Monitor
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 48

Monitor PowerPoint PPT Presentation


  • 138 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Monitor. Monitor. Monitor je najčešće korišteni izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na zaslonu u čovjeku razumljivom obliku. Tehnologije. Monitori s katodnom cijevi, CRT (engl. cathode ray tube ).

Download Presentation

Monitor

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Monitor

Monitor

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Monitor1

Monitor

  • Monitor je najčešće korišteni izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na zaslonu u čovjeku razumljivom obliku.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Tehnologije

Tehnologije

  • Monitori s katodnom cijevi,CRT (engl. cathode ray tube).

    (Katodna cijev je vakumirana staklena cijev i glavni je dio monitora s katodnom cijevi.)

  • Nove tehnologije

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Nove tehnologije

Nove tehnologije

  • Monitori s tekućim kristalimaLCD (engl. liquid crystal display).

  • Monitori s plinskom plazmom PDP (engl. plasma display panel).

  • OLED monitori (engl. organic light-emitting diode)

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Monitori s katodnom cijevi

Monitori s katodnom cijevi

  • Monitori s katodnom cijevi (CRT, engl. cathode ray tube) su još uvijek najrasprostranjenija vrsta monitora.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Zaslonske to ke

Zaslonske točke

  • Slika na zaslonu monitora sastoji se od niza osnovnih dijelova koji se nazivaju zaslonske točke (engl. pixel, picture element).

  • Najveći broj zaslonskih točakakoje monitor može prikazati na svome zaslonu naziva se razlučivost.

  • Razlučivost se izražava umnoškom uspravne i vodoravne razlučivosti.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Razlu ivost

Razlučivost

Npr.:

  • 800 x 600(800 točaka vodoravno i 600 točaka uspravno čini ukupno 480.000 zaslonskih točaka)

  • 1024 x 768(ukupno 786.432 zaslonskih točaka)

  • 1280 x 1024(ukupno 1.310.720 zaslonskih točaka)

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Prikaz u boji

Prikaz u boji

  • Svaka se boja može prikazati kombinacijom tri osnovne boje: crvene (engl. red, R), zelene (engl. green, G) i plave (engl. blue, B).

  • Stoga se svakazaslonska točka sastoji od tri blizu smještene točke (R, G i B).

  • Te tri točke zbog nesavršenosti ljudskog oka promatraču izgledaju kao jedna točka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Monitor

RGB

  • Svakaod tri točke emitirasvjetlost jedne boje: crvene, zelene ili plave.

  • Ovisno o intenzitetu emitiranog svjetla svake pojedine boje promatrač doživljava različite boje.

  • Važno je uočiti da su obojene točke jedna pored druge te ne prekrivaju jedna drugu.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Elektronski top

Elektronski top

  • Podacio svakoj zaslonskoj točci pohranjeni su u video memoriji grafičke kartice.

  • Ti podaci stižu s grafičke kartice i najprije dolaze na dio koji se zove elektronski top.

  • Zadatak jeelektronskog topa stvoriti roj elektrona, a zatim taj roj ubrzati, usmjeriti i fokusirati.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Elektronski top1

Elektronski top

  • Elektronski se top sastoji od žarišta, katode i dvije anode (za fokusiranje i ubrzavanje).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Elektronski top2

Elektronski top

  • Žarište, uslijed zagrijavanja (nalik je žarnoj niti u sijalici), emitira elektrone.

  • Elektroni su negativnog naboja, a anode su pozitivne.

  • Zbogprivlačenja suprotnih naboja elektroni se kreću od katode prema anodi i izlijeću kroz otvor elektronskog topa.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Elektronski top3

Elektronski top

  • Nakon što se elektroni ubrzaju, usmjere i fokusiraju, kreću se vrlo velikom brzinom.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Prikaz u boji1

Prikaz u boji

  • Kod prikaza u boji, potrebna su tri elektronska topa.

  • Na svakoga od njih dovodi se električni signal za jednu od tri osnovne boje.

  • Kombinacijom intenziteta tri osnovne boje moguće je dobiti bilo koju boju.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Polo aj elektronskih topova

Položaj elektronskih topova

  • Elektronski topovi mogu biti u jednome od dva osnovna položaja:

    • trokutasti (delta) položaj,

    • pravocrtni (linijski) položaj.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Fosforni sloj

Fosforni sloj

  • Kada elektronska zrakapogodi zaslonsku točku,ona zasvijetli.

  • Zasvijetli zbog fosfornog sloja kojim je premazan unutarnji dio zaslona.

  • Pri udaru elektrona fosfor emitira vidljivu svjetlost.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Perzistencija zaslona

Perzistencija zaslona

  • Fosfor u vrlo kratkom roku mora zasvijetliti i odmah nakon toga brzo izgubiti sjaj.

  • Vrijeme trajanjasjaja fosfora naziva se perzistencija.

  • Ako je perzistencija velika, fosfor dugo svijetli.

  • Fosfori velike perzistencijenisu pogodniza zaslonski premaz (slika djeluje zamućeno).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Otklon elektronske zrake

Otklon elektronske zrake

  • Kada ne bi postojalamogućnost upravljanja elektronskom zrakom,zraka bi uvijek padala na isto mjesto u središtu zaslona.

  • Stoga je katodna cijev omotana dvjema zavojnicama (otklonske zavojnice) koje stvaraju magnetsko polje i tako skreću elektronske zrake.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Otklon elektronske zrake1

Otklon elektronske zrake

  • Promjenama jakosti i smjera magnetskog polja upravlja se zrakom elektrona (usmjerava je se na različite dijelove zaslona).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Otklon elektronske zrake2

Otklon elektronske zrake

  • Jedna zavojnica stvara magnetsko polje koje pomiče zraku elektrona u uspravnom smjeru, a druga magnetsko polje koje pomiče zraku elektrona u vodoravnom smjeru.

  • Zavojnice mogu elektronsku zraku usmjeritina bilo koje mjesto na zaslonu.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Put elektronske zrake

Put elektronske zrake

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Crtanje slike

Crtanje slike

  • Slika se “crta” red po red po fosfornom premazu na unutarnjoj strani zaslona.

  • Red se crta s lijeva u desno.

  • Najprije se crta najgornji red.

  • Nakon što se nacrta jedan red, elektronska zraka se gasi i vraća na lijevu stranu pa počinje crtanje sljedećeg reda i tako redom, do dna zaslona.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Crtanje slike1

Crtanje slike

  • Kada se iscrta cijeli zaslon, elektronska se zraka gasi i vraća u gornji lijevi kut pa crtanjepočinje iznova.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Uspravna u estalost

Uspravna učestalost

  • Zbog perzistencije fosfora (svaka zaslonska točka svijetli samo kratko vrijeme) zaslon treba uvijek iznova crtati.

  • Uspravna učestalost (vertikalna frekvencija, frekvencija osvježavanja, engl. refresh rate) je podatak o broju zaslona koje je monitor u stanju iscrtatiu jednoj sekundi.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Vesa norma

VESA norma

  • VESA norma (engl. video electronics standard association) propisuje potrebiti broj iscrtavanja zaslona u jednoj sekundi.

  • Po toj normi, za prikaz bez treperenja i trzanjaslike, potrebno je najmanje 85 iscrtanih zaslonau sekundi što odgovara uspravnoj učestalosti 85 Hz.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Uspravna u estalost1

Uspravna učestalost

  • Ako je uspravna učestalost premala, promatrač će to doživjeti kao trepereću sliku koja umara pri dužem gledanju.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Uspravna u estalost2

Uspravna učestalost

  • Uspravna učestalost se može podesiti:

    • Display Properties,

    • Settings,

    • Advanced,

    • Monitor,

    • Monitor Settings.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Vodoravna u estalost

Vodoravna učestalost

  • Vodoravna učestalost (horizontalna frekvencija) je broj vodoravnih redova koje monitor crta svake sekunde.

  • U uskoj je vezi s uspravnom učestalosti i razlučivošću.

  • Raspon vodoravne učestalosti je približno od 20 kHz do 120 kHz.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Vodoravna u estalost1

Vodoravna učestalost

Vodoravna učestalost se može izračunati ako su poznate razlučivost i uspravna učestalost, npr.:

  • Uz razlučivost od 1024 x 768 (768 redova) i uspravnu učestalost od 85 Hz vrijedi:

    • Svake se sekunde prikaže 768 x 85 = 65.280 redova.

    • Taj se podatak uvećava za 10% zbog povrata zrake nakon gašenja:

      65.280 + 10% od 65.280 = 71.808 redova.

    • Dakle, vodoravna učestalost je pribižno 72 kHZ.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Fosforni premaz zaslona

Fosforni premaz zaslona

  • Fosforni premaz je nanesen u skupinama od po tri točke, svaka je točka od drugačije vrste fosfora.

  • Jedna je točka premaz fosfora koji svijetli crveno, druga premaz fosfora koji svijetli zeleno i treća premaz fosfora koji svijetli plavo.

  • Jedna takva skupina od tri točke čini jednuzaslonsku točkuslike (piksel) monitora u boji.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Fosforni premaz zaslona1

Fosforni premaz zaslona

  • Fosfor može biti nanesen kao:

    • točkice (engl.dot)

      ili

    • pruge (engl. stripe).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Razmak zaslonskih to aka

Razmak zaslonskih točaka

  • Najmanja udaljenost dvije fosforne točke iste boje naziva se razmak zaslonskihtočaka.

  • Uz zadanu veličinu zaslona, razmak zaslonskih točaka određuje razlučivost (ako je manji razmak između točaka,može ih biti više pa je veća i razlučivost).

  • U načelu je bolje što je razmak zaslonskih točaka manji.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Razmak zaslonskih to aka1

Razmak zaslonskih točaka

Ovisno o načinu nanosa fosfora, razlikuju se:

  • razmak između točaka(engl.dot pitch)

  • razmak između pruga(engl.stripepitch)

  • Uobičajene vrijednosti suod0.2 mm do 0.3 mm.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Fokusiranje elektronske zrake

Fokusiranje elektronske zrake

  • Da bi elektronskazraka pogodila željenu točku na zaslonu i da bi pogodila samo tu točku, potrebno ju je fokusirati.

  • Zraku elektrona fokusira elektronski top, ali takvim fokusiranjem nije moguće izbjeći da stanovita količina “zalutalih” elektrona ne pogodi susjedne točke čime se zamućuje slika.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Maska

Maska

  • Maska je dio katodne cijevi koji sprečavazalutalim elektronimaput do zaslona.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Izvedbe maski

Izvedbe maski

  • Razlikuju se dvije izvedbe maski a prema njima i dvije vrste CRT monitora.

  • Maske mogu biti:

    • rupičasta maska (engl.shadow mask),

    • maska sa žicama (engl. stripe mask).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Rupi asta maska

Rupičasta maska

  • Rupičasta maska je tanki metalni lim koji ima toliko rupica koliko ima zaslonskih točaka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Maska sa icama

Maska sa žicama

  • Maska sa žicama (engl. aperture grille) je sastavljena od mnoštva žicaspojenih s dvije vodoravno položenežice. (engl. damping wires).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Monitor

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Veli ina zaslona

Veličina zaslona

  • Veličina zaslona izražava se duljinom dijagonale zaslona u palcima (inčima).

  • Palac (inč, engl. inch) je engleska mjera za dužinu: 1 palac = 2,54 cm.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Veli ina zaslona1

Veličina zaslona

  • Dijagonala vidljivog dijela zaslona uvijek je nešto manja (zbog maske) od stvarne dijagonale zaslona, najčešće za 1 palac.

  • Karakteristične vrijednosti su:

    15”, 17”, 19”, 21”.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Veli ina zaslona2

Veličina zaslona

  • Uobičajeniomjer širine i visine zaslona je 4:3.

  • Postoje monitori sposobni prikazati sliku omjera 16:9 (novije izvedbe, još u razvoju).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Veli ina zaslona i razlu ivost

Veličina zaslona i razlučivost

  • Uz određene veličinezaslona monitora postoje preporučene razlučivosti.

  • Današnji monitori zadovoljavaju uvjet multifrekventnosti (engl. multisync) jer mogu prikazivati slike raznih razlučivosti i uspravnih učestalosti.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Preporu ene razlu ivosti

Preporučene razlučivosti

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Veli ina zaslona i razlu ivost1

Veličina zaslona i razlučivost

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Vrste katodne cijevi

Vrste katodne cijevi

  • Monitori s katodnom cijevi (CRT) mogu se, s obzirom na vrstu katodne cijevi, razvrstati u dvije skupine:

    • FST (engl. flat square tube)

      Zaslon nalikuje isječku kugle velikog radijusa.

    • VFT (engl. vertically flat tube)

      Zaslon nalikuje isječku plašta valjka velikog radijusa.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Fst katodna cijev

FST katodna cijev

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


Vft katodna cijev

VFT katodna cijev

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.


  • Login