html5-img
1 / 23

HANFA REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

HANFA REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA. Financijsko izvještavanje (Nebankovne financijske institucije NFI). Sadržaj ciljevi nadzora tržišta kapitala financijska kriza (2008) i financijska tržišta izvještajni zahtjevi HANF-e i tržište kapitala

guri
Download Presentation

HANFA REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HANFAREPUBLIKA HRVATSKAHRVATSKA AGENCIJA ZA NADZORFINANCIJSKIH USLUGA

  2. Financijsko izvještavanje (Nebankovne financijske institucije NFI) Sadržaj ciljevi nadzora tržišta kapitala financijska kriza (2008) i financijska tržišta izvještajni zahtjevi HANF-e i tržište kapitala otvorena pitanja/primjedbe HANF-e neovisnost, poslovna etika i sukob interesa

  3. Ciljevi nadzora tržišta kapitala zaštita investitora (sprečavanje obmanjujućih i manipulativnih radnji, nepoštenih postupaka, trgovina povlaštenim informacijama, zlouporabu imovine klijenta) osiguranje učinkovitog funkcioniranja tržišta (regulatorno odobrenje osoba koje rukovode burzama, regulatorovo odobrenje sustavima trgovanja, regulatorovo odobrenje pravila trgovanja, pravovremena i široka distribucija relevantnih informacija pristup investitorima tržišnim ponudama i informacijama o tržištu ili cijeni smanjenje sustavnog rizika (sprječavanje financijskog neuspjeha posrednika na tržištu, način umanjenja neuspjeha te naročito pokušaj izoliranja rizika neuspjeha, ispunjavanje kapitalnih i drugih prudencijalnih zahtjeva, posrednik mora biti u mogućnosti prestati s obavljanjem svog posla bez gubitka za svoje korisnike i stranke ili štete za sustav, promicati i dopuštati djelotvorno upravljanje rizicima

  4. Financijska kriza (2008) i financijska tržišta početkom 2008. kreunala u SAD-u da bi do kraja godine prerasla u globalnu financijsku krizu prvo industrijski razvijene zemljame i brzo širenje na tržišta u nastanku i ostatak svijeta povlačenje kapitala čak i iz područja sa malim rizikom pad vrijednosti dionica i vrijednosti valuta pad izvoza i cijene sirovina što je dovelo do globalne recesije industrijski razvijene zemlje bile su u mogućnosti financirati programe oporavka samostalno posuđujući na domćem ili međunarodnom tržištu kapitala zemlje koje čine tržišta u nastanku nisu imale zadovoljavajuće izvore kapitala pa su se obratile MMF-u ili državama sa viškom kapitala EU, Rusija, Japan financijska kriza rezultirala je globalnoj recesiji a u Europskoj uniji nastavila se u obliku dužničke krize, budući da pojedine države više nisu mogle uredno podmirivati svoje obveze

  5. Financijska kriza (2008) i financijska tržišta Proces borbe protiv krize u svijetu odvijao se kroz četiri koraka: sprečavanje širenja krize i vraćanja povjerenja u sustav borba protiv sekundarnih efekata financijske krize odnosno pada gospodarske aktivnosti promjene u financijskom sustavu sa ciljem umanjenja rizika i sprečavanja budućih financijskih kriza (reforma prudencijalnih standarda i standarda financijskog izvještavanja) uklanjanje političkih i socijalnih posljedica financijske krize (Island i Grčka)

  6. Percepcija i efekti krize u RH sredinom 2008. godine kriza se negirala pretpostavljalo se da tržišta RH nisu visoko integrirana u globalna tržišta pretpostavljalo se da je bankovni sustav stabilan i visoko kapitaliziran te otporan na vanjske šokove Prelijevanje krize na domaće tržište dogodilo se kroz dva kanala: visoki vanjski (javni) dug pad izvoza i prihoda temeljem istog za tvrtke koje su bile orjentirane na vanjsko tržište (npr, drvna industrija pad vanjske potražnje)

  7. Efekti financijske krize u RH financijska tržišta pad Crobexa (5200-1300 bodova 2008-2009) pad imovine OIF (30-mlrd kn – 8 mlrd kn/2008-2009) pad prometa na burzi (dnevni dionički promet 150 mil kn-10 mil kn) rast spredova prinosa, na dužničke vrijednosne papire države, spredova bid-a ask-a, (trezorski zapisi 3,4%-8%9, obveznice) makroekonomija i realni sektor pad BDP-a (2009 g. -5,8%) (2008 +2,4%) (2007 +5,5) pad poreznih prihoda 8,4% deficit proračuna 3% BDP-a (-2,8 mlrd kn/2008, -10mlrd kn 2009) rast stope nezaposlenosti (13,2% na 14,9%)

  8. Efekti financijske krize u RH korporativni sektor erozija rezultata poslovanja financijske industrije/izdavatelja (primjerice, građevinski sektor, prezaduženost i nelikvidnost) statusne promjene: preuzimanja, spajanja, pripajanja i likvidacije odljev kapitala u inozemstvo (investitora) 50% ulaganja u dionice OIF primjena hibridnih instrumenta (kapitalne rezerve) za popravljanje bilanci u financijskom sektoru financijska restrukturiranja u realnom sektoru (financijske konsolidacije i sekundarni utjecaj na bilance mirovinskih i investicijskih fondova INGR, MGMA, HGSP)

  9. Razvoj financijske strukture Temeljni zadaci financijskog sustava mobiliziranje štednje alokaciju kapitala u produktivne projekte (sektore) korporativna kontrola upravljanje rizicima olakšavanje razmjene dobara i usluga Financijski sustavi mogu biti dominantno bankocentrični sustavi (kojima dominiraju banke) tržišnocentrični financijski sustavi 31. prosinca 2009. godine bankovni sektor iznosi 76,5% financijskog sektora a nebankovne financijske institucije 23,5% financijskog sektora 2,2% BDP-a čini redovni promet ZSE za 2009. godinu 13,4% bankovni sustav veći od BDP-a 34,9% BDP-a nebankovni financijski sektor

  10. Razvoj financijske strukture Prednosti bankocentričnih sustava (European banking-based financial system-indirektno financiranje putem banaka) tržište nemože kvalitetno riješiti probleme: asimetričnih informacija korporativne kontrole Prednosti tržišnocentričnih sustava (Anglo-Saxon market-based financial system-direktno financiranje) primarni cilj banaka je sigurnost povrata zbog čega one potiču investitore na poduzimanje konzervativnih projekata novi i rizičniji projekti s višim povratom ostaju bez financiranja razvijena i likvidna tržišta kapitala omogućavaju transformaciju vlasništva tijekom životnog vijeka projekta što ohrabruje investitore da ulažu u projekte s dužim rokovima dospijeća i višim prinosom

  11. Razvoj financijske strukture Razultati istraživanja na razvijenim tržištima pokazuju financijska razvijenost kao aktivnost banaka prema privatnom sektoru i likvidnost tržišta kapitala predstavljaju dugoročnu pozitivnu odrednicu gospodarskog rasta da pravni sustav ima glavnu ulogu u dinamici razvoja financijskih posrednika i posljedično u dostupnosti financijskih usluga razvoj učinkovitih financijskih tržišta vodi ka snižavanju troška kapitala i gospodarskom rastu razvijenost tržišta kapitala je vezana uz mogućnosti dugoročnog financiranja, dok je razvijenost bankarskog sustava vezana uz dostupnost kratkoročnog financiranja

  12. Tržište kapitala i financijsko izvještavanje Trend harmonizacije financijskog izvještavanja usporedive, transparentne i povjerljive financijske informacije su temelj urednog (nesmetanog) funkcioniranja tržišta kapitala globalna financijska tržišta stvaraju potrebu za usporedivim standardima financijskog izvještavanja broj rasprostranjenost i veličina multinacionalnih kompanija, direktne strane investicije, prekogranična trgovina vrijednosnim papirima, kao i broj stranih kompanija listanih na domaćim burzama socijalne, kulturne, pravne, kulturološke razlike između država, slične transakcije obračunate različito u različitim državama set IAS/IFRS koji pomaže harmonizaciji financijskih informacija kompanija i harmonizaciji računovodstvenih pravila rezulat su koristi za investitore, analitičare, burze, kompanije

  13. Izvještajni zahtjevi HANF-e nadležnost HANF-e subjekti nadzora HANF-e i kvartalno izvještavanje izdavatelja za burzu dvije temeljne skupine izvještaja financijski izvještaji opće namjene (pravni okvir IAS/IFRS), prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanje, novčanih tokova i promjena kapitala, godišnji izvještaj obvezna vanjska revizija financijski izvještaji posebne namjene po posebnim zahtjevima ovlaštenih korisnika HANF-a, HNB-a za regulatorne svrhe prudencijalni nadzor, samo za određene izvještaje propisana obveza vanjske revizije

  14. Pravni okvir financijskog izvještavanja EK zatvoreno poglavlje 6. Pravo trgovačkih društava Prihvaćen model nadležnosti: Odbor za standarde financijskog izvještavanja-donošenje standarda Ministarstvo financija/realni sektor-financijski izvještaji HANF-a/nebankovne financijske institucije-financijski izvještaji HNB-a/kreditne institucije-financijski izvještaji Definirana primjena standarda financijskig izvještavanja: HSFI (mali i srednji poduzetnici) IAS/IFRS (veliki poduzetnici, burzovne kotacije i financijski sektor) HANF-a je propisala: strukturu i sadržaj GFI za subjekte nadzora kvartalne izvještaje za izdavatelje

  15. Otvorena pitanja/primjedbe HANF-e prikaz financijskih izvještaja (obrasci strukture i sadržaja GFI) problemi vrednovanja (kotirane cijene/aktivno-likvidno tržište) objavljivanja/bilješke izvještavanje o rizicima (MSFI 7) HANF-a je zatražila dopunu revidiranih GFI-ja za koje nije mogla utvrditi suštinu transakcija i njihov utjecaj na financijski položaj i rezultat sadržaj mišljenja revizora (nejasno izraženo mišljenje, propisani sadržaj) definiranje pojma aktivno tržište “kotirane cijene neposredno i redovno raspoložive na aktivnom tržištu, od trgovca, brokera, poslovne grupe, agencije za regulaciju cijena ili zakonodavne agencije, i ako te cijene predstavljaju stvarne i redovno nastale transakcije prema tržišnim uvjetima”, u odnosu na vrijednost pozicije i dnevne promete

  16. Pokazatelji neaktivnog tržišta Pokazatelji neaktivnog tržišta navode se u nastavku: značajan pad volumena i razine aktivnosti (količine i razine cijena) širok bid ask spread (nalozi na kupnju i prodaju) značajan pad ili nedostatak novih izdanja značajan rast premije za rizik likvidnosti odnosno traženog prinosa do dospijeća instrumenata sa fiksnim prinosom opće je pravilo da tržišne cijene predstavljaju očekivanja tržišnih sudionika umjesto da se temelje na tekućim informacijama kotirane cjene značajno variraju tijekom vremena na tržištu koje čine brokeri (market makers trading)

  17. Otvorena pitanja/primjedbe HANF-e primjena koncepta “fer vrijednosti” (kotirane cijene ili tehnike procjene, neuvršteni financijski instrumenti), hijerarhija fer vrijednosti, primjena nestandardnih modela, nedovoljno podataka o strukturi modela kod objave, ključne pretpostavke modela, (primjerice investicijska društva vrednovanje donice ZSE od 1.000,00 do 6.000,00 KN) definiranje pojma preprodaja u “kratkom roku/bližoj budućnosti” (utjcaj na definiranje izloženosti odgovarajućim vrstama rizika te na kapitalne zahtjeve) kratki rok za HANF-u iznosi najduže godinu dana, međutim pojam trgovanja uključuju obavljanje transakcija za kraća razdoblja

  18. Otvorena pitanja/primjedbe HANF-e tehnike procjene fer vrijednosti za neuvštene financijske instrumente obrasci HANF-e ili obrasci revizora (predložak za reviziju i javnu objavu subjekti nadzora HANF-e i izdavatelji), standardni i nestandardni, različiti zahtjevi analitičara, elektroničke obrade podataka, revizora, računovodstvenih standarda bilješke/objavljivanja vrednovanje nekretnina (problem utvrđivanja fer vrijednosti, aktivnog tržišta, tehnika procjene, priznavanja efekata vrednovanja po fer vrijednosti u kapital ili RDG) pojam “rijetke okolnosti” erozija financijskog tržišta koja se pojavila u trćem kvartalu 2008. godine je mogući primjer rijetkih okolnosti, zato je i dopuštena reklasifikacija od 1. srpnja 2008. godine određenih kategorija financijske imovine

  19. Otvorena pitanja/primjedbe HANF-e revidiranje nadzornih izvještaja (adekvatnost kapitala, investicijskih društava, prikladnost mjera za zaštitu sredstava klijenata investicijskih društava), pitanje forme i sadržaja mišljenja revizora na iste MSFI 7-izvještavanje o upravljanju rizicima (izvještavanje o adekvatnosti kapitala za investicijska društva) sekundarno tržište instrumenata sa fiksnim prinosom (korištenje kotiranih cijena za fer vrijednost) konsolidacija GFI revidiranje i objava (vladajućeg društva i grupe) hibridni i podređeni financijski instrumenti, kapitalne rezerve, restrukturiranje obveza, ispunjavanje kapitalnih zahtjeva (razvoj prakse, pravna osnova i forma i obilježja instrumenata)

  20. Razvoj učinkovitog tržišta kapitala podrazumjeva proces sa jasno definiranim ovlastima, obvezama ciljevima relevantnih sudionika izdavatelji su dužni osigurati potpuna točna i pravovremena objavljivanja podataka o financijskom položaju, rezultatu i druge činjenice koje su materijalne za odluke investitora o alokaciji kapitala primjenjivati računovodstvene standarde visoke kvalitete koji promoviranju povjerljive informacija korisne širokom kugu korisnika kod donošenja odluka regulator tržišta je dužan osigurati neovisno verificiranje financijskih izvještaja i usklađenost sa računovodstvenim standardima kroz profesionalnu vanjsku reviziju

  21. Razvoj učinkovitog tržišta kapitala obavljanje vanjske revizije temeljem jasno definiranih međunarodno prihvaćeih standarda pravila koja osiguravaju neovisnost vanjskih revizora mehanizam usklađenja sa općeprihvaćenim računovodstvenim i revizijskim standardima vanjski revizori su dužni razvijati povjerenje u objavljene financijske izvještaje koje koriste investitori, kreditori i vlasnici kod donošenja odluka o alokaciji kapitala promovirati neovisni rad revizora institucionalno i faktički neovisan od bilo kakvog utjecaja neovisan od interesa ili povezanosti koji mi mogli utjecati na profesionlne procjene ili objektivnost razvijati profesionalne standarde

  22. Neovisnost revizora Profesionalni standardi neovisnosti revizora najčešće variraju u : skupu pravnih (fizičkih) osoba unutar i izvan revizijski tvrtki na koje se primjenjuju zahtjevi za neovisnost vrsti financijske poslovne ili druge povezanosti pravne (fizičke ) osobe sa subjektom revizije vrsta drugih usluga koju revizor (revizijsko društvo) može pružati subjektu revizije mjerama za spriječavanje opasnosti koje prijete neovisnom radu revizora

  23. Neovisnost revizora Standardi neovisnosti revizora čine skup principa podržanih zabranama, ograničenjima, procedurama i objavljivanjima sa namjeroma spriječavanja: stjecanja privatnog interesa nepostojanja sustava interne kontrole zastupanje (obrana) klijenta povezanih osoba, poznanstva, prisnost

More Related