Hrvoje Turković Struktura filmske precepcije, 20 14

1. Hrvoje TurkovićStruktura filmske precepcije, 2014 4. Temelj za “čimbenike sličnosti” 19. Ožujka 2014.

2. Perceptivni temelji za “čimbenike sličnosti” • Osim načelnog izvještaja o slaganju psihologa da je u temelju percepcije filma i percepcije životnih okolnosti – istovjetna perceptivna (prepoznavateljska sposobnost) potrebno je predočiti što je to što u percepciji omogućava “primjenu istih mehanizama”

3. Podudarnost optičke registracije oka i kamere

4. Veza optičkog rasporeda životnog prizora i filmskog prizora • LITERATURA: James J. Gibson, 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J. Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA) • Kao što se životna okolina pruža strukturiran optički raspored za pogled opažača… • …sličan – u mnogome istovjetan – optički raspored pruža i filmska slika. • Optički uvjeti razabiranje životnog i filmskog prizora – podudarni su, pa se i ‘instrumenti’ za ‘registraciju’ tih optičkih uvjeta – podudaraju:

5. Camera obscura (tamna komora) – prvi dokumenti • 1. Reinerus Gemma-Frisius, 1544 • 2. Athanasius Kircher, 1646

6. Camera obscura – naprave za slikanje • Camera Obscura, Reinerus Gemma-Frisius, 1544 • Camera Obscura, Georg Friedrich Brander (1713 - 1785), 1769

7. Varijante camere obscure

8. Izum camere obscre • Na prvi se pogled čini da je izum camere obscure urađen prema građi oka • No, zapravo, je camera obscura bila izumljena neovisno o spoznajama o strukturi i funkcioniranju oka, ali su to istraživači funkcioniranja oka (npr. Descartes) povezali, pa je ta veza korištena za objašnjavanje funkcioniranja ljudskog oka.

9. Prizor • Ono što se rekonstruiralo pomoću camere obcure bio je – “prizor” ispred otvora kamere, odn. ispred “otvora oka” (zjenice). • Od prizora se projicira ono što reflektira svjetlo, i to ostavlja trag na dvodimenzionalnoj (projekcijskoj) plohi – bilo onoj u cameri opscuri bilo ono u oku.. • Dakle: I slika koju je snimila kamera (fotografija, filmska slika) kao i slika koju registrira oko kad gleda prizor uživo – jesu dvodimenzionalne slike, jer su isti optički uvjeti za nastanak i jedne i druge. • Slika na dvodimenzionalnoj projekcijskoj plohi svjetlosno odgovara “točku po točku” prizornim, refleksijskim “točkama”

10. Veza optičkog rasporeda životnog prizora i filmskog prizora • LITERATURA: James J. Gibson, 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp (također: J.J. Gibson, 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA) • Kao što se životna okolina pruža strukturiran optički raspored za pogled opažača… • …sličan – u mnogome istovjetan – optički raspored pruža i filmska slika. • Optički uvjeti razabiranje životnog i filmskog prizora – podudarni su, pa se i ‘instrumenti’ za ‘registraciju’ tih optičkih uvjeta – podudaraju • Međutim, nije samo optička struktura prizora ono što registrira i slika i oko, i oko koje gleda sliku, nego je to uvijek optička struktura kako se vidi sa specifične točke promatranja.

11. Podudarnost optičke registracije oka i kamere – točka promatranja Točka promatranja

12. Projekcija i točka promatranja • Svako premještanje točke promatranja – mijenja i projekcijske odnose u slici, nešto drugačije raspoređuje optičku “vidljivost” prizora.

13. Primjer optičkog prizornog rasporeda projiciranog za točku promatranja točke promatranja projekcija optičkog područja na mrežnicu

14. Izvedivost točke promatranja iz projekcijskih obilježja prizora • Tto ujedno znači da se - ako je osiguran određen optičko-projekcijski raspored ukupnih sastojaka prizora – iz njega može izvesti (derivirati) - točka promatranja. • I doista, mi u životu svoju (tjelesnu) točku promatranja (a time i svoj položaj u prostoru, u ambijentu) deriviramo iz projekcijskih rasporeda koje nam padaju u oko u danom trenutku, i to naš mozak radi “automatski” (bez ikakve naše svjesne kontrole). • No, to znači da mi možemo isto tako izvesti “točku promatranja” iz projekcijskih osobina prizora snimljena fotografijom, filmom, videom...

15. Projekcija i prizorna dubina • No, što se to projekcijski mijenja kako se mijenja točka promatranja? • Iz različitih vizura se mijenjaju “dubinski odnosi” među prizornim pojavama

16. Shematski prikazi optičkog protoka privizurnom približavanjuiz Gibsona

17. Veza između prizorne dubine i točke promatranja: perspektiva • To znači da iz projekcijskih osobina filmske slike možemo zaključiti i o dubinskom rasporedu prizornih sastojaka– (onom koji se udaljuje od točke promatranja i mijenja u odnosu na nju) • Tako da projekcijske osobine životnog prizora, ali i filmske slike, ima dvostranu funkciju: • Da indicira dubinu unutar prizora (dubinske odnose među sastavnicama prizora) • Da indicira točku promatranja – iz koje se točke vidi prizor (odn. Iz koje se točke odakle se bila izvršila projekcija prizora) • Ovu dvostranu osobinu projekcije se – od renesanse i dostignuća renesansnog slikarstva na ovamo – naziva perspektivom • A osobine projekcije koje daju i jednu i drugu informaciju nazivaju se, kod psihologa - “znakovima dubine” (engl. depth cues), a među likovnim teoretičarima - perspektivama ili perspektivnim pokazateljima

18. Monokularni perspektivni indikatori s nepomične točke promatranja • Pokrivanje • bliži predmeti dijelom zakrivaju dalje • Relativno smanjivanje u vidnom polju (perspektivno skraćenje) - stvari se razmjerno smanjuju u vidnom polju kako se udaljuju, a razmjerno se uvećavaju kako se približuju • Gradijent dubine • Teksture se ‘zgušnjavaju’ kako se odmiče u dubinu • Varijanta relativnog smanjivanja • Linearna perspektiva • perspektivno ‘stjecanje’ paralelnih linija u točki nedogleda • Varijanta relativnog smanjivanja • Relativna visina u vidnom polju • Ispod horizonta: donji dio bližih stvari je niže u vidnom polju, a udaljenijijih više • Iznad horizonta: obratno

19. Svjetlosni indikatori • Atmosferska perspektiva • Izbljeđivanje – udaljene stvari su bljeđe, gube se kontrasti • Koloristička atmosfera – boje niske frekvencije gube se s udaljenošću dok za najudaljenije ne prevlada ljubičasta, pa plava. • Zasjenjenje • Oblikovna sjena – ocrtava ‘dubinski oblik’ predmeta • Bačena sjena – ocrtava razmjerni prostorni razmještaj pedmeta u vidnom polju

20. Pokazatelji pomične točke promatranja, i s nje • Paralaksa gibanja, relativno gibanje u vidnom polju • Bliže se stvari brže kreću vidnim poljem a udaljenije sporije • Relativno prekrivanje-otkrivanje pozadine • Predmet koji se kreće zakriva-otkriva pozadinu i predmete dalje od sebe • Optički protok – po dubini • Dinamični vid “smanjivanja-povećavanja” • vožnja unaprijed podrazumijeva “širenje” iz središta, relativno otkrivanje dubinskih pojava, te povećavanje prije malih prizornih sastojaka, a • vožnja unatrag podrazumijeva “skupljanje”, relativno prekrivanje i smanjivanje prije velikih prizornih sastojaka.

21. Shematski prikazi

22. Shematski prikazi optičkog protoka i paralakse kretanjaiz Gibsona

23. Kako u animaciji postići paralaksu gibanja promatrača • Multiplano snimanje animiranog filma (Iz Dovniković, Škola crtanog filma)

24. Binokularni indikatori • Steroskopija, binokularna disparatnost • Preklapanje dvaju slika viđenih s neznatno različite strane • Konvergencija očiju • Križanje ili razmicanje dvaju oka prema udaljenosti ili dubinskom kretanju žarišnog kretanja • Akomodacija leće • Opuštanje i stezanje leće ovisno o udaljenosti predmeta kojeg se teži izoštreno opaziti

25. Uzajamne veze indikatora • Indikatori su razmjerno neovisno jedni od drugih, • mogu biti i uzajamno potirući (kontradiktorni – u paradoksalnim slikama) • PRIMJER u sljedećem slajdu • Obrađuju se uglavnom u različitim mozgovnim centrima • No, tipično i većinom, indikatori se kombiniraju i uzajamno podupiru u percepciji jedinstvenog dubinskog prostora

26. Paradoksalne slike:Escherov Vodopad – konflikti između indikacija ‘vertikalne perspektive’ i pokrivanjaMagritte – nekonzistentna pokrivanja

27. Primjeri višeindikatorske perspektivne integracije u prvim filmovima • Kao i fotografija, film je ‘automatski’ bilježio projekciju ‘optičkog područja’ na plohu – odmah je nudio integriranu perspektivnu situaciju • No različito od fotografije, film je nudio i perspektivne indikatore kretanja • Fascinacija prvim filmovima bila je, dijelom, upravo u uvjerljivim perspektivnim efektima filmski projiciranih prizora – visoko podudarnim s onima koje pribiremo u životu (usp. Gibson . Ecological Approach…) .

28. Razlog mnogostrukosti perspektivnih indikatora PITANJE • Zašto toliki broj i toliko međusobno različitih indikatora? • Čemu ‘redundantnost’, ‘zalihost’ u indikatorima? ODGOVORI: • 1. U različitim nam prilikama mogu različito biti raspoloživi indikatori optičkog rasporeda, a mi se u svakoj prilici moramo snalaziti u prostoru • Ponekad je i samo jedan raspoloživ indikator dovoljan da razaberemo prigodno važan dubinski odnos, • Ali, što je više indikatora to smo sigurniji u procjenama razmjernog dubinskog smještaja predmeta u prizoru, prostornog razmještaja ambijenta • 2. Veći broj raspoloživih indikatora omogućuju, na drugoj strani, visoko precizno utvrđivanje točke promatranja, mjesta u promatranu prostoru s kojeg se promatrački (i kretalački) snalazimo.

29. Literatura uz predavanje: • Arnheim, Rudolf, 1974, Art and Visual Perception (poglavlja: Spade, Movement), Berkeley, London: University of California Press (srpski prijevod: R. Arnhajm, 1981, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd: Univerzitet umetnosti) • Cutting, J.E., P.M. Vishton, 1995, “Perceiving Layout and Knowing Distance…”, u M.P. Friedman i E.C. Carterette, ur., 1996, Cognitive Ecology, Handbook of Perception and Cognition, 2. izdanje, New York, London: Academic Press • Gibson, James J., 1950, The Perception of the Visual World, Westport: Greenwood Press • Gibson, J. J., 1966, The Senses Considered as Perceptual Systems, Boston: Houghton Mifflin Comp • Gibson, J.J., 1979, Ecological Approach to Visual Perception, Hillsdale: LEA) • Gregory, Richard L., 1998. (5. izdanje), Eye and Brain. The Psychology of Seeing, Oxford: Oxford U.P. • Ivančević, Radovan, 1996, Perspektive, Zagreb: Školska knjiga • Turković, Hrvoje, 2002, Razumijevanje perspektive, Zagreb: Dureux