AS – AD model

1. AS – AD model srednji rok

2. Sva tržišta promatrana zajedno: AS-AD model • Sada će se spojiti razmatranja određivanja domaćeg proizvoda u kratkom i srednjem roku: • Da bi se to napravilo potrebno je koristiti ravnotežne uvjete za sva do sada promatrana tržišta: tržište dobara i financijska tržišta i tržište rada. • Koristeći ravnotežne uvjete izvode se slijedeće relacije: • relacija agregatne ponude pokazuje utjecaje ravnoteže na tržištu rada • relacija agregatne potražnje pokazuje utjecaje ravnoteže i na tržištu dobara i na financijskim tržištima. • Kombiniranjem ova dva odnosa dobiva se AS-AD model (za agregatnu ponudu i agregatnu potražnju).

3. Agregatna ponuda • Relacija agregatne ponude prikazuje učinke domaćeg proizvoda na razinu cijena. Izvedena je iz ponašanja nadnica i cijena: W = PeF(u,z) P = (1 + µ) W • Nominalna nadnica, W, utvrđena od strane subjekata koji određuju nadnice, ovisi o očekivanoj razini cijena, Pe, o stopi nezaposlenosti, u, te o varijabli, z, koja se odnosi na sve ostale čimbenike koji utječu na određivanje nadnica, od naknada za nezaposlenost, do oblika kolektivne nagodbe. • Cijena, P, postavljena od strane poduzeća (ekvivalentno razina cijena) jednaka je nominalnoj nadnici, W, pomnoženo sa 1 + marža, µ.

4. Ranije su ova dva onosa korištena zajedno, uz dodatnu pretpostavku da je razina cijena jednaka očekivanoj razini cijena. (Pod tom dodatnom pretpostavkom izvedena je prirodna stopa nezaposlenosti i prema tome prirodnu razinu domaćeg proizvoda). • Sada će se ta pretpostavka zanemariti. → Bez te dodatne pretpostavke, relacije određivanja cijena i nadnica daju odnos između razine cijena, razine domaćegproizvoda i očekivane razine cijena. • Prvo treba eliminirati nominalnu nadnicu, W, iz obje jednadžbe. P = Pe(1 + µ) F(u, z) Razina cijena, P, ovisi o očekivanoj razini cijena, Pe, i o stopi nezaposlenosti, u (kao i o marži, µ, i o varijabli za ostalo – no ovdje će se i µ i z uzeti kao konstante).

5. Slijedeći korak je zamijeniti stopu nezaposlenosti, u, i izraziti je pomoću izraza za domaći proizvod. u = U/L = (L – N)/L = 1 – N/L = 1 – Y/L • Tako se dobiva: u = 1 – Y/L • Riječima: Uz danu radnu snagu, što je veći domaći proizvod, niža je stopa nezaposlenosti. • Zamjenom usa 1 - (Y/L)dobiva se relacija agregatne ponudeili skraćeno, relacija AS: • Razina cijena, P, ovisi o očekivanoj razini cijena, Pete o razini domaćeg proizvoda, Y (kao i o marži,µ, varijabli, z, i o radnoj snazi, L: ali se ovdje uzimaju kao konstante).

6. Relacija AS ima dva važna svojstva: • Porast domaćeg proizvoda dovodi do porasta razine cijena. To je rezuitat slijedeća četiri temeljna koraka: • Porast domaćeg proizvoda dovodi do porasta zaposlenosti. • Porast razine zaposlenosti dovodi do pada nezaposlenosti pa tako i pada stope nezaposlenosti. • Niža stopa nezaposlenosti dovodi do rasta nominalne nadnice. • Porast nominalne nadnice dovodi do porasta cijena postavljenih od strane poduzeća - analogno tome i porasta razine cijena.

7. Porast očekivane razine cijena dovodi do porasta, jedan za jedan stvarne razine cijena. Primjerice, udvostruči li se očekivana razina cijena, udvostručit će se i razina cijena. Ti učinci su vidljivi na nadnicama: • Ako subjekti koji određuju nadnice očekuju da će razine cijena biti više, postavit će višu nominalnu nadnicu. • Porast nominalne nadnice dovodi do porasta troškova, što dovodi do porasta cijena postavljenih od strane poduzeća - analogno, i više razine cijena.

8. Krivulja agregatne ponude: Uz danu očekivanu razinu cijena, porast domaćeg proizvoda dovodi do rasta razine cijena. Ukoliko je domaći proizvod jednak svojoj prirodnoj razini, razina cijena jednaka je očekivanoj razini cijena

9. Krivulja agregatne ponude prolazi točkom A, gdje Y = Yn, a P = Pe. Drugim riječima, kada je domaći proizvod, Y, jednak svojoj prirodnoj razini, Yn, razina cijena, P, u potpunosti odgovara očekivanoj razini cijena. • Prirodnu stopa nezaposlenosti (i, po pretpostavci, prirodna razina domaćeg proizvoda) definira se kao stopa nezaposlenosti (i, po pretpostavci, razina domaćeg proizvoda) koja se ostvaruje kada je razina cijena jednaka očekivanoj razini cijena. • Ovo svojstvo - da je razina cijena jednaka očekivanoj razini cijena u uvjetima domaćeg proizvoda jednakog prirodnoj razini domaćeg proizvoda - navodi na dva izravna zaključka: • Kada je domaći proizvod iznad svoje prirodne razine, razina cijena je viša od očekivane. • (Y se nalazi desno od Yn, P je viši od Pe). • Porast očekivane razine cijena pe pomiče krivulju agregatne ponude prema gore. Nasuprot tome, smanjenje očekivane razine cijena pomiče krivulju agregatne ponude prema dolje.

10. Učinak porasta očekivane razine cijena na krivulju agregatne ponude:Porast očekivane razine cijena pomiče krivulju agregatne ponude prema gore

11. Zaključak: • Počevši od određivanja nadnica i određivanja cijena na tržištu rada, izvedena je relaciju agregatne ponude. • Ova relacija govori da uz danu očekivanu razinu cijena, razina cijena je rastuća funkcija razine domaćeg proizvoda i očekivane razine cijena. Prikazana je krivuljom rastućeg nagiba, nazvanom krivuljom agregatne ponude. • Porast očekivane razine cijena pomiču krivulju agregatne ponude prema gore; opadanje očekivane razine cijena pomiče krivulju agregatne ponude prema dolje.

12. Agregatna potražnja • Relacijom agregatne potražnje prikazan je učinak razine cijena na domaći proizvod. Izvedena je iz ravnotežnih uvjeta tržišta dobara i financijskih tržišta. (IS-LM model) Tržište dobara IS: Y = C(Y-T) + I(Y,i) + G Financijska tržišta LM: M/P = YL(i) • Ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da domaći proizvod bude jednak potražnji za dobrima - zbroju osobne potrošnje, investicija i državne potrošnje. To je relacija IS. • Ravnoteža na financijskim tržištima zahtijeva da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem. To je relacija LM.

13. Promjene realne ponude novca, mogu doći od promjena nominalne ponude novca, M. • No promjene realne ponude novca, M/P, mogu doći i od promjena u razini cijena, P. Rast razine cijena, P, za 10%, ima isti učinak na realnu ponudu novca kao i 10%-tno smanjenje nominalne ponude novca, M: i jedno i drugo dovodi do 10%-tnog smanjenja realne ponude novca. • Koristeći relacije IS i LM, može se izvesti odnos između razine cijena i razine domaćeg proizvoda uvjetovane ravnotežom na tržištu dobara i financijskim tržištima

15. IS krivulja formirana je za dane vrijednosti G i T, i opadajućeg je nagiba: porast kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. LM krivulja nacrtana je za danu vrijednost MIP, i rastućeg je nagiba: porast domaćeg proizvoda povećava potražnju za novcem, i kamatna stopa se povećava kako bi održala jednakost potražnje za novcem i (nepromijenjene) ponude novca. Točka u kojoj su i tržište dobara i financijska tržišta u ravnoteži sjecište je krivulja IS i LM, u točki A. • Učinci rasta razine cijena sa P na P‘: Pri određenoj količini nominalne ponude novca, M, rast razine cijena, P, smanjuje realnu ponudu novca, M/P. To znači da se LM krivulja pomiče prema gore: pri zadanoj razini domaćeg proizvoda, niža realna ponuda novca dovodi do porasta kamatnih stopa. Gospodarstvo se kreće duž IS krivulje. Ravnoteža se pomiče iz A u A'; kamatna stopa raste od i na i', a domaći proizvod pada s Y na Y'. Ukratko, rast razine cijena dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. • Riječima: Rast razine cijena dovodi do smanjenja realne ponude novca, što dovodi do porasta kamatne stope. Porast kamatne stope dovodi do smanjenja potražnje za dobrima i smanjenja domaćeg proizvoda.

16. Pretpostavljeni negativni odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena nacrtan je kao opadajuća krivulja AD . • Porast razine cijena s P na P' dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda s Y na Y'. • Ova krivulja naziva se krivulja agregatne potražnje. Negativni odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena na temelju koeg je nacrtana krivulja naziva se relacija agregatne potražnje. • Bilo koja varijabla, osim razine cijena, koja utječe na pomak krivulje IS ili LM, utječe i na pomak krivulje agregatne potražnje.

17. Na primjer: • Povećanje državne potrošnje G. Pri određenoj razini cijena, razina domaćeg proizvoda određena ravnotežom na tržištu dobara i financijskim tržištima je viša: (krivulja agregatne potražnje pomiče se udesno, s AD na AD‘). • Restriktivna operacija na otvorenom tržištu - smanjenje M, Uz danu razini cijena, razina domaćeg proizvoda, određena ravnotežom na tržištu dobara i financijskim tržištima, je niža. (pomicanje krivulje agregatne potražnje ulijevo, s AD na AD“). • Relacija agregatne potražnje: Y = Y [M/P, G, T] ( +, +, -) Domaći proizvod, Y, rastuća je funkcija realne ponude novca, MIP, rastuća funkcija državne potrošnje, G, i opadajuća funkcija poreza, T. • Pri zadanoj monetarnoj i fiskalnoj politici - odnosno pri konstantnim M, G, i T - povećanje razine cijena, P, dovodi do pada realne ponude novca, MIP, što dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda.

18. Zaključak: • Počevši od ravnotežnih uvjeta za tržišta dobara i financijska tržišta, izvedena je relacija agregatne potražnje. • Ova relacija ukazuje da je razina domaćeg proizvoda opadajuća funkcija razine cijena. Prikazana je krivuljom negativnog nagiba, nazvanom krivulja agregatne ponude . • Promjene monetarne ili fiskalne politike - ili općenitije, bilo koje varijable, osim razine cijena, koja pomiče krivulje IS ili IM - pomiče krivulju agregatne ponude.

19. Ravnoteža u kratkom i srednjem roku • Sada će se relacije AS i AD staviti u međusobni odnos. Relacija AS Relacija AD Y = Y [M/P, G, T] • Za danu vrijednost očekivane razine cijena, Pe, (iz relacije agregatne ponude), te neke vrijednosti varijabli monetarne i fiskalne politike, M, G, i T (iz relacije agregatne potražnje), ove dvije relacije određuju ravnotežne vrijednosti domaćeg proizvoda, Y, i razine cijena, P. • Ravnoteža očito ovisi o vrijednosti Pe. Vrijednost Peodređuje položaj krivulje agregatne ponude, a položaj krivulje agregatne ponude utječe na ravnotežu. • U kratkom roku, može se promatrati Pe, razina cijena koju su očekivali subjekti koji utvrđuju nadnice pri posljednjem utvrđivanju nadnica, kao konstantu. No, tijekom vremena, Pe će se vjerojatno promijeniti, pomičući krivulju agregatne ponude, i mijenjajući ravnotežu. • Imajući to na umu, prvo će se objasniti ravnoteža u kratkom roku - to jest, kada se Pe uzima kao konstanta. Potom će se promotriti kako se Pe mijenja u vremenu, i kako ta promjena utječe na ravnotežu.

20. Ravnoteža u kratkom roku

21. Krivulja agregatne ponude, AS, nacrtana za danu vrijednost varijable Pe, ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg proizvoda, viša je razina cijena. Položaj krivulje ovisi o Pe. • (Kada je domaći proizvod jednak svojoj prirodnoj razini, razina cijena jednaka je očekivanoj razini cijena.) • To ukazuje da krivulja agregatne ponude prolazi točkom B: ako je Y = Yn onda je P = Pe . • Krivulja agregatne ponude, AD, nacrtana za dane vrijednosti varijabli M, G i T, ima negativan nagib: Što je viša razina cijena, niža je razina domaćeg proizvoda. • Ravnoteža je dana sjecištem krivulja AS i AD u točki A. Prema slici, sva su tržišta - tržište dobara, financijska tržišta, i tržište rada - u ravnoteži u točki A. Da je tržište rada u ravnoteži proizlazi iz činjenice da točka A leži na krivulji agregatne ponude. Da su tržišta dobara i financijska u ravnoteži, proizlazi iz činjenice da točka A leži na krivulji agregatne potražnje. Ravnotežne razine domaćeg proizvoda i cijena dane su koordinatama Y i P.

22. U kratkom roku, nema razloga da domaći proizvod bude jednak svojoj prirodnoj razini. Sve ovisi o specifičnim vrijednostima očekivane razine cijena, i vrijednostima varijabli koje utječu na položaj agregatne potražnje. • Što se događa tijekom vremena?

23. Od kratkog prema srednjem roku

24. U točki A, domaći proizvod premašuje svoju prirodnu razinu. → Razina cijena viša nego očekivana razina cijena - viša od razine cijena koju su očekivali subjekti koji određuju nadnice kada su utvrđivali nominalne nadnice. • Činjenica da je razina cijena viša od one koju su očekivali subjekti koji određuju nadnica vjerojatno će ih navesti da revidiraju svoja očekivanja o budućoj razini cijena, naviše. Tako, kada drugi put budu određivali nominalne nadnice, vjerojatno će tu odluku donijeti temeljenu na višoj očekivanoj razini cijena, npr. temeljenu na Pe', gdje je Pe‘ >Pe. • Ovo povećanje očekivane razine cijena implicira da se u sljedećem razdoblju krivulja agregatne ponude pomiče prema gore, s AS na AS‘ : pri danoj razini domaćeg proizvoda, subjekti koji određuju nadnice očekuju veću nizinu cijena. Stoga određuju veću nominalnu nadnicu, što zauzvrat navodi poduzeća da utvrde više cijene. Razina cijena raste.

25. Ovo kretanje AS krivulje prema gore ukazuje da se ekonomija kreće duž krivulje AD. Ravnoteža se pomjera s A na A'. Ravnotežni domaći proizvod opada s Y na Y'. • Riječima: činjenica da domaći proizvod u početku premašuje svoju prirodnu razinu dovodi do povećanja očekivane razine cijena. Ovo očekivanje dovodi do povećanja nominalnih nadnica, što dovodi do povećanja razine cijena. Viša razina cijena dovodi do smanjenja realne ponude novca. Kamatna stopa raste, dovodeći do smanjenja domaćeg proizvoda.

26. Prilagodba ne završava u točki A'. • U točki A', domaći proizvod Y' još uvijek premašuje prirodnu razinu domaćeg proizvoda Yn, pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane. • Subjekti koji određuju nadnice najvjerojatnije će nastaviti revidirati svoja očekivanja o razini cijena prema gore. • Ovo implicira da, dok god ravnotežni domaći proizvod premašuje prirodnu razinu domaćeg proizvoda Yn, očekivana razina cijena raste, pomičući krivulju AS prema gore. • Kako se krivulja AS pomiče prema gore (ulijevo) i gospodarstvo se kreće uzduž AD krivulje, ravnotežni domaći proizvod nastavlja padati.

27. Da li ovakvo prilagođavanje ima svoj kraj? • Da. Ono završava onda kada se krivulja AS pomakne sve do krivulje AS", kada se ravnotežna točka pomakne sve do točke A", a ravnotežna razina domaćeg proizvoda bude jednaka Yn. • U točki A", ravnotežni domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini pa je i razina cijena jednaka očekivanoj razini cijena. Subjekti koji određuju nadnice nemaju razloga za promjenu svojih očekivanja; krivulja AS se više ne pomiče i gospodarstvo ostaje u točki A". • Riječima: Sve dok god je domaći proizvod viši od svoje prirodne razine, razina cijena prelazi očekivanu razinu cijena. To navodi subjekte koji određuju nadnice da izmijene svoja očekivanja u skladu sa kretanjem razine cijena - na više, što dovodi do povećanja razine cijena. • Povećanje razine cijena dovodi do smanjenja realne ponude novca, što dovodi do povećanja kamatnih stopa, što pak rezultira smanjenjem domaćeg proizvoda. Prilagođavanje završava kada se domaći proizvod izjednači sa svojom prirodnom razinom. U toj točki razina cijena je jednaka očekivanoj razini cijena, očekivanja se više ne mijenjaju, pa stoga domaći proizvod ostaje na prirodnoj razini. • Drugim riječima, u srednjem roku domaći proizvod se vraća na svoju prirodnu razinu.

28. Zaključak: • U kratkom roku, domaći proizvod može biti iznad ili ispod prirodne razine. Promjene bilo koje varijable koja je uključena bilo u agregatnu ponudu bilo u agregatnu potražnju dovodi do promjena domaćeg proizvoda i do promjena razine cijena. • U srednjem roku, domaći proizvod se s vremenom vraća na svoju prirodnu razinu, Prilagođavanje se odvija putem promjena razine cijena. Kada je domaći proizvod iznad prirodne razine, razina cijena raste. Viša razina cijena dovodi do smanjenja potražnje i domaćeg proizvoda. Kada je domaći proizvod ispod prirodne razine, razina cijena opada, povećavajući tako potražnju i domaći proizvod.

29. Učinci monetarne ekspanzijeKoji su učinci ekspanzivne monetarne politike u kratkom i srednjem roku?

30. Dinamika prilagodbe • Pretpostavka: prije promjene nominalne ponude novca, domaći proizvod na prirodnoj razini, pa se agregatna potražnja i agregatna ponuda sijeku u točki A, pri čemu je razina domaćeg proizvoda jednaka Yn, a razina cijena P. • Utjecaj povećanja nominalne ponude novca: • Za danu razinu cijena, P, povećanje nominalne ponude novca, M, dovodi do povećanja realne ponude novca, M/P, što opet vodi do povećanja domaćeg proizvoda. Krivulja agregatne potražnje pomiče se u desno, s AD na AD'. U kratkom roku ekonomija se kreće iz točke A u A'. Domaći proizvod se povećava s Yn na Y', a razina cijena s P na P'.

31. Tijekom vremena, do izražaja dolazi utjecaj prilagodbe cjenovnih očekivanja. • S obzirom da je domaći proizvod veći od prirodne razine, razina cijena je viša nego što to očekuju subjekti koji određuju nadnice. • Oni mijenjaju svoja očekivanja, što s vremenom dovodi do pomicanja krivulje agregatne ponude prema gore. Ekonomija se kreće uzduž krivulje agregatne potražnje AD'. • Proces prilagođavanja prestaje kada se domaći proizvod vrati na svoju prirodnu razinu. U toj točki razina cijena je jednaka očekivanoj razini. • U srednjem roku, krivulja agregatne ponude je predstavljena krivuljom AS", a ekonomija točkom A": domaći proizvod je ponovno na razini Yn, a razina cijena jednaka P".

32. Precizno se može utvrditi veličina tijekom vremena ostvarenog povećanja razine cijena. • Ukoliko se domaći proizvod vrati na svoju prirodnu razinu, realna ponuda novca se također mora vratiti na svoju početnu vrijednost. Drugim riječima, proporcionalno povećanje cijena mora biti jednako proporcionalnom povećanju nominalne ponude novca.: Ukoliko početno povećanje nominalne ponude novca iznosi 10%, tada će razina cijena biti za 10% veća od početne.

33. Što se događa s kamatnom stopom?

34. Gornja slika prikazuje prilagođavanje domaćeg proizvoda i razine cijena kao posljedice povećanja nominalne ponude novca. • Donja slika prikazuje prilagođavanje domaćeg proizvoda i kamatne stope, unutar istog procesa prilagođavanja, u okvirima IS- LM modela. • Prije promjene nominalne ponude novca, točka ravnoteže je definirana sjecištem krivulja IS i LM u točki A. Domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini (Yn), a kamatna stopa je dana s i. • Kratkoročni utjecaj monetarne ekspanzije ogleda se u pomicanju LM krivulje prema dolje, s LM na LM',pomičući tako točku ravnoteže iz točke A u točku A‘. Kamatna stopa je niža, a domaći proizvod viši. • Dva su utjecaja na djelu, koja su i dovela do pomaka krivulje sa LM na LM': • Jedan je rezultat povećanja nominalne ponude novca. • Drugi, koji u izvjesnoj mjeri djeluje kao protuteža prvom, rezultat je povećanja razine cijena.

35. Ukoliko se razina cijena ne promijeni, povećanje nominalne ponude novca potaknut će pomicanje krivulje LM prema dolje, na LM". Znači, ukoliko se razina cijena ne promijeni - točka ravnoteže će biti na sjecištu IS i LM", tj. u točki B. • Ali čak i u kratkom roku dolazi do povećanja razine cijena - s P na P'. • Navedeno povećanje razine cijena pomiče krivulju LM prema gore, s LM" na LM', djelomično umanjujući utjecaj povećanja nominalne ponude novca. • Neto efekt ove dvije promjene - pomicanje LM na dolje, prema LM", kao posljedica povećanja nominalne ponude novca, te na gore, od LM' prema LM" kao posljedica povećanja razine cijena - pomak je krivulje LM s LM na LM' i kratkoročna točka ravnoteže A'.

36. Tijekom vremena, činjenica da je domaći proizvod iznad prirodne razine ukazuje na to da cijene rastu i dalje. • S porastom razine cijena, sve se više smanjuje realna ponuda novca i LM krivulja se pomiče unatrag prema gore. • Gospodarstvo se kreće uzduž krivulje IS: kamatne stope rastu, a domaći proizvod se smanjuje. Na kraju se krivulja LM vraća na poziciju na kojoj je bila prije povećanja nominalne ponude novca. • Gospodarstvo se zaustavlja u točki A, koja odgovara točki A" na gornjoj slici: povećanje nominalne ponude novca točno odgovara proporcionalnom povećanju razine cijena. Realna ponuda novca je stoga nepromijenjena. Uz neizmijenjenu realnu ponudu novca, domaći proizvod se vraća na svoju početnu vrijednost, Yn koja je ujedno i prirodna razina domaćeg proizvoda, a kamatna stopa se takoer vraća na svoju početnu vrijednost, i.

37. Neutralnost novca • U kratkom roku, monetarna ekspanzija dovodi do povećanja domaćeg proizvoda, smanjenja kamatnih stopa i povećanja razine cijena. • Koliki dio učinaka monetarne ekspanzije u početku otpada na domaći proizvod, a koliki na razinu cijena, ovisi o nagibu krivulje agregatne ponude. • Ranije je pretpostavljeno da razina cijena uopće ne reagira na promjenu domaćeg proizvoda – pretpostavljeno je slijedom toga da je krivulja agregatne ponude položena. Iako je time nastojano pojednostaviti stvari, empirijski dokazi pokazuju da je početni utjecaj promjene domaćeg proizvoda na razinu cijena vrlo malen.

38. Tijekom vremena, razina cijena raste, a utjecaj monetarne ekspanzije na domaći proizvod i kamatnu stopu iščezava. • U srednjem roku, povećanje nominalne ponude novca se u cijelosti odražava na proporcionalno povećanje razine cijena; povećanje nominalne ponude novca nema utjecaja na domaći proizvod ili kamatnu stopu. • Kada kažu da je novac neutralan u srednjem roku, ekonomisti pod time podrazumijevaju nedostatak srednjoročnih utjecaja novca na domaći proizvod i kamatnu stopu. • Neutralnost novca u srednjem roku ne znači da se monetarnom politikom ne bi trebalo služiti kao sredstvom utjecaja na domaći proizvod: ekspanzivna monetarna politika može, na primjer, pomoći izlasku gospodarstva iz recesije i njegovom bržem povratku na prirodnu razinu domaćeg proizvoda. No ovo predstavlja upozorenje da monetarna politika ne može vječno održavati višu razinu domaćeg proizvoda.

39. Smanjenje proračunskog deficita:Smanjenje proračunskog deficita u početku smanjenju domaćeg proizvoda. Tijekom vremena, domaći proizvod se vraća na svoju prirodnu razinu.

40. Ako država odluči smanjiti svoj proračunski deficit smanjivanjem svoje potrošnje sa G na G', ostavljajući poreze, T, nepromijenjenima, kako će ovo utjecati na gospodarstvo u kratkom i srednjem roku? • Pretpostavimo da je domaći proizvod u početku na svojoj prirodnoj razini, tako da se gospodarstvo nalazi u točki A: domaći proizvod je jednak Yn. Smanjenje državne potrošnje sa G na G' pomiče krivulju agregatne potražnje ulijevo, od AD prema AD': pri danoj razini cijena, domaći proizvod je niži. • U kratkom roku ravnoteža se pomiče iz točke A u točku A', domaći proizvod smanjuje se sa Yn na Y', a razina cijena pada sa P na P'. • Početni učinak smanjenja deficita je, dakle, poticanje smanjenja domaćeg proizvoda. • Što se događa tijekom vremena? • Sve dok je domaći proizvod ispod prirodne razine, krivulja agregatne ponude se pomiče udesno. Gospodarstvo se pomiče prema dolje po krivulji agregatne potražnje AD', sve dok krivulja agregatne ponude ne bude jednaka AS" i gospodarstvo ne dosegne točku A". Do tada, početna je recesija već završila, a domaći proizvod je ponovno Yn.

41. Kao i kod povećanja nominalne ponude novca, smanjenje proračunskog deficita ne utječe zauvijek na domaći proizvod. S vremenom, domaći proizvod se vraća na svoju prirodnu razinu. • No, postoji važna razlika između učinaka promjene ponude novca i učinaka promjene deficita. U točki A" nije sve jednako kao prije: točnije, kamatna stopa je niža od one prije promjene. • Najbolji način da se to vidi jest da se pogleda prilagodbu u okviru temeljnog IS- LM modela.

42. Dinamički učinci smanjenja proračunskog deficita na domaći proizvod i kamatnu stopu

43. Kako država smanjuje proračunski deficit, krivulja IS se pomiče ulijevo, do IS'. Uz nepromijenjenu razina cijena, gospodarstvo će napraviti pomak iz točke A u točku B. • Međutim, kako razina cijena pada kao odgovor na smanjenje domaćeg proizvoda, realna ponuda novca raste, što dovodi do djelomičnog protutežnog pomicanja LM krivulje udesno, na LM'. Tako je početni učinak smanjenja deficita pomicanje gospodarstva iz točke A u točku A‘. • I domaći proizvod i kamatna stopa niži su od onih prije fiskalnog stezanja. • nejasno je da li investicije rastu ili padaju u kratkom roku: manji domaći proizvod smanjuje investicije, ali ih niža kamatna stopa povećava. • Sve dok domaći proizvod ostaje ispod svoje prirodne razine, razina cijena nastavlja opadati, dovodeći do daljnjeg porasta realne ponude novca. Krivulja LM nastavlja se pomicati udesno. • gospodarstvo se pomiče prema dolje iz točke A' duž krivulje IS', te na kraju stiže u točku A" Kada dođe do točke A", krivulja LM dana je krivuljom LM".

44. U točki A", domaći proizvod je ponovno na prirodnoj razini. • Ali kamatna je stopa niža od one prije smanjivanja deficita, sa i je pala na i'. Sastav domaćeg proizvoda je, govori li se sa stajališta trošenja, također drugačiji. • Da bi se vidjelo kako i zašto, ponovno je potrebno napisati relaciju IS, uzimajući u obzir da je u točki A" domaći proizvod ponovno pri svojoj prirodnoj razini, tako da je Y = Yn. • Obzirom da su dohodak, Yn, i porezi, T, ostali nepromijenjeni, osobna potrošnja, C, jednaka je onoj prije smanjenja deficita. Po pretpostavci, državna potrošnja, G, niža je nego ranije; stoga investicije, I, moraju biti veće od onih prije smanjenja deficita, i to u iznosu jednakom smanjenju državne potrošnje, G. • Drugim riječima, u srednjem roku, smanjenje proračunskog deficita nedvojbeno dovodi do smanjenja kamatne stope i porasta investicija.

45. Proračunski deficiti, domaći proizvod i investicije • Učinci fiskalne politike: • U kratkom roku, smanjenje proračunskog deficita, ako se provodi samostalno - tj. bez istovremene promjene monetarne politike - dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda, a može dovesti i do smanjenja investicija. • Zamijetite izraz "bez istovremene promjene monetarne politike:' U načelu, ovi nepovoljni učinci na domaći proizvod u kratkom roku mogu se izbjeći korištenjem dobre kombinacije monetarne i fiskalne politike. • Potrebno je da središnja banka dovoljno smanji kamatnu stopu kako bi nadoknadila nepovoljne učinke smanjenja državne potrošnje na agregatnu potražnju.

46. Usrednjem roku, domaći proizvod se vraća na svoju prirodnu razinu, a kamatna je stopa niža. U srednjem roku, smanjenje deficita jasno vodi porastu investicija. • Do sada nisu uzimani u obzir učinci investicija na akumulaciju kapitala, kao ni učinci kapitala na proizvodnju. No jasno je vidljivo kako bi se zaključci promijenili da su u obzir uzimni učinci na akumulaciju kapitala. U dugom roku, razina domaćeg proizvoda ovisi o zalihama kapitala u gospodarstvu. • Dakle, ako manji proračunski deficit dovede do većih investicija, dovest će i do veće količine kapitala, a veća količina kapitala dovest će do većeg domaćeg proizvoda.

47. Sve što je rečeno o učincima smanjenja deficita jednako će tako biti primjenjivo i na mjere usmjerene povećanju privatne (a ne javne) štednje. • Porast stope štednje povećava domaći proizvod i investicije i u srednjem i u dugom roku. • Ali također može dovesti do recesije i smanjenja investicija u kratkom roku. • Neslaganja među ekonomistima o učincima mjera usmjerenih povećanju javne ili privatne štednje često proizlaze iz različitosti vremenskih okvira. • Oni koji su zabrinuti za učinke u kratkom roku brinu da mjere povećanja štednje, javne ili privatne, mogu izazvati recesiju, te pad štednje i investicija kroz neko vrijeme. • Oni koji gledaju dugoročnije, s vremenom vide porast štednje i investicija, te naglašavaju povoljne učinke na domaći proizvod u srednjem i dugom roku.

48. Promjene cijene nafte

49. Kada se razmišlja o makroekonomskim učincima porasta cijena nafte, nailazi se na problem: cijena nafte se ne pojavljuje niti u relaciji agregatne ponude, niti u relaciji agregatne potražnje! • Razlog je tomu taj što je do sada pretpostavljano da je domaći proizvod proizveden isključivim korištenjem rada. Jedan od načina da se krene dalje bio bi da se olabavi ovu pretpostavku, da se jasno uvaži da se domaći proizvod proizvodi korištenjem rada i drugih inputa (uključujući i energiju), te da se izvede implikacije odnosa cijena i prema nadnicama i prema cijeni nafte. • Umjesto toga koristit će se prečica, te će se prikazati porast cijena nafte porastom µ, porastom cijene iznad nominalnih nadnica. Opravdanje za to je očigledno: uz dane nadnice, porast cijena nafte povećava trošak proizvodnje, prisiljavajući poduzeća da povećaju cijene. • Nakon toga se može pratiti i dinamične učinke povećanja µna domaći proizvod i razinu cijena. Ovdje je lakše raditi unatrag kroz vrijeme, prvo se pitajući što se događa u srednjem roku, a zatim napraviti dinamiku prilagodbe od kratkog ka srednjem roku.

50. Zaključci • Kratki nasuprot srednjem roku • promjene politike i promjene u ekonomskoj okolini - od promjena povjerenja potrošača do promjena u cijeni nafte - obično imaju različite posljedice u kratkoročnom i srednjoročnom vremenskom razdoblju: • Ekspanzivna monetarna politika, utječe na razinu domaćeg proizvoda u kratkom, ali ne i u srednjem roku. • U kratkom roku, smanjenje proračunskog deficita smanjuje razinu domaćeg proizvoda i kamatnu stopu, a može smanjiti i investicije. No u srednjem roku, kamatna stopa se smanjuje, a domaći proizvod se vraća na prirodnu razinu, te dolazi do porasta investicija. • Porast cijene nafte smanjuje razinu domaćeg proizvoda, ne samo u kratkom, Već i u srednjem roku. I tako dalje ..