1 / 17

PREDMET , ZADACI ETNOLOGIJE, NJENE GEOGRAFSKE OSNOVE I DOSADAŠNJI RAZVOJ

PREDMET , ZADACI ETNOLOGIJE, NJENE GEOGRAFSKE OSNOVE I DOSADAŠNJI RAZVOJ. Predavanje 1. dr Anđelija Ivkov - Džigurski. etnologija. +. logos - pojam. etnos - narod. nauka o narodu, narodima. POJAM ETNOLOGIJE. etnografija (opisivanje naroda) – područje bivšeg SSSR-a

gay
Download Presentation

PREDMET , ZADACI ETNOLOGIJE, NJENE GEOGRAFSKE OSNOVE I DOSADAŠNJI RAZVOJ

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PREDMET, ZADACI ETNOLOGIJE,NJENE GEOGRAFSKE OSNOVE I DOSADAŠNJI RAZVOJ Predavanje 1. dr Anđelija Ivkov - Džigurski

  2. etnologija + logos- pojam etnos - narod nauka o narodu, narodima POJAM ETNOLOGIJE • etnografija (opisivanje naroda) – područje bivšeg SSSR-a • ludoznanstvo u Poljskoj • narodopis u Češkoj i Slovačkoj • narodopisje kod Slovenaca • narodoznanstvo kod Hrvata • socijalna antropologijau Velikoj Britaniji • kulturalna antropologijau SAD • „volkskunde“ - nauka o narodu tj. nacionalna etnologija i „völkerkunde“ - nauka o narodima tj. nauka o narodima sveta u Nemačkoj • laografija u Grčkoj • neprajz - opis naroda uMađarskoj • folklor ili folkloristika

  3. NAROD Pod narodom se obično podrazumeva jedna od najširih grupacija stanovništva sa zajedničkim obeležjima: • svest o zajedništvu, • o pripadnosti toj grupaciji, • pretpostavka zajedničkog porekla, • osećanje izvesne srodnosti, • relativno ujednačen jezik, • ista konfesionalnost (veroispovest), • uglavnom zajednička društveno-ekonomska struktura, • mentalitet, • ujednačeni uslovi i karakteristike u privredi, • stanovanju, oblačenju, ishrani, u običajima, u verovanjima i sl. Nacija je dalji stepen, razvijeniji oblik naroda

  4. Etnička obeležja Etnička obeležja čine individualnost svakog naroda po kojima se jedna grupacija razlikuje od druge: • somatske (fizičke), • karakteristike u društvenom životu, • u jeziku-govoru, • u privređivanju, • stanovanju, • odevanju • ishrani, • saobraćaju, • običajima, • u verovanjima, • u umetničkim izrazima, • znanjima, • shvatanjima, • moralu, • u mentalitetu Geografski uticaj!

  5. pojedinac društvo kultura PREDMET proučavanja Šta treba proučavati? Prošlost ili sadašnjost ? • narodi, • njihova društva, • kulture i življenja (dinamičke proizvodno-potrošne funkcije) • doprinose pojedinaca društvu i kulturi • delovanje kulture na društvo i pojedinca, • odnosno društva na pojedince i kulturu ZADACI etnologije Zadatak etnologije je da prouči razvoj ljudi i kulture od nastajanja prvih kulturnih tvorevina po kojima su ljudi i počeli da se razlikuju od životinja do našeg vremena.

  6. Podela etnologije - Opšta etnologija pojave zajedničke svim ljudima Posebne etnologije - proučavaju pojedine narode ili sve narode u vidu opšteg pregleda • Nacionalna etnologija - bavi se proučavanjem jednog naroda (regionalna etnologija ili etnografija) • Etnologija industrijskog društva • Gradska etnologija • Etnomuzikologija • Etnokoreologija (ples) • Narodna književnost

  7. Istorijski razvoj etnologije

  8. Istorijski razvoj etnologije Kineske hronike Najstariji pisani izvori su: Egipatski papirusi (hijeroglifi) Induske vede

  9. Ramajana i Mahabharata Vavilonski tekstovi na glinenim pločicama Persijske Zendavesti

  10. - stari Grci i Rimljani U Evropi Herodot (V vek) - „otac istorije“ i „otac geografije“ Feudalno doba Marko Polo, XIII vek Ibn Batuta “Knjiga o carstvima i čudima Istoka” Tukidid, Ksenofan, Plinije, Cezar, Tacita, Aleksandar Makedonski

  11. Od kraja XV do XX veka • Lafito (Francuz) - boravio u Kanadi • - 1724. „Običaji američkih urođenika - upoređeni sa običajima prvobitnih vremena“ • Jens Kraft (Danac) - proučavao neke grupe indijanaca Južne Amerike. • - 1760. „Kratka istorija najvažnijih ustanova, običaja i mišljenja divljih naroda“ • Matija Antun Reljković - 1762. pisao o pojavama iz narodnog života u Slavoniji • 1791. Godine u Nirnbergu – izložba „Etnographische Bildergalerie“prvi pomen imena ovog termina • U Parizu je 1839. osnovano Etnološko društvo • 1842. u Londonu je osnovano slično društvo (Etnological Society) • 1845. u Petrovgradu (Geografičesko obščestvo) • U Njujorku je osnovano 1846. godine • U Kopenhagenu 1841. godine - prvi muzej etnologije • 1865. godine je ustanovljen British Museum • U Vašingtonu je 1880, stvoren Buro of etnology • U Berlinu 1888. osnovan Muzeum für Völkerkunde i osnovana katedra za etnologiju

  12. Kod nas Jovan Cvijić Vuk Stefanović Karadžić 1906. – Katedra za etnologiju

  13. TEORIJE I METODOLOGIJA ETNOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA • Monogenetsko- prema kojem jedan kulturni element, jednom stvoren na nekom mestu, • širenjem može prenositi na razne strane sveta. • Poligenetsko - je ono po kojem određena kulturna dobra su stvarana na više mesta i u različito vreme. Metode u etnologiji : • Evolucionistički metod - ljudi imaju iste psiho-fizičke predispozicije. • Izrazi ljudske kulture i stvaralačkog rada zavise upravo od tih predispozicija, • te ljudi na raznim stranama sveta stvaraju istovetne ili slične elemente kulture. • Bastijan (prvi profesor etnologije) • Luis Morgan(podelu stupnjeva razvoja na; divljaštvo, varvarstvo i civilizaciju) • Engels • Tajlor • Frezer • Jovan Erdeljanović

  14. Kulturno-istorijski metod ili učenje o kulturim krugovima • Racel(jedno kulturno dobro, stvoreno nekada na jednom mestu, je vremenom raznošeno i preuzimano) • Vilhelm Šmit, Leo Frobeuis, Frric Grebner i dr. Glavni cilj etnologije je pronalaženje osnovne početne kulture, tzv. prakulture 2a) Difuzionizam - istorijski pravac Razvio se u Americi kao specifična varijanta, a njegov glavni predstavnik je bio Franc Boas. • 2b) Istorijski materijalizam • Sve pojave se moraju posmatrati svestrano i ne izolovano, • nego u sklopu većih celina u kojima su se javile i razvile (Engels i Lenjin)

  15. Funkcionalizam • (20-tih godina XX veka) • Bronislav Malinovski (Poljak) i Redžinald Redklif Braun • kultura uopšte je sredstvo da se podmire pre svega biološke potrebe • Strukturalizam • posle II svetskog rata • Klod Levi-Stros • Strukturaliste interesuje više kako je nešto u svojoj suštini, nego zašto je tako

  16. TEHNIKE ETNOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA • Razgovor - sa lokalnim stanovništvom • Intervju - razgovor prema unapred pripremljenim pitanjima • Anketa - metod prikupljanja podataka na osnovu pripremljenog upitnika i određenog uzorka • Posmatranje - prikupljanje podataka putem njihovog neposrednog čulnog opažanja • Test – se sastoji od međusobno povezanih zadataka čijim se rešavanjem nešto meri i ustanovljuje. • Ti zadaci su za sve isti, uz njih je preciziran način rešavanja, kao i načini ocenjivanja postignutih rezultata. KOMPLEMENTARNE NAUKE I DISCIPLINE* • arheologija (ispitivanje starina) • istorija(nauka koja istražuje i proučava prošlost) • numizmatika (nauka koja se bavi proučavanjem starinskog novca i starih medalja) • epigrafika (poznavanje natpisa, tumači i rešava antičke natpise urezane u kamen, metal ili drugi trajan materijal) • istorija umetnosti • lingvistika (nauka o jeziku) • dijalektologija (nauka o dijalektima) • zoologija (nauka o životinjama) • botanika (nauka o biljkama) • mineralogija (nauka o mineralima) • antropologija (nauka koja proučava čoveka na osnovu anatomije, fiziologiji) VEZA GEOGRAFIJE I ETNOLOGIJE

  17. PREDMET, ZADACI ETNOLOGIJE,NJENE GEOGRAFSKE OSNOVE I DOSADAŠNJI RAZVOJ dr Anđelija Ivkov - Džigurski

More Related