1 / 12

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835.-1848 .)

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835.-1848 .). PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA. LJUDEVIT GAJ s redišnja ličnost preporoda š kolovao se u Grazu i Pešti 1830.g. o bjavio prvi hrvatski pravopis- Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

fancy
Download Presentation

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835.-1848 .)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. HRVATSKI NARODNI PREPOROD(1835.-1848.)

  2. PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA • LJUDEVIT GAJ • središnja ličnost preporoda • školovao se u Grazu i Pešti • 1830.g. objavio prvi hrvatski pravopis- Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja • predlaže štokavsko narječje za jedinsteveni narodni jezik • zauzima se za novi način pisanja: č,ć, š, ž (gajica) • 1832.piše pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje (“Još Horvatska ni propala”)-himna preporoda • budnice

  3. PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA • od 1832. Gaj sve češće boravi u Zagrebu-surađuje sa budućim preporoditeljima (Dragutin Raovac, Vjekoslav Babukić, Pavao Štoos, Ljudevit Vukotinović, Ivan Derkos...)→jezgra preporoda- ILIRCI-Ilirski pokret • 1832. Ivan Derkos- Genij domovine nad sinovima svojim koji spavaju • kulturni program preporoda • predleže strandardiziranje jezika stapanjem svih narječja • zalaže se za podizanje nacionalne svijesti

  4. PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA • JANKO DRAŠKOVIĆ • plemićkog porijekla • u mladosti se posvetio vojnoj karijeri • 1832. u Karlovcu tiska Disertaciju na štokavskom narječju • politički program preporoda→stvaranje “Velike Ilirije” (hrvatske i slovenske zemlje , Bosna) • štokavština • gospodarske i društvene reforme • 1838. potiče rad Ilirske čitaonice

  5. NOVINE HORVATZKE I DANICZA • siječanj 1835. Gaj izdaje prve novine na hrvatskom jeziku-Novine horvatzke i tjedni književni prilog Danicza • izlaze po uzoru na novine na njemačkom jeziku Agramer politische Zeitung s prilogom Luna • mogle su samo prenositi vijesti iz bečkih i drugih novina • 600 pretplatnika

  6. NOVINE HORVATZKE I DANICZA • 14.3.1835. A Mihanović objavio pjesmu Horvatska domovina • 1846. uglazbio Josip Runjanin • 1891. proglašena hrvatskom himnom”Lijapa naša domovino” • 1836. novine mijenjaju ime u Ilirske narodne novine, a Danica postaje Danica Ilirska • 1848. prestaje izlaziti Danica • novine su rabile Gajev pravopis i štokavsko narječje

  7. KULTURNO STVARALAŠTVO U DOBA PREPORODA • osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice (prva:1838. u Varaždinu)-žarišta preporodne misli • 1842. osniva se Matica ilirska –društvo za izdavanje knjiga na hrvatskom jeziku • prvi predsjednik Janko Drašković • od 1874.-Matica hrvatska • prva tiskana knjiga Osman Ivana Gundulića • 1842. S. Vraz izdaje časopis Kolo

  8. PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE ŽRTVE” HORVATSKO-VUGERSKA STRANKA ILIRSKA STRANKA program ujedinjenja hrvatskih zemalja i kulturnog zbližavanja Južnih Slavena geslo:”Da Bog poživi konstituciju Ugarsku, Kraljevinu Hrvatsku i narodnost ilirsku!” • uska povezanost s Ugarskom • mađaroni • odbijaju štokavštinu u korist kajkavštine • okuplja uglavnom plemstvo

  9. PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE ŽRTVE” • siječanj 1843.-car zabranio uporabu ilirskog imena i znakovlja • Ilirska stranka→Narodna stranka • Ilirske narodne novine→Narodne novine • 1845.ponovno dopušteno korištrnje ilirskog imena u književnosti • 29.7.1845.-”Srpanjske žrtve”-obračun između vojske i narodnjaka-prve žrtve političkih sukoba

  10. HRVATSKI SABOR I HRVATSKI JEZIK • 1840. hrvatski sabor zatražio od vladara da se na zagrebačkoj Akdemiji uvede katedra hrvatskog jezika i da se hrvatski jezik uvede u gimnazije • 2. 5.1843. Ivan Kukuljević Sakcinski-prvi govor na hrvatskom jeziku, traži uvođenje hrvatskog jezika kao službenog-ostavio snažan dojam na prisutne, no prijedlog nije podržan • 1843. otvorena katedra za hrvatski jezik • 1847. zasjedanje Hrvatskog sabora: • hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskoj • posljednje zasjedanje sabora kao staleške feudalne institucije

More Related