1 / 35

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA. počeci hrvatske pismenosti su na latinskom jeziku i pismu latinici, a iz tog vremena potječu: Trpimirova darovnica (852.) Branimirov natpis (888.) – po prvi put se spominje ime Hrvat. Držislavov natpis (976.).

garvey
Download Presentation

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

  2. počeci hrvatske pismenosti su na • latinskom jeziku i pismu latinici, a • iz tog vremena potječu: • Trpimirova darovnica (852.) • Branimirov natpis (888.) • – po prvi put se spominje ime Hrvat

  3. Držislavov natpis (976.) Nadgrobna ploča kraljice Jelene

  4. hrvatska pisma su: • glagoljica • hrvatska ćirilica (bosančica) • latinica

  5. glagoljicu su u 9. stoljeću • sastavila braća • Konstantin/Ćiril i Metod iz • okolice Soluna koji su na • poziv moravskog kneza • Rastislava došli u Moravsku i • tamo prevodili crkvene • knjige na crkvenoslavenski • jezik

  6. BAŠĆANSKA PLOČA (1100. g.) – najstariji cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti • kamena ploča ugrađena u pod • crkvice sv. Lucije u Jurandvoru • kod Baške na otoku Krku

  7. darovnica kojom kralj Zvonimir daje • toj crkvi zemljište • pisana uglatom glagoljicom i • mješavinom crkvenoslavensko- • hrvatskog jezika • - važna je jer je: • a) prvi pravni dokument (darovnica) • b) prvi povijesni dokument (o kralju • Zvonimiru) • c) jezični dokument (prvi hrvatski • cjeloviti tekst)

  8. Bašćanska ploča se danas čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

  9. ostali spomenici na glagoljici: • Vinodolski zakon (1288.) • Istarski razvod

  10. spomenici na hrvatskoj ćirilici: • Povaljska listina • (1189.) • Poljički statut

  11. spomenici na latinici: • Šibenska molitva • (1347.) • Red i zakon zadarskih • sestara dominikanki (1345.)

  12. 1455. godine je Nijemac Johannes Gutenberg u Mainzu izumio tiskarski stroj.

  13. prva tiskana knjiga u svijetu je Biblija • prvotisci ili inkunabule – knjige tiskane • do 1500. godine • prva tiskana hrvatska knjiga je • Misal po zakonu rimskog dvora • 22. 2. 1483. g. (glagoljicom)

  14. u 16. stoljeću su tiskare u Senju, • Kosinju i Rijeci • - pravi se procvat hrvatske • književnosti desio u 15. i 16. • stoljeću kada se u gradovima • Splitu, Zadru, Hvaru i Dubrovniku • formiraju književni krugovi

  15. ČAKAVSKO NARJEČJE • SPLIT – Marko Marulić – „Judita“ • (prvi epski spjev, napisan • 1501. g., a tiskan 1521. g. • u Veneciji) – otac hrvatske • književnosti

  16. ZADAR – Petar Zoranić – • „Planine“ (prvi hrvatski roman)

  17. HVAR – Hanibal Lucić – • drama „Robinja“ • pjesma „Jur nijedna na • svit vila“ • Petar Hektorović – • „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ (prvi • hrv. putopis)

  18. ŠTOKAVSKO NARJEČJE • DUBROVNIK – • Džore Držić • Šiško Menčetić • Mavro Vetranović – pobožna drama • „Suzana čista“ • Marin Držić – piše • pastorale i komedije, • npr. „Dundo Maroje“, • „Novela od Stanca“

  19. U 17. stoljeću u Dubrovniku djeluje Ivan Gundulić (pastorala „Dubravka“, spjev „Suze sina razmetnoga“, ep „Osman“…).

  20. u 18. stoljeću na tom narječju • stvaraju: • Andrija Kačić Miošić – „Razgovor • ugodni naroda slovinskoga“ • Matija Antun Reljković – • „Satir iliti divji čovik“ • Antun Kanižlić – „Sveta Rožalija“

  21. KAJKAVSKO NARJEČJE • razvija se krajem 16. stoljeća, ali • doživljava procvat u 17. i 18. stoljeću • - najpoznatiji kajkavski pisci su: • Antun Vramec – „Kronika“, • „Poštile“ (16. st.)

  22. Juraj Habdelić – rječnik „Dictionar“ (17. st.) Tituš Brezovački – komedije „Matijaš Grabancijaš dijak“ i „Diogeneš“ (18. st.)

  23. 1595. g. tiskan je u • Veneciji prvi hrvatski • rječnik – „Rječnik pet • najuglednijih europskih • jezika: latinskog, • talijanskog, njemačkog, • dalmatinskog i • mađarskog“ Šibenčanina • Fausta Vrančića

  24. 1604. g. je u Rimu tiskana prva • hrvatska gramatika – „Osnove • ilirskog jezika“ Pažanina Bartola • Kašića (u 2 knjige)

  25. u 17. stoljeću javlja se ozaljski književni • krug kojem pripadaju: • Petar Zrinski – preveo je ep svog • brata Nikole („Adrijanskoga mora • sirena“) • Fran Krsto Frankopan – zbirka • poezije „Gartlic za čas kratiti“

  26. Katarina Zrinska – molitvenik „Putni tovaruš“ Pavao Ritter Vitezović Ivan Belostenec – „Gazophylacium“ Osobitost tog književnog kruga je stvaranje književnih djela mješavinom svih triju narječja.

  27. 30-ih godina 19. stoljeća razvija se ilirski • pokret na čelu s Ljudevitom Gajom • zadaci ilirskog pokreta • (hrvatskog narodnog • preporoda) su: • a) jezično sjedinjenje • (stvaranje zajedničkog • jezika svih Hrvata) • b) ujednačenost slovopisa • c) uporaba hrvatskog • jezika u školama i svim • javnim ustanovama

  28. - u tom su pokretu: Antun Mihanović – napisao hrvatsku himnu „Horvatska domovina“ Dimitrije Demeter – drama „Teuta“ grof Janko Drašković Petar Preradović – piše budnice Stanko Vraz – zbirka ljubavnih pjesama „Đulabije“ Ivan Mažuranić – ep „Smrt Smail-age Čengića“

  29. Stanko Vraz Grof Janko Drašković

  30. Dimitrije Demeter Antun Mihanović

  31. Petar Preradović Ivan Mažuranić

  32. 1830. Gaj izdaje • knjižicu (malu • gramatiku) pod • nazivom „Kratka • osnova horvatsko- • slavenskoga • pravopisanja“

  33. 1835. Ljudevit Gaj izdaje članak • „Pravopisz“ te časopis „Novine • horvatske“ (na kajkavskom) s • književnim prilogom „Daniczom • horvatzkom, slavonzkom i • dalmatinzkom“ (na štokavskom • narječju)

  34. iduće godine novine mijenjaju • naziv i postaju „Ilirske narodne • novine“ i „Danica ilirska“ • (sve na štokavskom narječju) • 1843. godine zabranjeno je ilirsko • ime i novine postaju „Narodne • novine“ i „Danica hrvatska“

  35. 1843. godine Ivan • Kukuljević Sakcinski • je u Hrvatskom • saboru održao prvi • govor na hrvatskom • jeziku, a 1847. je • hrvatski jezik • proglašen službenim

More Related