično ili gumasto

  • visokofluidno ili kapljevito (kapljasto)


Fizi ka stanja polimera1

Fizička stanja polimera

  • Kristalno stanje- uređena struktura bez pokretljivosti molekula i njihovih segmenata

  • Staklasto stanje – statistička konformacija bez gibljivosti molekula i njihovih segmenata. (energijski ili entalpijski elastično stanje)

  • Viskoelastično (gumasto) stanje –prijelaz statističke u izduženu konformaciju uslijed vanjskog djelovanja; nakon prestanka vanjskog djelovanja povratak u statističku konformacijau (entropijski elastično stanje)

  • Visokofluidno (kapljevito) stanje –gibljivost segmenata i cijelih molekula


Razli iti tipovi molekulnog i mikrostrukturnog kretanja1

Različiti tipovi molekulnog i mikrostrukturnog kretanja

Koljenasto kretanje obično obuhvaća tri ili četiri veze


Stanja polimera ovisno o temperaturi

Stanja polimera ovisno o temperaturi


Polimeri i kompoziti

KAPLJASTO

STANJE

GUMASTO

STANJE

STAKLASTO

STANJE

TS

TT

TR

Rastezna čvrstoća Rm

Istezanje ε

Tg

Tf

Td

PODRUČJE UPORABE

Temperatura

Temperaturna ovisnost mehaničkih svojstava amorfnih

plastomera

(TS - područje staklastog prijelaza, TT - područje tečenja, TR - područje razgradnje)


Amorfni plastomeri

Amorfni plastomeri


Polimeri i kompoziti

GUMASTO

STANJE

KAPLJASTO

STANJE

STAKLASTO

STANJE

TR

TS

TK

TT

Rastezna čvrstoća Rm

Istezanje ε

Tg

Tm

Tf

Td

PODRUČJE UPORABE

Temperatura

Temperaturna ovisnost mehaničkih svojstava

kristalastih plastomera

(TK - područje taljenja kristalita)


Kristalasti plastomeri

Kristalasti plastomeri


Uporabne temperature plastomera

Uporabne temperature plastomera

  • Kristalasti plastomeri: Tuovisi o Tm

  • Amorfni plastomeri: Tuovisi o Tg


Temperatura uporabe t u amorfnih i kristalastih polimera

Temperatura uporabe Tuamorfnih i kristalastih polimera


Polimeri i kompoziti

ČVRSTO AMORFNO STANJE

TR

Rastezna čvrstoća Rm

Istezanje ε

Td

PODRUČJE UPORABE

Temperatura

96

Temperaturna ovisnost

mehaničkih svojstava duromera


Polimeri i kompoziti

STAKLASTO STANJE

TS

GUMASTO STANJE

TR

Rastezna čvrstoća Rm

Istezanjeε

Td

Tg

PODRUČJE UPORABE

Temperatura

97

Temperaturna ovisnost mehaničkih svojstava

kemijski umreženih elastomera


Mehani ka svojstva

Mehanička svojstva

  • čvrstoća

  • istezljivost (deformabilnost)

  • modul elastičnosti

  • tvrdoća

  • žilavost


  • Login