1 / 22

Prof. Dr. Hasan Muratović

Prof. Dr. Hasan Muratović. UZROCI I POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE I NJENI UTJECAJI KOD NAS. ZAKONITOST DUGOROČNIH KRETANJA. Makroekonomski trendovi Berze Životni standard Povjerenje u ekonomski sistem. IZVORI SADAŠNJE FINANCIJSKE I EKONOMSKE KRIZE. Principijelni izvori:

fay
Download Presentation

Prof. Dr. Hasan Muratović

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Prof. Dr. Hasan Muratović UZROCI I POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE I NJENI UTJECAJI KOD NAS

  2. ZAKONITOST DUGOROČNIH KRETANJA • Makroekonomski trendovi • Berze • Životni standard • Povjerenje u ekonomski sistem

  3. IZVORI SADAŠNJE FINANCIJSKE I EKONOMSKE KRIZE Principijelni izvori: • Potraga za lakim visokim profitom • Veliki broj financijskih proizvoda • Dominacija finansijskog nad realnim ekonomskim sektorom • Visok životni standard bez realnog pokrića (iznad mogućnosti) • Loša kontrola banaka i drugih financ. institucija • Suviše liberalizacije u financijskom sektoru

  4. Praktični izvori: • Sekuritizacija • Stvaranje utrživih dužničkih instrumenata na temelju pojedinih neutrživih oblika potraživanja i zamjena klasičnih kreditnih oblika emisijom vrijednosnih papira • Hipotekarni krediti • Zajmovi za automobile • Potraživanja od kreditnih kartica

  5. Leasing potraživanja • Potraživanja po akceptnim nalozima • Sekuritizacija svih oblika kredita i ukupne aktive • Uvjet: znanje i financijska kombinatorika

  6. Prvi pojavni oblici krize u SAD “Napuhani baloni” • Hipoteke • Investicijski bankari • Berze • Sve vrste kredita • Pad cijena nekretnina • Rast kamatnih stopa

  7. Brzi razvoj krize • Pad povjerenja na financijskom tržištu • Propast (bankrot) nekoliko velikih banaka • Strmoglavljenje berzi • Pokušaji državnih intervencija • Odustajanje od liberalne ekonomije (pad totalno liberaliziranog ekonomskog koncepta)

  8. Prve kratkoročne posljedice i akcije: • Zasjedanje vlada • Smanjenje kvaliteta života • Analiza upravljanja bankama i korporacijama • Kako pojačati superviziju? • Realni sektor – oslonac stvarnog preokreta • Subvencije – prvi pokušaj spašavanja od sloma • TARP – Troubled Assets Relief Programm • Garancije štednje, posuđivanje, osiguranje likvidnosti • “Paketi podrške” • Samiti (G-20, EU, ...)

  9. Dalje posljedice i akcije • Jačanje regulative – financijska supervizija • Jačanje transparentnosti • Novo upravljanje rizikom • Jačanje međunarodne suradnje • Nove strukture upravljanja • Jače korištenje kreditnih rejtinga

  10. GENERALNI UTJECAJI KRIZEGENERIRANJE NOVIH KRIZNIH SEGMENATA Pad potražnje – prodaje Pad proizvodnje, pad trgovine Pad zaposlenosti Pad uplate poreza i doprinosa Pad izvoza i uvoza Smanjenje budžeta na svim nivoima Povećanje socijalnih problema i tenzija Nekontrolirana ponašanja

  11. Rezultati državnih intervencija • Štampanje novca • Povećanje inflacije • Protekcionizam • Rušenje međunarodnog ekonomskog sistema • Spašavanje banaka (a ne privrede)

  12. UTJECAJ SVJETSKE KRIZE NA BIH Direktni utjecaji: • Bankarski sistem oslonjen na strane banke (85%) • Otežan pristup međunarodnim tržištima novca (Federacija traži izlaz iz krize zaduženjem u inozemstvu) • Potencijalni problemi likvidnosti banaka • Usporenje ekonomskog rasta • Smanjenje kreditiranja privrede i građana • Gubitak zbog držanja novca van banaka (izvlačenje gotovne iz banaka) • Usporenje direktnog stranog investiranja • Usporenje privatizacije (prodaje poduzeća) • Pad ekonomskih performansi, psihološki i socijalni aspekti

  13. Indirektni utjecaji • Strogi uvjeti kreditiranja • Promjene (povećanje) kamatnih stopa • Pad potražnje • Rizici financijske nestabilnosti • Povećanje nelikvidnosti (od poduzeća do države) • Povećanje deficita tekućeg računa (spoljni debalans) 2007 deficit je iznosio 13% BDP, trgovinski deficit oko 10 milijardi • Povećana inflacija (2007-4,9%, 2008-8%) • Novi režim trgovine zbog pridruživanja EU.

  14. Karakteristični podaci Banke Banke u državnom vlasništvu 2000 2008 19 2

  15. Karakteristični financijski pokazatelji • DSI 2,9 milijardi • Doznake iz inozemstva 2,7 milijardi • Krediti iz inozemstva 4,7 milijardi • Trgovinska razmjena 10,0 milijardi

  16. Osnovni makroekonomski podaci • Devizne rezerve 7,2mlrd KM • Prosječna plaća (avgust 08) 764 KM • Nezaposlenost 23,40% (42%) • Inflacija 10/2007 – 10/2008 7,95% • Javni dug 3,9 mlrd KM • Ukupan dug 7,8 mlrd KM • Spoljnotrgovinski deficit 10,00 mlrd KM • Nisko zaduženje – mogućnost zaduživanja

  17. Šta se može učiniti? • Ne trošiti više nego što imamo. • Promijeniti način života i privređivanja. • Zaustaviti pad privrede održati i razvijati proizvodnju. • Smanjiti opću i osobnu potrošnju • Održavati, pomagati, stimulirati, subvencionirati i razvijati realni sektor ekonomije • Razvijati elektro-energetski sektor i kapacitete • Ubrzavati privatizaciju

  18. Aktivirati dio deviznih rezervi za razvoj • Aktivirati i na sve načine pomoći poljoprivredu • Subvencionirati i na druge načine pomagati izvoz • Napraviti efikasnijim i manje rastrošnim javna poduzeća • Kreirati novu (privremenu) socijalnu politiku i zaštitu • Promijeniti sistem plaća u državnim institucijama i javnim poduzećima

  19. Subvencionirati kamate za mala i srednja poduzeća • Subvencionirati razvojne projekte (i povrat kredita) • Dati poticaje industriji obuće i tekstila • Rebalansirati budžete 2x godišnje • Odlagati sve investiranje osim produktivnog (zapošljavanja) • Obrazovati mlade za industrijska-proizvodna zanimanja

  20. Orjentirati se na unapređenje vlastitog (mini) sistema. Ne uzdati se u centralni – viši sistem. • Požuriti sa koncesijama • Proizvoditi i “na malo” • Stvoriti nove izvore za budžet • Prodati nepotrebno • Zadužiti se

  21. Šta će se dalje događati? • Nikad niko nije predvidio razvoj na duži rok sa sigurnošću. • Predviđanja se baziraju na ekstrapolacijama (pretpostavkom da zakonitosti poznatog vrijede za nepoznato) • Optimisti i pesimisti ekstrapoliraju različito • Postoji pozitivni i negativni trendovi • Teško je predvidjeti koji od njih će dominirati • Mintzberg “Ovo je vrijeme herojskog menadžmenta” Hrabri, uporni, odani poslu i odlučni jedino mogu stalno unapređivati sisteme”

  22. Dugoročne posljedice • Promjenit će se svjetski ekonomski poredak • Liberalizacija u dosadašnjem obliku će nastati • Promjenit će se financijski sistem • Drugačije ćemo živjeti • Proizvodnja će dobiti na značaju – realni sektor • Kriza će se smiriti u dužem periodu • Doći će do nove krize i sloma u drugom dužem periodu. • “Na dugi rok svi ćemo biti mrtvi”.

More Related