Seminarski rad
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 57

Seminarski rad PowerPoint PPT Presentation


  • 166 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Seminarski rad. Tema: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti ( Diabetes Melitus ). Uvod. Šećerna bolest je kroničan poremećaj metabolizma (ugljikohidrata, masti, bjelančevina, minerla i tekućina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina koji izlučuje gušterača.

Download Presentation

Seminarski rad

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Seminarski rad

Seminarski rad

Tema:

Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

( Diabetes Melitus )


Seminarski rad

Uvod

  • Šećerna bolest je kroničan poremećaj metabolizma (ugljikohidrata, masti, bjelančevina, minerla i tekućina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina koji izlučuje gušterača.

  • Šećerna bolest (diabetes) je stanje pri kojem organizam ne može da koristi unesenu hranu na pravi način.

  • Diabeinein (grčki) znači protjecati, jer osnovni znak bolesti da bolesti da organizam ne sadržava tekućinu, bolesnik mnogo pije imnogo izlučuje tekučine mokraćom.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Seminarski rad

Uvod

  • Melitus znači sladak kao med, što se odnosi na mokraću kojom se izlučuje šećer iz organizma. Veliki dio unesene hrane se razgrađuje u šećer poznat pod nazivom glukoza, koji organizam koristi za dobijanje energije.

  • Čimbenici rizika koji uzrokuju diabetes jesu genetska predispozicija, bolesti gušterače, pretitost, alkoholizam, citroza jetre, virusne bolesti, trudnoća, fizičke i društvene traume, ljekovi (diuretici, kortikosteroidi, kontracepcijeske pilule).

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Seminarski rad

Uvod

  • Novija istraživanja pokazuju da imunološki sistem antitjelima može uništiti vlastite stanice Langerhansovih otočića koji su zaduženi za pridukciju inzulina.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Po etni simptomi e erne bolesti

Početni simptomi šećerne bolesti

  • Šećer (glukoza) se u mokraću (urinu) javlja kada nivo glukoze u krvi dostigne 10mmol/l

  • Pojačano mokrenje (polurija) nastaje pošto organizam pokušava da eliminiše suvišni šećer. Uz šećer se gubi i tjelesna tečnost.

  • Zamor, slabost i gubitak tjelesne težine se javljaju zato što organizam nije u mogućnosti da koristi ili skladišti glukozu.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Po etni simptomi e erne bolesti1

Početni simptomi šećerne bolesti

  • Apetit se pojačava (Polifagija) što je pokušaj organizma da obezbjedi više hrane za energiju.

  • Ostali simptomi mogu uključivati: infekcije, sporo zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku ili nogu, slabljenje vida.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Zadatci sestre pri provedbi dijagnosti ih postupaka

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka

Jednokratno određivanje glukoze (šećera) u krvi GUK ili ŠUK

  • Bolesniku se uzima vesnka krv (5ml) ili kapilarna krv (jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK –a.

  • Normalna vrijednost GUK –a je od 4,4 do 6,7 mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Zadatci sestre pri provedbi dijagnosti ih postupaka1

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka

Testovi za brzu orjentaciju razine GUK –a

  • Za brzo određivanje GUK –a koristi se jednostavna metoda enzimskih test traka. Postupak je jednostavan i brz.

  • Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom djelu jagodice sa strane, blizu vrška prsta. Istisne se prva kap krvi i obriše vaticom, a sljedeća se kap istisne na test traku.

  • Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Zadatci sestre pri provedbi dijagnosti ih postupaka2

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka

  • Promjena boje na test trakici uspoređuje se sa bojama na skalama kutijice glukohemotesta, označenoj u vrijesnodtima mmol –a.

  • Novije metode omogućavaju da se test traka nakon uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za mjerenje GUK –a (glukometar) koji će pokazati razinu GUK –a.

  • Danas postoje aparati koji su idealni za samokontrolu GUK –a, bolesnika u kućnim uvjetima, a dužnost medicinske sestre je da poduči bolesnika o uporabi tog aparata i njegove obitelji.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Zadatci sestre pri provedbi dijagnosti ih postupaka3

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka

  • U bolničkim uvjetima nalaz GUK –a treba upisati u temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetičnu bolesnikovu listu.

  • Postoji još niz testova kojima se određuje količina GUK –a u krvi.

  • Naziv glikemija označava označava koncetraciju glukoze u krvi,

  • Povišeni šećer zove u krvi zove se hiperglikemija, a snižena razina šećera u krvi hipoglikemija.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Laboratorijske pretrage urina

Laboratorijske pretrage urina

  • U mokraći dijabetičara nalazi šećera, a katkad i acetona, tj. ketonskih tijelapozitivni su, a kod zdravih osoba negativni su.

  • Šećer se počinje izlučivati tek kad njegova razina u krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.

  • Količina šećera u urinu se provjerava pomoću test traka.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

  • Osnovna podjela dijabetičara u primjeni terapije svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o inzulinu (5-10%) i neovisnih o inzulinu (90-95%)

  • U sve vrste lječenja mora se uključiti dijetalna prehrana, reduciranje prekomjerne ili održavanje iste tjelesne mase, fizička aktivnost i samokontrolu bolesti.

  • Bolesnici ovisni o inzulinu boluju od dijabetesa tipa 1.

  • U tih bolesnika gušterača ne može izlučivati vlastiti inzulin u krvotok.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena lijekova i ostali terapijski postupci1

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci

  • Taj oblik dijabetesa većinom imaju mlađi ljudi, pa i djeca.

  • Bolesnici neovisni o inzulinima boluju od dijabetesa tipa 2.

  • U tih bolesnika gušterača djelomično izlučuje inzulin, ali ne dovoljno.

  • Najčešće se susreće kod starijih ljudi.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

  • Kod lakših slučajeva diabetesa lječenje se provodi peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju koločinu šećera u krvi (Meldian, Euglukom i Diabinese).

  • Ti lijekovi mogu izazvati i neželjene popratne pojave, poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati znakove i o njima izvjestiti liječnika), nepodnošljivost alkohola (crvenilo, mučnina), kožni osip i probavne smetnje.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu1

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

  • Lijek treba dati bolesniku prema liječnikovoj odredbi, 15 do minuta prije obroka.

  • Početak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon uzimanja.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

  • Terapija inzulinom osnova je lječenja osoba oboljelih od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u gušterači nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina.

  • Inzulinsku terapiju mogu uzimati i osobe sa diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i tabletama bila bezuspješna.

  • Inzulin je bjelančevina i ne može se uzimati peroralno jer bi je probavni sokovi uništili.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu1

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu

  • Učinkovitost inzulina postiže se aprenteralnom aplikacijom, najčešće pod kožu ili u mišić, gdje se postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu (posebni pripravci), i u krvi snižuju razinu glukoze.

    Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin uzimaju doživotno.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Vrste standardnih inzulina

Vrste standardnih inzulina

  • Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodniisintetski.

  • Prirodni se dobija iz gušterače svinje ili goveda.

    • To je: SPP inzulin ( iz svinjske gušterače,potpuno pročišćen),

    • i GPP inzulin ( iz goveđe gušterače, potpuno pročišćen )

  • Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomoću bakterija i gljivica.

    Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe koje se prvi put liječe inzulinom.

  • Inzulin se tvornički dvojako pokazuje, kao kristalna imutna otopina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Kristalne bistre otopine inzulina

Kristalne (bistre) otopine inzulina

  • Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (početak djelovanja je pola sata nakon primjene, a djelovanje traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8 sati).

  • Aplikacija je moguća sabkutano, rijeđeinteramuskularno , a intravenskim uglavnom u hitnim intervencijama uz liječničku nazočnost.

  • Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng.rapid = vrlo brz), što označava brzinu djelovanja.

  • Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Mutne otopine inzulina

Mutne otopine inzulina

  • To su otopine kasnijeg i produženog djelovanja (početak djelovanja je jedan sat nakon primjene, a djelovanje traje 16 do 18 sati, a sintetski do 22 sata).

  • Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, što medicinska sestra svakako mora znati.

    Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat će smrt bolesnika!

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Mutne otopine inzulina1

Mutne otopine inzulina

  • Takvi inzulini imaju nastavak LONG (eng.long = dug), što označava brzinu trajanja njegovog djelovanja.

  • Npr. INSULONG SPP ; INSULONG GPP ; HOMOLONG

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Du ina djelovanja inzulina

Dužina djelovanja inzulina

  • Prema dužini djelovanja, inzulini se djele na:

    • Kratkodjelujuće inzuline (kristalne)

    • Srednjodjelujuće inzuline (mutne)

    • Dugodjelujuće inzuline (ULTRATARD)

      • SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POČINJE DJELOVATI 3 SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU JE OD 22 DO 28 SATI.

        Ne smiju se zajedno mješati otopine priprodnih i humanih inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Doziranje inzulina

Doziranje inzulina

  • Doziranje inzulina koje bolesnik treba primiti liječnik ispisuje na temperaturnoj listi u intranacio malim jedinicama ( i.j. ).

  • Svi su inzulini tvornički pakovani u bočicama (lagenama) od 10ml. U 10ml inzulina ima 400i.j. Inzulina, a u 1ml inzulina ima i.j. inzulina. Stoga pri pripremi inzulina propisanu dozu, manju od 40 i.j. treba podijeliti sa brojem 4, pa reultatu ispred broja dodati nulu i decimalnu tačku, kako bi se odredilo koliko ml ljeka treba uvući u štrcaljku.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Doziranje inzulina1

Doziranje inzulina

  • Ako je propisana doza 40 i.j. ili više nakon dijeljenja s brojem 4 rezultatu se stavlja decimalna tačka posle prvog broja.

  • NPR. ordmirano je:

    12 i.j. IRSPP + 16 i.j. ILSPP

    Proračunavamo: 12:4=(3) odnosno 0,3ml inzulina

    16:4=(4) odnosno 0,4ml ILSPP

  • U štrcaljku valja uvući:

    0,3 ml IRSPP + 0,4 ml ILSPP

    pa će u štrcaljku biti konbinacija inzulina u sveukupno dozi

    = 0,7 ml IRSPP + ILSPP

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Doziranje inzulina2

Doziranje inzulina

  • Pri proračunavanju doza inzulina treba biti koncertriran, svjestan, ne žuriti i biti siguran u postupak, jer i najmanja pogreška, pogrešna doza može bolesniku izazvati opasne posljedice npr. SMRT.

  • Inzulinse pohranjuje u vratima hladnjaka ( od +2 do +8 °C ), jer pri izlaganju temperatiru većoj od +32 ili nižoj od 0 °C može se zgrušiti.

  • Prije upotrebe inzulina treba provjeriti valjanost njegove upotrebe.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena inzulina

Primjena inzulina

  • Inzulin se daje tačno u dozi i na način kako je upisao liječnik na bolesnikovoj tempraturnoj listi.

  • Liječnik dozu određuje svaki dan.

  • Medicinska sestra mora znati da je zabranjeno davanje inzulina bez svakodnevne napisane doze inzulina na temperaturnoj listi.

  • U bolničkim uvjetima inzulin se daje 80 minuta prije obroka.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena inzulina1

Primjena inzulina

  • Treba znati da na apsorciju inzulina djeluju i drugi čimbenici, pa će apsorcija biti ubrzana pri:

    • Tjelesnoj aktivnosti;

    • Izlaganje vrućini;

    • Kupanje u vrućoj kupki;

    • Manjoj dozi inzulina.

  • A biti će usporena pri:

    • Izlaganju hladnoći;

    • Pušenju;

    • Većoj dozi inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Primjena inzulina2

Primjena inzulina

  • Inzulin se najbrže apsorbira na području trbuha, sporije na nadlaktici, a najsporije na natkoljenici.

  • Preporučuje seda se svaka inekcija inzulina aplicira na drugom mjestu tj. da se u isto mjesto ne ubada u vremenskom razmaku kraćem od 30 dana. Tako će se izbjeći moguće posljedice.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Pribor za davanje inzulina

Pribor za davanje inzulina

  • Inzulin se unosi tzv. Inzulinskom štrcaljkom od 1ml na kojim radi lakšeg doziranja za bolesnika mogu biti označene doze i u interacija jedinicama.

  • Ako nemammo ovakvih štrcaljki rabe se i od 2ml, na kojoj je napravita raspodjela.

  • Inzulinska štrcaljka je veličine 1 ili 2ml.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Pribor za davanje inzulina1

Pribor za davanje inzulina

  • Za davanje inzulina se koriste inzulinski injektori, štrcaljke u obluki olovaka koje sasdrže uložke s inzulinom, pa se mogu koristiti za davanje više puta u toku 24 sata.

  • Jednostavno je za upotrebu, u nju se umeću uložci s inzulinom, koji se po pražnjenju lahko mijenjaju novima.

  • Isto tako lahko se mjenjaju silikonske igle za gotovo bezbolan ubod, a mogu se koristiti više puta iako je preporuka trajnosti do tri dana.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Pribor za davanje inzulina2

Pribor za davanje inzulina

  • Na olovci su označene doze inzulina koje se lahko podešavaju.

  • Medicinska sestra treba bolesnika podučiti kako će rukovati injektorom, zamjeniti uložak i iglu, te samostalno aplicirati inzulin.

  • Inzulinski injektor (olovka) namjenjena je uporabi za jednu osobu, i za svaku vrstu inzulina je jedan injektor (olovku).

  • Još jedna je mogućnost apliciranja inzulina, i to pomoću INZULINSKIH PUMPICA.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Pribor za davanje inzulina3

Pribor za davanje inzulina

  • Njihovom upotrebom se sprečava svakodnevno ubadanje iglom, a igla sa tatetenom se mijenja za svako nekoliko dana.

  • Ovo je metoda prirodnog oslobađanja inzulina ali je veoma skupa.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Komplikacije i ne eljene pojave uzimanja inzulina

Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina

  • Inzulin u rijetkim slučajevima može izazvati komplikacije i neželjne pojave:

    • LOKALNO SE MOŽE POJAVITI:

      • upala na mjestu injciranja, zbog nepridržavanja pravila asepse

      • preosljetljvost na inzulin pojavom crvenila na mjestu aplikacija

      • atrofija potkožnog masnog tkiva ma mjestu injciranja (lipodistrofija)

    • OPĆE KOMPLIKACIJ SU:

      • Pojave inzulinske hipoglikemije nastale zbog pogreške u doziranju ljeka, što može izazvati hipoglikemijsku komu.

      • Prolazne smetnje vida

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Komplikacije i ne eljene pojave uzimanja inzulina1

Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina

  • Opće alargije na inzulin su rijetke, a može se pojaviti kod osobe koja prekinu uzimati inzulin, pa nakon duljeg vremena opet počnu koristiti.

  • Kod nekih bolesnika se javljaju koliek u želucu i crijevima, a u drugih dolazi do gušenja zbog edema glatisa.

  • Medicinska sestra treba dobro poznavati te komplikacije, prepoznati ih i o primjćenom izvjrsiti liječnika.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

  • Dijabetes pogoršava sve patološke procese već prisutne u organizmu.

  • U dijabetičara je ubrzan proces ateroskleroze s promjenama na krvnim žilama srca, bubrezima, mozgu, živcima i očima.

  • Dijabetes ima važnu ulogu u pojavi ateroskleroze u tih bolesnika, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija pretilost i pušenje.

  • Medicinska sestra treba da poznaje kasne oblike komplikacije dijabetesa, jer je njihova pojava usko vezana za provođenje zdravstvene njege takvih bolesnika.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa1

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

  • Kasne komplikacije dijabetesa su:

    • MAKROANGIOPATIJE – koje nastaju zbog arterosklerotskih promjena na arterijama, najčešće pod kliničkom slikom.

      • Koronarne bolesti (angma pektoris)

      • Cerebrovaskularne bolesti (CVI-celeb-insulte)

      • Periferne vaskularne bolesti (dijabetičko step.igong)

  • Zbog oštečenja periferne cirkulacije bolesti oboljelih od dijabetesa često imaju problema sa trncima, grčevima i osjećajem hladnoće.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa2

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

  • Lošom higijenom, tjesnom obućom ili ozljedama stopala, utire se put infekciji i mogućem nastanku dubokih vidova nekrozoma, i gangreni, koje su posljdecice sepse, anputacije stopala ili noge.

    • MIKROANGIOPATIJE – nastaju zbog poremećaja metabolizma i oštećena kapilarnog sistema, pa pojedinačno nastaju:

      • Planitopatija tj. oštećenje mrežnice oka, uz slabljenje vida te zamućuje leća i pojavu mrena, krvarenja na retmi, oštećenje očnih živaca, pa i sljepoće.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa3

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa

  • Nefropatija tj. oštećenje bubrega zbog oštećenja krvnih žila, razlog su bubrežne insufijencije i arterijske hipertenzije dijabetičara.

  • Neuropatija je oštećenje živaca, a javlja se u dijabetičara zbog promjene na kapilarima živčanih ovojnica, poremećaji ekstremiteta, utrnulost, drvenilo, bolovi itd. Zbog bolesnikove neosljetljivosti može doći do bezbolnih ozljeda, opasnih fraktura, ranavanju, opekotinama itd.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

  • Medicinska sestra mora dobro poznavati akutne komplikacije dijabetesa i prepoznati ih kao alarmantno stanje i o njima izvjestiti liječnika.

  • Akutne komplikacije dijabetesa i pogreška u lječenju dijabetesa manifestuje se kao:

    • Hiperglikemijske kome i kome ( Dijabetička ketocidoza, Hipero-suolornost)

    • Hipoglikemijska pretkoma i koma ( Inzulinska koma kao posljedica prevelike doze inzulina)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa1

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa

Medicinska sestra treba prepoznati simptome i znakove jednog i drugog stanja, ne smije pogriješiti u razlikovanju, jer o tome ovisi zbrinjavanje bolesnika i spašavanje njegovog života.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Hiperglikemijska pretkoma dijabeti ka keto acidoza

Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA)

  • Prepoznajemo je po slijedećim simptomima i znakovima:

    • Zadah po acetonu

    • Bolesnik je dehidriran i žedan

    • Koža je suha, topla, crvena bez znoja

    • Usne raspucale i suhe

    • Oči upale

    • Umor, malaksavost i pospanost

    • Tlak snižen

    • Anoreksija

    • Grčevita bol u trbuhu

    • Mučnina i povraćanje

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Hiperglikemijska pretkoma dijabeti ka keto acidoza1

Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA)

  • Hiperglikemijska koma nastupa polagano, tijekom više sati.

  • Stanje potvrđuje:

    • Visoka glikemija (viša od mnol/L)

    • Ketonemija

    • Glikozurija

    • ketonurija

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Zbrinjavanje bolesnika u stanju hipoglikemijske kome

Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome

Hipoglikemijska pretkoma i koma (inzulinska koma)

  • Prepoznajemo je poslijedećem simptomima i znakovima:

    • Koža blijeda i vlažna

    • Hladno znojenje

    • Osjećaj gladi

    • Smetnje govora

    • Trnjenje u ustima i prstima

    • Glavobolja i vrtoglavica

    • Teturanje u hodu kao da je bolesnik pijan

    • Grčevi mišića

    • Itd.

Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Zbrinjavanje bolesnika u stanju hipoglikemijske kome1

Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome

  • Hipoglikemijska koma nastupa naglo.

  • Stanje potvrđuje:

    • Nalaz hipoglikemije (niži od 2,5 mnol/l)

    • Nema ketonemije

    • Nema ketourije

    • Nema glukozurija

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Prehrana bolesnika oboljelih od e erne bolesti

Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti

  • Kada se govori o prehrani dijabetičara, treba naglsiti njezinu preventivnu ulogu.

  • Naime, šećerna bolest je češće u adipoznih osoba, a suzbija se uravnoteženom prehranom.

  • Loše prehrambene navike u obitelji, pa čak i u većim zajednicama, uveliko pogoduju čimbenicima za dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju bolesti.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Prehrana bolesnika oboljelih od e erne bolesti1

Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti

  • Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave hrane, i to: žitarica, riže, tjestenine u odabiru ugljikohidrata: voća i povrća s vlaknastim tvarima koje potiču peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol i usporuju porast GUK –a nakon jela; umjerenim unosom bjelančevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i mlječnih proizvoda.

  • U pravilnu prehranu, važno je kontroliranje i održavanje, odnosno postizanje idealne tjelesne mase, te redovito provođenje tjelesnih aktivnosti.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Dijetoterapija bolesnika oboljelih od e erne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti

  • Dijetoterapija dijabetičara u izboru hrane ne razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba.

  • Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreška, jer bolesnik urinom stalno gubi šećer, zbog čega bi organizam morao trošiti vlastite masne rezerve, a time bi se provocirala ketoacidoza.

  • Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate, šećer, kolače, med, bombone, čokoladu, voćne sirupe, žestoka alkoholna pića, odnosno sve namjernice i pića sa dodatkom šećera.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Dijetoterapija bolesnika oboljelih od e erne bolesti1

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti

  • Dijabetičar se nemora odreći slatkih pića i namirnica ako su zaslađene umjetnim sladilima (npr. Saharinom, Natrenom, Sladianom).

  • Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate kolesterolom.

  • Najveći dio potreba organizma zadovoljava se unošenjem bjelančevina, a prednost treba davati mliječnim proizvodima i nemasnom mesu.

  • Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetičara okvirno iznose:bjelančevina do 20%, ugljikohidrata do 55%, masti oko 25%

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Broj dnevnih obroka

Broj dnevnih obroka

  • Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti jedan obrok.

  • Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji daju se tri glavna obroka.

  • Dijabetičari koji dobijaju inzulin dva puta na dan, obroke treba rasporediti na šest dnevnih obroka, i to: tri glavna, dva međuobroka i jedan obrok prije spavanja (mlijeko ili voće)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Broj dnevnih obroka1

Broj dnevnih obroka

  • Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme ( npr. zajutarak oko 8 sati, doručak oko 10 sati, ručak oko 12 sati, uzina oko 16 sati, večera oko 18 ili 19 sati i noćni obrok oko 21 sat.)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Provo enje fizi ke aktivnosti

Provođenje fizičke aktivnosti

  • Fizička aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina. Mišić koji radi iskorištava glukozu iz krvi i smanjuje potrošnju vlastitog inzulina .

  • Tjelesna aktivnost poboljšava iskorištenje masnih tvari i snižuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno djeleuje i psihički jer opušta bolesnika.

  • Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti može izabrati vježbe za opuštanje, istezanje, gipkost zglobova, mišića, snage i izdržljivosti.

  • Najvažnije je postići što bolju cirkulaciju krvi, vježbama ruku i nogu.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Spre avanje komplikacija

Sprečavanje komplikacija

  • Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije, drugim bolestima, psihičkim i fizičkim naporima.

  • Pridržavanje savjetima i održavanje svakodnevne higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili preventirat pojavu kasnih komplikacija dijabetesa.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Higijane tijela i njega ko e

Higijane tijela i njega kože

  • Preporučljivo je svakodnevno tuširanje mlakom vodom, neutralnim sapunom.

  • Kod pretilih osoba važno je njega pregibnih mjesta, nabora ( ispod odjki kod žena, kožni nabor, unutrašnjost bedra)

  • Bolesnik se treba čuvati ozljeda.

  • Nokti se skraćuju turpijicom u visini jagodice prsta ili režu ravno sa zaobljenim vrhovima.

  • Muškarcima se preporučuje brijanje aparatom, a ako se briju britvicom nužni su oprez i dezinfekcija.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Higijane tijela i njega ko e1

Higijane tijela i njega kože

  • Dijabetičari često imaju upalu usne šupljine, karijesi i paradentozu pa je nužan stomatolog.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti


Spre avanje dijabeti kog stopala i gangrene

Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene

  • O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetičar mora osobito brinuti.

  • Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, već termometrom, oprezno ih brisati mekanim ručnikom osobito između prstiju. Nakon pranja korisno je utrljavanje kreme u kožu.

  • Prilikom skraćivanja noktiju na nogama netreba rezati uglove noktiju.

  • Kožu na nozi i stopalu treba redovito promatrati.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Spre avanje dijabeti kog stopala i gangrene1

Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene

  • Ako se bolesnik ozljedi naozljeđeno mjseto ne stavljati ništa osim sterilne gaze i otići kod lijekara.

  • Zadebljanje na koži nesmije nikako strugati ili skidati sa kože, već posebnom turpijom nakon pranja nogu, a za kurije oči treba otići pedikeru.

  • Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoći za razhlađivanje nogu, nesmije sjediti prekriženih nogu.

  • Ako se noge često znoje treba ih prati uz redovito mjenjanje čarapa.

  • Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog.

TEMA: Zdravstvenanjegabolsenikaoboljelihodšećernebolesti


Kraj prezentacije

KRAJ PREZENTACIJE

Hvala na vašoj pažnji!


  • Login