Nemetalne mineralne sirovine
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 55

Nemetalne mineralne sirovine PowerPoint PPT Presentation


  • 90 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Nemetalne mineralne sirovine. Goran Domitrović Krešimir Kalafatić. Sadržaj. Općenito Industrija cementa Industrija stakla Industrija keramike Industrija vapna Industrija zemalja EU Nemetalne sirovine u svijetu Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj. Općenito.

Download Presentation

Nemetalne mineralne sirovine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Nemetalne mineralne sirovine

Nemetalne mineralne sirovine

Goran Domitrović

Krešimir Kalafatić


Sadr aj

Sadržaj

  • Općenito

    • Industrija cementa

    • Industrija stakla

    • Industrija keramike

    • Industrija vapna

  • Industrija zemalja EU

  • Nemetalne sirovine u svijetu

  • Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj


Op enito

Općenito

  • Industrija nemetalnih minerala

    • Industrija cementa

    • Industrija stakla

    • Industrija keramike

    • Industrija vapna


Op enito1

Općenito

  • Nemetalne sirovine:

    • pijesak

    • šljunak

    • tehnički i ukrasni kamen

    • gips

    • lapor

    • vapnenac

    • ciglarska, keramička i vatrostalna glina

    • kreda

    • kalcit

    • kvarc i kvarcni pijesak

    • barit

    • grafit

    • sumpor

    • kuhinjska sol

    • azbest


Industrija cementa

Industrija cementa

  • Prema kemijskom sastavu cement dijelimo na dvije skupine silikatne i aluminatne cemente.

    • Silikatni cementi dobivaju se pečenjem lapora i vapnenca

      • baza za proizvodnju metalurških, porculanskih i supersulfatnihcementa

    • Aluminatni cementi dobivaju se pečenjem boksita i vapnenca

      • pri izradi vatrostalnih betona, kao i pri betoniranju na vrlo niskim temperaturama.


Primjena cementa

Primjena cementa

  • Zidarski radovi:

    • mort za zidanje

    • mort za žbukanje (žbuka)

    • podloge i glazure

  • Izrada betona


Industrija stakla

Industrija stakla

  • Staklo je po kemijskom sastavu silicijev dioksid

  • Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla:

    • soda (natrijev karbonat – Na2CO3)

    • vapnenac (kalcijev karbonat - CaCO3)

  • Ovisno o sastavu, staklo ima dodatna svojstva poput boje, čvrstoće i osjetljivosti na temperaturu


Industrija stakla1

Industrija stakla

  • Upotreba stakla

    • Građevinarstvo

    • Prehrambena industrija

    • Elektronička industrija

  • Razvijenost industrije stakla bitna je za brojne segmente industrijskog razvoja

  • Staklo se često proizvodi i u manjim obrtima


Industrija keramike

Industrija keramike

  • Keramički materijal je složen spoj kovina i anorganskih elemenata, a zbog svojih svojstava upotrebljiv je u brojnim granama industrije

  • Nastaju pod utjecajem visoke topline (pečenjem, taljenjem)

  • Keramika je obično tvrda i ima visoku temperaturu taljenja, nisku električnu i toplinske vodljivosti, dobru kemijsku i toplinsku stabilnost i visoku tlačnu čvrstoću


Primjena keramike

Primjena keramike

  • Široka primjena:

    • izrade građevinarskih opeka i crijepova

    • sanitarna oprema

    • alatiza rezanje metala i kuhinjski noževi

    • vatrostalneobloga ložišta ali i slojevi kuhinjskih pomagala

    • vjetrobranii stakla vozila te svjećice motora

    • Senzori, magnetnememorije …

  • Izolacija oplate SpaceShuttle-a zbog visoke izdržljivosti na ekstremne temperature


Industrija vapna

Industrija vapna

  • Vapnoili krečje građevinsko vezivni materijal koji se dobiva iz kamena vapnenca pečenjem na temperaturi od 1000 – 1200 °C

  • Vrste vapna:

    • živo vapno

    • gašeno vapno

    • hidratiziranovapno


Primjena vapna

Primjena vapna

  • Živo vapno

    • Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje tj. kalcijev oksid

  • Gašeno vapno

    • Vapno se raspada i gasi dodavanjem vode razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese

    • Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke


Primjena vapna1

Primjena vapna

  • Hidratizirano vapno

    • Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode

  • Primjenjuje se:

    • u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje)

    • u kemijskoj industriji

    • u cestogradnji (stabilizacija tla)

    • za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode)

    • u prehrambenoj i tekstilnoj industriji

    • u poljoprivredi

    • kao premaz


Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u eu

Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u EU

  • Proizvodnja sektora iznosi 88.6 mlrd. € u 2006. godini ili ukupno 5.25 % dodane vrijednosti industrije zemalja EU

  • Ukupan broj zaposlenih je oko 1 035 500 tj. oko 3% ukupno zaposlenih u industriji

  • Oko 12% svih proizvoda ovog sektora trguje se unutar EU


Industrija cementa u eu

Industrija cementa u EU

  • Velika većina europskih proizvođača cementa aktivni su na globalnom tržištu

  • Najveći trgovinski partner u tom području je SAD

  • Proizvodnja cementa u EU indirektno je vezana uz brojne druge industrije i kao takva kreira velik broj radnih mjesta, pogotovo u manjim sredinama


Industrija cementa u eu1

Industrija cementa u EU

  • Bitna komponenta je briga za očuvanje okoliša budući da cementare proizvode značajnu količinu ugljikovog dioksida

  • Također inovacije nekih zemalja EU omogućuju da cementare u proizvodnji koriste spaljivanje otpada kao gorivo ali i korištenje alternativnih materijala iz otpada kao sirovine

  • Cementare se često koriste u spaljivanju otpadnih materijala u članicama EU


Industrija cementa u eu2

Industrija cementa u EU

  • Stabilan rast obilježava ovu industriju u EU, u razdoblju 1998. i 2007. on iznosi 23%

  • Proizvodnja cementa 2007. iznosi 272 milijuna tona u vrijednosti 19 mlrd. €

  • Broj zaposlenih u industriji cementa iznosi 0.25% ukupno zaposlenih u industriji te ukupno 0.5% dodane vrijednosti industrije EU


Industrija cementa u eu3

Industrija cementa u EU

  • Ovisno o infrastrukturnim projektima kreće se i proizvodnja cementa

  • Zbog osuvremenjavanja pogona pada broj zaposlenih i 2007. godine iznosi 56 500 direktno zaposlenih

  • Industrija je stoga kapitalno intenzivna ali i energetski zahtjevna


Trgovina cementom u eu

Trgovina cementom u EU

  • Cement je jeftina sirovina i stoga većinu troškova čini transport

  • Godine 2007. zemlje EU izvezle su 3% cementa od čega 7% u ostale zemlje Europe dok ostatak uglavnom u SAD

  • U SAD-u 60% proizvođača cementa je u vlasništvu tvrtki zemalja EU

  • Uvoz uglavnom iz dalekoistočnih zemalja


Industrija stakla u eu

Industrija stakla u EU

  • Podjela na nekoliko sektora

    • Ambalažno staklo čini 60%proizvodnje

    • Ravno staklo čini 30%

    • Specijalna stakla, keramičke glazure, stakleno posuđe, staklena vlakna za izolaciju ukupno oko 10% proizvodnje


Industrija stakla u eu1

Industrija stakla u EU

  • Ukupna proizvodnja 2007. iznosi 37,5 milijuna tona što čini 30% količine svjetske proizvodnje u

  • Vrijednost ukupne proizvodnje iznosi 39 mlrd. € tj. 32% vrijednosti svjetske proizvodnje

  • Glavninu proizvodnje, oko 70%, čini 5 članica EU – Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Velika Britanija


Industrija stakla u eu2

Industrija stakla u EU

  • Industriju stakla u EU obilježava konkurentnost na globalnom tržištu zahvaljujući kvaliteti proizvoda, kapacitetu za inovacije i iskusnim radnicima

  • Glavna prijetnja kao i svim industrijskim sektorima u EU je dalekoistočna jeftina radna snaga


Trgovina stakla u eu

Trgovina stakla u EU

  • Unutar EU trguje se sa 80% ukupne proizvodnje stakla

  • Trenutno se bilježi rast uvoza stakla iz ostalih zemalja te već 2007. EU ima negativnu trgovinsku bilancu u tom sektoru

  • Proizvodnja stakla je energetski intenzivna i stoga je bitna stavka u budućem razvoju održivost u smislu bolje reciklaže


Industrija keramike u eu

Industrija keramike u EU

  • Raspon između potrošačke keramike do građevinske je velik i oko 40% ukupne proizvodnje otpada na keramičke pločice i crijepove

  • Proizvodnja 2006. iznosi 28.1 mlrd. € sa rastom od 3% u odnosu na prethodnu godinu ali padom u broju zaposlenih od 2%


Industrija keramike u eu1

Industrija keramike u EU

  • Europska unija je globalni lider u proizvodnji kvalitetnih keramičkih proizvoda

  • Rastuća ulaganja u istraživanje i razvoj posebno u nove materijale, korištenje lasera i automatizacije procesa te ekološki prihvatljive proizvodnje


Trgovina keramikom u eu

Trgovina keramikom u EU

  • Oko 25% proizvodnje izvozi se izvan EU ponajviše u SAD, Švicarsku, Rusiju i Japan

  • Pritom 70% uvoza dolazi iz Kine

  • Održivost posebno ovisi o proizvodnji cigle i crijepova zbog njihove velike potrebe za energijom


Industrija keramike u eu2

Industrija keramike u EU


Industrija vapna u eu

Industrija vapna u EU

  • Proizvodnja vapna 2006. godine iznosila je 28 milijuna tona tj. 12% ukupne svjetske proizvodnje od 227 milijuna tona

  • Ukupna je vrijednost proizvodnje iznosila 2.5 mlrd. €

  • Broj zaposlenih u industriji 11 000


Industrija vapna u eu1

Industrija vapna u EU

  • Nekoliko velikih proizvođača na svjetskom tržištu

  • Sirovina se proizvodi uglavnom na mjestu gdje se i crpi čime dolazi do uštede transportnih troškova ali i boljeg očuvanja okoliša

  • Industrija je i kapitalno i energetski intenzivna te potrebe za energijom čine 50% troškova proizvodnje


Trgovina vapnom u eu

Trgovina vapnom u EU

  • Vapno je sirovina koja je relativno jeftina te stoga transportni troškovi čine glavninu cijene

  • Europski proizvođači često radije ulažu u proizvodne pogone drugih zemalja gdje postoji potražnja za vapnom

  • Razlog su upravo transportni troškovi

  • Proizvodnja vapna ima negativne učinke na okoliš zbog brojnih nusprodukata poput dušikovih i sumporovih oksida


Svijet

SVIJET

  • Od 1950. – 2000. svijetska proizvodnja nemetalnih minerala porasla je sa 40,7 na 210 milijardi dolara

  • Do 2025. porast preko 4 milijarde dolara


Nemetalne mineralne sirovine

SAD

  • SAD broji oko 3300 kompanija koja se bave rudarstvom i vađenjem minerala sa godišnjim prihodima od oko 22 milijarde dolara

  • Uvoz nemetalnih minerala čini oko 5 % američkog tržišta

  • Uvoze iz Kanade, Sudijske Arabije, Venecuele, Iraka i Meksika

  • Izvoze u Kanadu, Kinu, Japan, Meksiko i Njemačku – 5% proizvodnje

  • Glavni proizvodi su lomljivi i mljeveni vapnenac (35% prihoda), građevinski pijesak i šljunak (20%), mljeveni i lomljivi granit (10%)


Nemetalne mineralne sirovine

KINA

  • Kina i Indija imaju najviše nemetalnih mineralnih resursa u svijetu

  • Kina prva u svijetu po proizvodnji i izvozu

  • Prvo mjesto u nemetalnim mineralima zauzimaju fluorit, boksit, magnezit, bentonit, talk i kvarc

  • Kina koristi više od 130 različitih minerala

  • Izvozi nemetalne mineralne proizvode u 130 zemalja i regija

  • Iako Kina ima prednosti u mineralima, dugovječni i kvalitetniji proizvodi su monopolizirani od stranih poduzeća


Cement

CEMENT

  • Svijetska potražnja cementa u 2005. iznosila je 2.283 milijuna tona, od toga 47% otpada na Kinu

  • Očekivana potražnja za 2010. je 2836 milijuna tona

  • Od 2005. - 2010. Kina je povećala potražnju za 250 milijuna tona – više od ukupne godišnje potražnje u Europi

  • Najveći svijetski potrošači cementa su Europa, SAD i Japan


Cement1

CEMENT

  • Svijetska proizvodnja cementa kontinuirano raste

  • U prošlih 10 godina proizvodnja je porasla za 50%

  • 2003. proizvedeno 1940 milijona tona diljem svijeta – u Aziji 67%

  • najveći svijetski proizvođač je Kina, a prati ju Indija


Cemex

CEMEX

  • Najveći svijetski dobavljač građevinskog materijala i treći po veličini proizvođač cementa

  • Osnovan 1906. u Meksiku

  • Proizvodni pogoni u 50 zemalja u Sjevernoj Americi, na Karibima, Južnoj Americi, Europi, Aziji i Africi


Hrvatska

HRVATSKA

  • Obuhvaća istraživanje, eksploataciju, oplemenjivanje, proizvodnju i preradu nemetalnih mineralnih sirovina

  • U eksploataciji su ležišta kvarcnog pijeska, bentonita, keramičkih i ciglarskih glina, gipsa, tufa, lapora, dolomita, vapnenca, eruptivnih materijala i šljunka za građevne materijale i arhitektonskoga kamena te se proizvodi morska sol

  • Poznata su, ali se ne iskorištavaju, ležišta kvarcita, barita, grafita te neka ležišta arhitektonskoga kamena


Proizvodnja

Proizvodnja

  • Resursi omogućuju intenzivnu eksploataciju i preradu nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj i opekarskoj industriji te arhitektonskoga kamena, posebno za potrebe graditeljstva

  • u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske 2007.godine sudjeluje s oko 8 %

  • Približno 80 % proizvodnje te industrije čini reprodukcijski materijal za ostale industrijske grane (graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju)

  • 20 % je roba široke potrošnje

  • Vađenjem ostalihruda i kamena te proizvodnjom drugih nemetalnih mineralnih proizvoda bavi se oko 780 tvrtki s oko 18.000 zaposlenih


Izvoz

Izvoz

  • Najvažnije grupe izvoznih proizvoda od 2001. do 2007. godine :

    • staklarska industrija (ambalažno, lijevano, sigurnosno, laboratorijsko-farmaceutsko staklo)

    • sve vrste cementa

    • keramički proizvodi (keramičke pločice, sanitarije, porculan)

    • arhitektonsko-građevni kamen

    • mineralna vuna

    • opekarski proizvodi (cigla i crijep)

    • kameni agregati i betonski prefabrikati


Nemetalne mineralne sirovine

Uvoz

  • od 2001. do 2007. godine uvoz sirovina i gotovih proizvoda kakvi se u Hrvatskoj ne proizvode ili se nedovoljno proizvode

  • Uvoz fosfata, feldspata, kaolina, specijalnoga kvarcnog pijeska, arhitektonskoga kamena eruptivnog podrijetla, morske i kamene soli, floatstakla, staklene vune, vatrostalnih materijala, ali i proizvoda keramičke industrije (pločice, sanitarije, porculan), opekarskih proizvoda (cigla i crijep), betonskih prefabrikanata, bitumenskih proizvoda i staklarske industrije (ambalažno staklo i sigurnosno staklo, staklo za kućanstvo te farmaceutsku industriju)


Nemetalne mineralne sirovine

  • Udruženje industrije nemetala i građevnog materijala

  • objedinjuje tvrtke iz djelatnosti istraživanja, eksploatacije, oplemenjivanja, proizvodnje i prerade nemetalnih sirovina


Nemetalne mineralne sirovine

HVALA NA PAŽNJI !!


  • Login