U ČENJE,SAMOPOUZDANJE I FORMIRANJE ZDRAVE LIČNOSTI

1. UČENJE,SAMOPOUZDANJEI FORMIRANJE ZDRAVE LIČNOSTI PREDAVANJE PRIPREMILA MIRJANA ĐUMIŠIĆ

2. Sadržaj • Učenje i šta utiče na učenje • Motivacija • Kako organizovati učenje • Mnemotehnike • 10 riječi i fraza koje bi trebalo koristiti najmanje jednom dnevno • Samopouzdanje • Nezadovoljstvo zbog izgleda

3. Sadržaj • Samopouzdanje – kako ga steći • u društvenom životu • na radnom mjestu • Traženje vlastitog identiteta • Pripadanje grupi vršnjaka

4. Sadržaj • Samostalnost • Bliskost • Kako vidis sebe • Pozitivan odnos prema sebi • Šta nije dobro činiti • Dobro je znati,”Imati na umu”

5. Učenje • Učenjem se mijenjamo, razvijamo, stičemo iskustvo, širimo vidike i interesovanja. Međutim, učenje može biti i naporno, dosadno, teško i nezanimljivo. I često učimo samo za školu, a ne za život. Okreni ovu izreku u svoju korist, ne uči samo za školu, nego zbog vlastite koristi. Da bi to uspio moraš najprije naučiti kako učiti.

6. Šta utiče na učenje • motivacija – ono što hoću • sposobnosti – ono što mogu • prethodno znanje – ono što znam • Zbog različite motivacije, sposobnosti i prethodnog znanja, učenici postižu različite rezultate čak i kada uče isto gradivo i u istim uslovima.

7. Motivacija • Motivacija nas pokreće na aktivnost i navodi na učenje. • Učenik je motivisan ukoliko je gradivo koje uči razumljivo, pregledno, prilagođeno njegovom uzrastu i popraćeno korisnim primjerima. • Na učenje utiču i lični interesi učenika, npr. ako volite košarku, vjerovatno ćete biti posebno aktivni na časovima fizičkog, ili ako visite na internetu, informatika će vam biti jedan od najdražih predmeta.

8. Motivacija zavisi i od učenikovih stavova prema školi, učenju, pojedinom profesoru, predmetu, sudjelovanju u nastavi, atmosferi na času, itd. Ako su ti stavovi negativni, vjerovatno nećeš ni imati pretjeranu želju za učenjem. • Učenik uspješnije uči ako ima usvojene radne vrijednosti, odnosno zna kako rasporediti svoje vrijeme, kada i kako učiti, šta će time postići, kako mu to može koristiti, itd.

9. Na motivaciju utiču i očekivanja, npr. ako očekujes da ćes proći na kontrolnom iz fizike, a noć prije si samo pogledao par zadataka, naravno da se možeš razočarati, izgubiti daljnju motivaciju za učenjem (i mrziti fiziku :)

10. Motivisati nas mogu i nagrade, npr. dobre ocjene, pohvale od roditelja, profesora, posebne povlastice, novac, itd. S druge strane, kazne, kao što su ukori, loše ocjene, ukidanje povlastica, zabrane, učenika mogu obeshrabriti i nepovoljno uticati na njegovo samopouzdanje i volju za učenjem.

11. Učenik ne bi trebao učiti samo da udovolji roditeljima ili dobije dobru ocjenu, nego zbog vlastitih interesovanja, radoznalosti, informisanja i širenja vidika.

12. Kako organizovati učenje • 1. Preporučuje se da učenik ima svoj prostor za učenje. • 2. Za vrijeme učenja potrebno je ukloniti sve što ometa koncentraciju. To znači imati čist stol, ne gledati kroz prozor, ugasiti radio i tv, isključiti mobitel, zamoliti druge da vas ne ometaju i ne zapričavaju.

13. 3. Bitno je napravitirezimegradiva, izdvojitiga u svesku i višeputaponoviti. Akotreba, zaponavljanje se moguiskoristiti i kratkitrenucislobodnogvremena, npr. vožnja u autobusu, čekanje u nekomredu, itd. • 4. Gradivotrebaučitisarazumijevanjem. Novulekcijumožemopovezatisaprijašnjimgradivom i informacijamaizdrugihpredmeta. Najteže je učitinapamet, bezrazumijevanja.

14. 5. Zapamćenjenovih i neobičnihdijelovagradivamogu se koristitirazličitemnemotehnike. • 6. Dešava se da namdokčitamosvezvučipoznato a kasnijetoneznamoponoviti. Zato se trebamočešćeispitivatikakobibilisigurni da gradivonijesamopovršnousvojeno.

15. 7. Bitno je prepričavatigradivosvojimriječima, natajnačindubljerazumijevamoonoštoučimo. • 8. Možemo se igrati profesora i učenika i samom sebi postavljati i odgovarati na pitanja. Na taj način smanjuje se i nervoza koja se javlja kod ispitivanja

16. 9. Važno je odvojitibitne od nebitnihinformacija. Ako se preopteretimonebitniminformacijama, teškoćemo se sjetitionihbitnih. • 10. Trebaizbjegavatikampanjskoučenje. Kao posljedicakampanjskogučenjajavlja se napetost, rastresenost i umor, a gradivo se brzozaboravlja. Najbolje je sastavitiraspored u kojemće se, pored učenja, naćivremena i zaizlaske i sveostaleaktivnosti.

17. MNEMOTEHNIKE • 1. skraćivanje - pamtimosamoprvaslova • • UN (UjedinjeniNarodi), ASL (age, sex, location), POPP (prijem, obrada, pohrana, prijenos) • 2. elaboriranokodiranje – proširujemo, dodajemoinformacije • • VIP (Very Important Person) možemozapamtitikaoVeze I Poznanstva • • redoslijed u spektruboja (ljubičasta, modra, zelena, žuta, narandžasta, crvena) možemozapamtititakošto od prvihslovaizmislimorečenicu, npr. “ljepoticamilujezlatnužabunacigli”

18. • formulu E = mc2 možemozapamtitikaorečenicu “Einstein mirišecvijetadva” • 3. rečeničnimnemonici – nepovezaneriječilakšepamtimoakoihsložimo u priču • 4. rime – gradivopovezujemo u rimujućerečenice • • formuluubrzanjamožemozapamtitikao “mala moja, dajem ti naznanje - sila masi dajeubrzanje

19. 10 RIJEČI I FRAZA KOJE BI TREBALO KORISTITI NAJMANJE JEDNOM DNEVNO • HVALA TI (zahvalite za pažnju, brigu i pomoć drugih) • MOLIM TE (iskazujte poštovanje) • BRAVO (pohvalite) • MOGU LI TI POMOĆI (ne čekajte da vas se pita, ponudite sami pomoć) • TO JE STVARNO LIJEPO (primjećujte pozitivno)

20. OPROSTI (ponekad i nenamjernopovrijedimonekoga, a akoželiteuvijekbiti u pravuživite sami • PRIČAJ MI O TOME(pokažitezainteresovanost) • MOŽE ZAGRLJAJ (nezaboravitenavažnostdodira) • HAJDEMO ZAJEDNO (družite se, nuditedrugimapriliku da imposvetitesvojevrijeme) • VOLIM TE (nemojtepretpostaviti da drugaosobatozna, recite joj)

21. SAMOPOUZDANJE • Samopouzdanje je najvažnijifaktorličnoguspjeha. Kadimamosamopouzdanje, osjećamo se kreativno i ispunjeno. Kadanemamosamopouzdanja, kočenasnesigurnost, sumnje i strahovi. Veoma je značajno da osobaimapozitivnusliku o sebi. Akotoostvarimale su šanse da ćedoživjetikrizuidentitetaili da ćepastipodnegativanutjecajvršnjaka.

22. NEZADOVOLJSTVO ZBOG IZGLEDA • Nezadovoljstvo zbog izgleda obično dolazi do izražaja zbog opšteg nezadovoljstva životom. • Ono što osjećaš prema svom tijelu predstavlja refleksiju tvog emotivnog i duhovnog stanja. Postoji naravno i opcija da si konkretno nezadovoljan/na nekim dijelovima tijela na kojima moraš poraditi.   • Šta učiniti? Redovna vježba i pravilna prehrana sigurno pomažu. Ali ipak, ako dovedeš u red svoj život, izgled će doći sam po sebi. Ako ne, razmisli o neki drugim životnim promjenama. Umjesto da jedeš i piješ kada si nesretan/na, razmisli u čemu je problem.

23. - Trikovizasamopouzdanje • Ne uspoređuj se s top-modelima, onipredstavljajuvrlomalipostotakpopulacije pa prema tome ne mogupredstavljatinormu; • - Ignoriši dijelovetijelakojima nisi zadovoljan/na, umjesto toga koncentriši se na one kojimajesizadovoljan/na.

24. KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE U DRUŠTVENOM ŽIVOTU • Pruži i drugima ohrabrenje i podršku, to će i tebe i ostale činiti zadovoljnijim. • Dobar društveni život i lijepa prijateljstva odlično djeluju na naše samopouzdanje, a obrnuta situacija djeluje suprotno.   • Šta učiniti, kako to ostvariti? • Sve što potiče tvoj društveni život, pa i uključivanje u različite aktivnosti, pomoći će ti da se osjećaš dobro. No, šta učiniti ako te društveni život katkada čini nervoznim... Trik je u tome da se ponašaš što prirodnije. Ljudi vole biti okruženi ljudima koji su iskreni, otvoreni i zainteresovani za njih.

25. Trikovizasamopuzdanje • - Provodiviševremena s ljudimakojiteinspirišu i s kojima se osjećašugodno; • - Ne boj se prekinutiprijateljstvakojavišenemajusmisla; • - Akorazgovaraš s nekimkogasitekupoznao/la, nastoj da razgovortečepozitivno.

26. KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE NA RADNOM MJESTU • Zbog čega možemo uživati u ispunjenom društvenom životu, ravnopravnoj vezi, te finansijskoj nezavisnosti i uspješnoj karijeri, a ipak ne vjerovati dovoljno u sebe?   • Kako bismo se zaista dobro osjećali, potrebno nam je unutrašnje samopuzdanje, ali i ono vanjsko. Stručnjaci tvrde da pravo samopouzdanje čine četiri komponente: ljubav prema sebi, poznavanje sebe, osjećaj smjera, te optimizam. Mnogi ljudi djeluju sigurno, ali to ne znači da se tako uvijek osjećaju i u sebi.

27. Sigurnostosobeuključujesposobnostzadobrukomunikaciju, kompetentannastup, tesposobnostkontroleemocija. Jedan od glavnih "rušitelja" samopouzdanjazasigurno je stres. Dokle god si pod stresom, ne možeš se osjećatisigurnim/om. • Ljudizapočinjuživot s potencijalomzasamopouzdanje, alivrlolako se tipozitivniosjećajimogu "uništiti". Osim toga, akosikaodijete bio/la zapostavljan/a, odbijen/a u ljubaviilisuteprijateljiizigrali, postojivelikavjerovatnoća da ćetvojesamopouzdanjebitipoljuljano i da gamorašpopraviti.

28. Danas je zamnogekarijeranavrhuljestviceprioroteta i to je, tvrdepsiholozi, dobro. Posaonamdajeosjećajvrijednosti i sigurnosti pa je stogadobarzapsihičkozdravlje. No, situacije u kojima se naposluosjećašloše, zbognemogućnostinapredovanja, nekevrsteugnjetavanjailinečegadrugog, imajunegativanutjecajnatvojesamopouzdanje. • Štaučiniti? Učinisvojposaovažnimdijelomživotnogaplana. Budi hrabar/ra i akoosjetiš da tetretirajunepravedno, jasnoizrecisvojemišljenje i argumente. Ako i dalje nema pomaka, razmisli o prelasku na novo radno mjesto.

29. Trikovizasamopouzdanje • - Dolazinaposaosvakodnevno 15 minutaranije - to ćetidativremenazaplaniranje, a time ćešdobitinasamopouzdanju; • - Bori se za sebe i svoja prava na smiren i pristojan način; • - Pruži i drugima osjećaj ohrabrenja i podrške, to će i tebe i ostale činiti zadovoljnijima.

30. PRIPADANJE GRUPI VRŠNJAKA • U adolescenciji se javljapotrebazaoslobađanjem od zavisnosti o roditeljima, a istovremeno i pokušajodržavanjaveze s njima. Adolescenti, s obzirom da jošnisurazvilisvojidentitet, imajuznačajnupotrebupripadatinekojgrupi, a pripadanjenekojgrupiuvijekzahtijevaprilagođavanjeponašanja, razmišljanja i osjećanjagrupnimstandardima. Mladiuglavnomdijelevrijednostisvojevršnjačkegrupe. Vršnjačkagrupa se možeodnositinadvanajboljaprijatelja, malugrupubliskihprijateljailiparova.

31. Ako je adolescent povezansagrupomvršnjakakojaimapozitivnenorme i vrijednosti i on samćetakvevrijednostiprihvaćati. S drugestrane, akonjegoviprijateljiimajudevijantnenorme, postojevelikešanse da će i on samprihvatititakvenorme. Iako se u ranojadolescencijipovećavapodložnostpritiscimagrupevršnjaka, a opadaoslanjanjenamišljenjeroditelja, adolescenti se razlikuju u tome kolikosupodložniuticajudrugih.

32. Roditeljidirektnoutičuna to s kimće se djecadružitiakobirajunaselje u kojemžive, školu, vjerske, kulturne i drugeorganizacije u kojimaadolescentisudjeluju. Oni i posrednotj. indirektnoutičunaizborprijatelja i vršnjaka s kojimaće se dijetedružititakoštopotičurazvojodređenihosobinaličnosti i oblikaponašanjasvojedjece. Adolescenti se ne priključujuslučajnoodređenojgrupivršnjaka, većihbirajupremasličnosti. Pritiscigrupesamopojačavajuvećpostojećesklonostinatemeljukojih je adolescent izabraobaštugrupu.

33. TRAŽENJE VLASTITOG IDENTITETA • Stvaranje identiteta tokom mladenačke dobi svodi se na definisanje sebe samog kao jedinstvenog bića koje u društvene odnose ulazi sa odgovornošću i ličnom slobodom. Ukoliko preuzimamo pravila i stavove ili nam se oni nameću ili prihvatamo vrijednosti drugih bez ličnog promišljanja, onda ne djelujemo u skladu sa svojim identitetom, već identitetom autoriteta ili grupe za kojom se povodimo. Mi smo tada samo kopija drugih.

34. SAMOSTALNOST • Izgrađivanjeidentiteta u bliskoj je vezisapostizanjemsamostalnosti.   • Emocionalnasamostalnost se odnosina samostalnost u bliskimodnosima, prijesvegapremaroditeljima. Odnosizmeđuroditelja i djeceprolazitokomživotakrozrazličitepromjene, štozavisi, izmeđuostalog, i od toga koodlučuje, kakav je uticajroditelja i djetetajednihnadruge, kolikočesto se viđaju i u kojojmjerisuzavisnijedni o drugima. Može se činitikao da sutinejdžeripotpuno nezavisni, oni se čakmogu i odricatiroditeljailionogštoonizastupaju, ali je ispodpovršinepsihološkazavisnostjošuvijekvelika.

35. . Tinejdžer vremenom preuzima sve veću odgovornost za samoga sebe i svoje postupke, a što je emocionalno zreliji, roditelji ga više doživljavaju kao odraslu osobu.   • Samostalnost postupaka se odnosi na sposobnost donošenja odluka i njihovog sprovođenja. Postoji popularna, ali nešto iskrivljena slika o tinejdžerima kao buntovnicima bez razloga. Motiv te borbe je rijetko postizanje nezavisnosti, a puno češće rezultat uticaja vršnjaka. Što je tinejdžerova težnja za nezavisnošću od roditelja veća, to se zavisnost o vršnjacima povećava. U kasnijoj dobi ipak jača sposobnost mladih da se odupru pritisku društva. Istinska samostalnost odnosi se na nezavisnost u donošenju odluka i vlastitih izbora.

36. Tokom tinejdžerskog doba znatno se poboljšava sposobnost donošenja ličnih odluka, npr. procjena rizika, promišljanje o posljedicama, odlaganje trenutnog zadovoljenja potreba, upoređivanje različitih mogućnosti izbora, itd.   • Samostalnost vrednovanja odnosi se na razvijanje sistema vrijednosti, normi za moral, politiku i vjeru. Mladi postaju sve sposobniji da apstraktno razmišljaju, sve više se interesuju za različite političke i vjerske ideologije, što im olakšava ovaj oblik samostalnosti.

37. BLISKOST • Bliskost u smislu bliskog odnosa koji se zasniva na zajedništvu, solidarnosti i brizi, predstavlja veoma bitno područje za tinejdžere. Bliskost je također povezana sa pitanjem ličnog identiteta. U bliskom odnosu dvije osobe djelomično srastaju, ali i dalje zadržavaju svoje zasebne lične identitete. Bitno je i unutar zajedništva zadržati svoju individualnost. Tinejdžeri najprije moraju razviti svoj identitet pa tek onda mogu postati bliski s nekim drugim – u suprotnom postoji opasnost da ih bliskost zaplaši time da će biti progutani od strane drugog bića i izgubljeni kao ličnost. U odnosu između dva ljudska bića koja još nisu razvila svoje identitete ili svoju samostalnost, može se izvana činiti kao da su veoma bliski, iako je zapravo riječ o površnoj bliskosti.

38. TO KAKO VIDIMO SEBE, KAKO OPISUJEMO SEBE I SVOJA UNUTRAŠNJA STANJA zove se SLIKA O SEBI ILI SPOZNAJA SEBE. • Spoznavanje sebe je težak i složen zadatak. Dijete počinje spoznavati sebe već u prvim mjesecima života, kada gradi povjerenje u svoje roditelje.

39. Dijeteupoznajesebeigrom, a odnospremasebigradiponajprijenaosnovu roditeljskogreagovanjapremanjemu - naosnovukomentarakoje mu odrasliupućuju, naosnovuonogaštoroditelji o njemumisle, kada i kakogahvale, kada i zbogčegagakude....

40. TI RODITELJSKI KOMENTARI, MIŠLJENJA, POHVALE, POKUDE, PRIMJEDBE... ODLUČUJUĆI SU ZA DJETETOVO VIĐENJE SEBE, ILI KAO VRIJEDNE ILI KAO MANJE VRIJEDNE OSOBE.

41. KADA DIJETE IMA ZDRAV, POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI(pozitivnusliku o sebi) ono: • poznaje sebe, poznaje svoje najbolje i najslabije strane, poznaje svoje prednosti i ograničenja, zna što može, a što ne može, zna u čemu je dobro, a na čemu još treba raditi.... • prihvaćasebetakvimkakvo jest • volisebe

42. POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI (pozitivna slika o sebi) PRIDONOSI DJETETOVU: • samopouzdanju, samopoštovanju, njegovoj sigurnosti u sebe • boljem školskom uspjehu • skladnijim odnosima s drugima, pozitivnom odnosu prema drugima, povjerenju u druge • razvoju emocionalne stabilnosti • povećanju vjerovatnoće uspješnog "nošenja" sa stresom u životno nepovoljnim situacijama.

43. ŠTO NIJE DOBRO ČINITI, jer stvara kod djeteta osjećaj manje vrijednosti i nesigurnosti: • govoriti mu i stvarati osjećaj da nikada nije dobro • posramljivati ga • uspoređivati ga s drugom djecom, s braćom, sestrama • upozoravati ga samo na nespretnost • govoriti takozvane "ubijajuće tvrdnje", naprimjer: • - "To je glupa ideja. To su gluposti. Ti znaš da to nije moguće."

44. - "Jesi li lud ? Šališ se." • - "Ti sistvarnočudan." • -"Nemamvremenazatebe." • - "Nikada se nećešpromijeniti." • - "Stidimte se." • - "Sramtebilo. Stidi se." • - "Ništati ne možešnapravitidobro." • - "Opetti. Znalasam." • - "Ti to ne možeš."

45. DOBRO JE ZNATI I "IMATI NA UMU": • djetetu su potrebna pravila i nadzor, ali i NEZAVISNOST I SLOBODA IZBORA • dijete je DOBRONAMJERNO • dijete je DIVNO I DRAGO U SVOJOJ VLASTITOJ JEDINSTVENOSTI, IZVORNOSTI I NEPONOVLJIVOSTI i onda kada je drukčije od nas i naše vizije "poželjnog djeteta".

46. RODITELJSKA LJUBAV I PRIHVAĆANJE NAJVAŽNIJI SU ZA STVARANJE DJETETOVA POZITIVNOG ODNOSA PREMA SAMOME SEBI.

47. HVALA NA PAŽNJI