1 / 16

Mozlijev zakon Linijski spektri X-zraka

Mozlijev zakon Linijski spektri X-zraka. Henry Moseley. THE HIGH FREQUENCY SPECTRA OF THE ELEMENTS By H. G. J. Moseley, M. A. Phil. Mag. (1913), p. 1024.

faunia
Download Presentation

Mozlijev zakon Linijski spektri X-zraka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Mozlijev zakonLinijski spektri X-zraka

  2. Henry Moseley THE HIGH FREQUENCY SPECTRA OF THE ELEMENTS By H. G. J. Moseley, M. A.Phil. Mag. (1913), p. 1024 Henri Mozli (1887-1915): britanski hemičar student Radefordaje briljantno razvio primjenu karakterističnih spektara X-zraka za istraživanje atomskih struktura. Njegova istraživanja su kao rezultat imala korekcije u tada poznatom periodnom sistemu elemenata. On je uspio tačnije odrediti atomske brojeve nekih elemenata. Na žalost, Mozli je poginuo u poznatoj bici Prvog svjetskog rata na Galipolju u Turskoj 1915. godine. Imao je samo 28. godina.

  3. Galipolje poluostrvo http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gallipoli 

  4. Moseley je poginuo U blizini Ilijuma -Troje”,

  5. Kruksova cijevKako nastaju X-zraci • K - katoda • A - anoda (antikatoda) • X - rendg.zraci • Ua – anodni napon (ubrzanja) • Uh – napon za grijanje katode • C – tečnost za hlađenje anode • Win – ulazna cijev za tečnost • Wout – izlazna cijev

  6. KRIVULJA RASPODJELE INTENZITEA ZRAČENJA X ZRAKA PO TALASNIM DUŽINAMA MOLIBDENA • Pikovi na krivulji predstavljaju linijske spektre koji su superponirani u kontinuiranom spektru X – zraka.

  7. OTKLANJANJE UBRZANOG ELEKTRONA U POLJU JEZGRENastanak kontinuiranog spektra X-zraka • Elektron napušta mjesto međudjelovanja sa manjom kinetčkom energijom, emitujući pri tome foton čija je energija jednaka razlici kinetičkih energija elektrona prije i poslije sudara: • EK1 – EK2 = hυ • EK1 –kinet.energ.elektrona prije sudara • EK2 –kinet.ener. elektrona poslije sudara Prije udara u anodu kinet.energ.elektrona je: EK = eU U – napon između anode i katode, e – naeletrisanje elektrona Ukoliko bi elektron predao svu kinetičku energiju u jednom sudaru nastao bi foton eU = hυmax = hc/λmin maksimalne frekv. υmax, ili min.talasne dužine λmin.

  8. KRIVULJE INTENZITETA ZRAČENJA ZA ISTI MATERIJAL METE PRI PROMJENI NAPONA UBRZANJA • Povećanjem ubrzavajućeg napona U, za isti materijal anode, postiže se manje λmin fotona, ali nikada ne dostiže vrijednost nule. • Odnos između min.talasne dužine fotona λmin, i napona ubrzanja U je dat relacijom: • λmin = 1241/U • λmin je izražena u nanometrima (nm), a napon U u voltima.

  9. DIJAGRAM ZAVISNOSTI KORJENA IZ FREKVENCIJE ZRAČENJA LINIJSKOG SPEKTRA OD REDNOG BROJA Z • Mozli se oslonio na Borovu teoriju po kojoj je energija elektrona na prvoj orbiti proporcionalna sa kvadratom naelektrisanja jezgra: • E1 = - • stoga će i frekvencija fotona X - zraka ν, biti zavisna od atomskog broja elementa mete (E = hν). Krivulje sa dijagrama se mogu opisati jednačinom: gdje su An i b konstante koje treba odrediti za svaku liniju u spektru.

  10. POPUNJAVANJE NIŽIH RASPOLOŽIVIH ENERGETSKIH STANJA ELEKTRONA U ATOMUNastanak linija u spektru X-zraka

  11. (1) Mozli je u Borovu formulu za frakvencije linijskog spektra vodonikovog atoma: (2) uvrstio vrijednost k=1, a Z zamijenio sa sa (Z - 1) i dobio frekvencije linija iz K-serije Iz formula (1) i (2) dobićemo da je konstanta An Talasna dužina K- serije će biti

  12. Isti rezultat dobijemo iz privlačne sile jezgra s nabojem (Z-1) i elektrona: uz primjenu Borovog kvantnog uslova mvr = nћ Onda je: ili

  13. DIFRAKCIJA X ZRAKA NA KALIJUM FEROCIJANIDU • Mozli je koristio Braggovu relaciju • za određivanje talasne dužine X – zraka. • Kao udaljenost između paralelnih ravni kristala, uzeta je vrijednost • d = 8,454 x cm. • Prorez S i fotografska ploča L su 17 cm udaljeni od ose kristala, tako da se ugao θ dobije iz relacije • 2θ = 180 - SPL = 180 - SAL

  14. Mozlijevi rezultati Vrijednosti b = 1 za K seriju i b = 7,4 L seriju, su samo aproksimativne. Prave vrijednosti za Z-b su date u tabelama (pod oznakama sa QK i QL)

  15. Mozlijevi rezultati Vidimo da rezultati nisu kompletni.Alfa frekvencije su izmjerene za gotovo sve elemente na dijagamu, dok sa slabijim, β, γ, i φ (između β i γ), to nije slučaj. Razlog tome je slabiji intenzitet tih linija, kao i njihova blizina.

  16. MOZLIJEV DIJAGRAM • Na dijagramu je ispravljen redoslijed argona (18) i kaliju-ma (19), u zavisnosti od atomskih brojeva, a ne kako su ranije bili poredani po njihovim atomskim težinama ( K – 39,102 i Ar – 39,918 ). • Isto važi i za kobalt i nikal, koji sada zauzimaju 27. i 28. mjesto u periodnom sistemu elemenata.

More Related