1 / 26

Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu

Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Sveučilišna knjižnica. On-line baze podataka. B aze podataka zbog sustavne organizacije, preglednosti i visoke relevantnosti podataka, predstavljaju nezaobilazni izvor pouzdanih informacija.

essien
Download Presentation

Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Sveučilišna knjižnica

  2. On-line baze podataka • Baze podataka zbog sustavne organizacije, preglednosti i visoke relevantnosti podataka, predstavljaju nezaobilazni izvor pouzdanih informacija. • Bibliografski zapisi(uključujući i sažetak), u svim su bazama na engleskom jeziku,iako su izvorni radovi na različitimsvjetskim jezicima. • Postoje u tri kategorije: - bibliografske baze, - baze cjelovitog teksta, - citatne baze, za praćenje odjeka određenog rada ili utjecaja znanstvenika unutar znanstvenog područja.

  3. www.online-baze.hr • Baze podataka koje su dostupne preko Centra za online baze podataka izrađuju strukovna društva, knjižnice te komercijalne i nekomercijalne institucije. • U izradu baze podataka uključeno je i poviše stotina stručnjaka različitih profila: knjižničari definiraju strukturu baze podataka da bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad, računalni stručnjaci izrađuju baze i sučelja za pretraživanje te brinu o tehničkoj podršci, indekseriopisuju radove pridavajući im ključne riječi, predmetnice ili identifikatore.

  4. Kako dobro pretražiti on-line baze podataka?http://edu-udzbenik.carnet.hr/ • Za uspješno pretraživanjetreba dobro pripremitipitanje. Najčešći problem je općeniti upit koji daje previše rezultata. Upit treba biti što konkretniji. Rijetko se dobije premalo rezultata, a pretraživanje se lako može proširiti. Koraci su: • PRECIZNOST UPITA.Primjer: "How mobile phones influence health?" Tek ako se dobije premalo rezultata, upit se može proširiti, odnosno, učiniti ga općenitijim.

  5. NEZAVISNI KONCEPTI, Pitanje rasčlaniti na samostalne koncepte. Na: mobile phone, health Dobije se pregled broja radova koji se bave zasebnim konceptima. Nakraju u 5.koraku te konceptepovezati operatorom AND. • SINONIMI (proširivanjepretraživanja).Za koncepte definirati srodne pojmove, sinonime, različitu terminologiju i sl. Za mobilni telefon pretraživati po svim izrazima koje je autor mogao koristiti: cellular phone, mobile phone, GSM. Sa više sinonima rezultati pretraživanja su kvalitetniji. • Za definiranje srodnih pojmova dobro je poznavati engleski jezik, te razlike britanske i američke inačice. Na kraju u 5. korakupovezati ih operatorom OR.

  6. GRAMATIČKI OBLICI ISTOG IZRAZA(proširivanjepretraživanja).Odrediti oblike svakog izraza da se dobiju dokumenti koji sadrže sve oblike riječi. Primjer, obuhvaćena je množina izraza i različiti načini pisanja (phone i phones, teenager i teenagers). Nekad je dovoljno uključiti samo množinu. Korisno je nakon korijena riječi staviti znak kraćenja.   • KOMBINIRANJE REZULTATA (sužavanje). Kombiniranje raščlanjenih izraza operatorima OR i AND da se dođe do početnog upita. Upit postaviti: (mobile phone(s) ORcell(ullar) phone(s)OR gsm) AND (health OR healthy) AND (teenager(s) OR youth).

  7. Nevidljivi web (invisible web; deep web) • Dio je do kojeg se ne može doći koristeći tražilice i mrežne imenike, dio koji pauci ne pronalaze. Tu su znanstvene i komercijalne baze podataka, te knjižnični katalozi, koje treba pretraživati izravno preko relevantne internet adrese (URL-a). • Pauci indeksiraju statičke HTML stranice i ne pronalaze sadržaj dinamičnih stranica, koji se generira tek na upit pri pretraživanju. Pauk pronalazi traženu stranicu, ne i njezin sadržaj. Vlasnik tražilice je odredio da će dijelovi biti izuzeti iz pretraživanja, a za pristup su potrebni korisničko ime i lozinka.

  8. Kako doći do nevidljivog weba? Koristiti riječ database. Za pronalaženje baze o medicini, upit je: medicine database. Postoje kvalitetne baze podataka sa slobodnim pristupom, za koje netreba korisničko ime i lozinka. Mrežna mjesta koja sadrže informacije o sadržaju nevidljivog weba su: http://www.invisibleweb.net http://www.freepint.com/gary/direct.htm Imenici koji vode do nevidljivog weba, u pravilu kvalitetni, jer su ih vrednovali stručnjaci: http://lii.org http://infomine.ucr.edu http://www.about.com

  9. U čemu je razlika pretraživanja korištenjem Googlea ipretraživanja online baza podataka? • Kad tražeći informacije počinjemo na pretraživačima poput Googlea illi Yahooa, nađemo se pred izborom od nekoliko stotina ili tisuća pogodaka. • Nastavnicima, studentima i učenicima Google je dobar izvor informacija. No, s Googlom se pretražuje „crna kutija“. Ne zna što je uključeno u bazu kojase pretražuje, postoji li kontrola kvalitete sadržaja, kriteriji relevantnosti rezultata, a rezultate pretraživanja teško je suziti, sortirati ili kombinirati.

  10. Google Scholarverzija sadrži izvjesnu kontrolu kvalitete. Nedostaci su što ne koristi rječnike kontroliranih izraza, tezauruse,te je nejasno što je uključenou sadržaj, a što nije. • Za razliku od Googlea, online baze podataka kreiraju profesionalci. One sadrže informacije o radovima koji su prošli provjeru validnosti stručnjaka određenog znanstvenog područja (tzv. peer review),a pretraživanje se može provesti ciljano i precizno. Pritom se dobiveni rezultati mogu suziti, proširiti,kombinirati, pohraniti, poslati elektronskom poštom, učitati na prijenosnu memoriju, vlastito osobno računalo i sl.

  11. Vrednovanje informacija na internetu služi objašnjenjuodluke o kakvoći pojedinog mrežnog mjesta ili stranice;razlikovanju pouzdane informacije od nepouzdanih. • Na internetu svatko može napraviti vlastitu stranicu i svatko može pronaći vašu stranicu. No, sve informacije nisu jednako vrijedne. Prisiljeni smo provjeravati relevantnost informacija. • Kako prepoznati, bez čitanja cjelokupnog teksta, da informacije koje dokument sadrži nisu nečija propaganda? Kako među osobnim stranicama znati prepoznati one koje sadrže relevantne informacije?

  12. Pitanja na koja se traži odgovor pri vrednovanju podataka o stranici su: Što se može saznati iz URL-a ili domene? O kakvom se tipu stranice radi. Od posebne su važnosti vršne domene i geografske domene. Način razlikovanja domena koje pripadaju nekimorganizacijama od geografskih je, da se prve sastoje od tri slova (iza zadnje točke u URL-u), a druge od dva! • Radi li se o nečijoj osobnoj stranici? URL, bez obzira na vršnu domenu (.com, .edu...) sadrži negdje u sebi tildu (~). • Tko je napisao stranicu? Stranica kojoj se može vjerovati sadrži jasne podatke o tome tko je autor.

  13. Tko je odgovoran za stranicu? O kakvoj se organizaciji/ kompaniji radi? Može li se vjerovati? Ako postoji poveznica na organizaciju, treba kliknuti na nju i provjeriti čime se organizacija bavi, koji su joj ciljevi? • Je li stranica datirana? Ovisno o sadržaju stranice, datum kad je tekst napisan može biti važan za procjenu relevantnosti podataka (za grane znanosti koje se brzo razvijaju, potrebne su najnovije informacije). Je li stranica redovito održavana? • Provjeriti kad je posljednji put promijenjen sadržaj na stranici. Podatak bude na dnu stranice. Provjeriti i druge stranice na tom mrežnom mjestu i provjeriti kad su mijenjane.

  14. Vrednovanje sadržaja stranice: Da li je autor stručnjak za područje o kojem piše?Navodi li svoje obrazovanje, struku, područje kojim se bavi? Provjeriti drugdje podatke o osobi, te biti siguran da zna o čemu piše. Korištenjem tražilica naći mrežnu stranicu te osobe, pa iz sadržaja zaključiti može li se vjerovati onome što piše. Što se može saznati iz poveznica? Pokazatelj kvalitete stranice su i poveznice (linkovi). Ako je sadržaj vjerodostojan, a poveznice upućuju na nekvalitetne stranice, upitna je kvaliteta stranice koja se vrednuje. Provjeriti rade li sve poveznice. To znači da je autor doista provjerio stranice koje navodi kao vezu.

  15. Kakav je kontekst u kojem se stranica nalazi? Pretraživanjem se dolazi do stranica koje su dio neke veće cjeline i time dovodi u opasnost da se ne vidi kontekst. Da se to izbjegne, ako se nudi ta opcija, treba otići na početnu stranicu (homepage) i provjeriti izvor informacija koje stranica sadrži. Tako se dolazi do podataka tko je stranicu objavio, te kome je namijenjena. Je li stranica recenzirana? • Ima li stranica bibliografiju? Provjeriti postoji li na stranici bibliografija i kakva je. Oslanja li se autor na pouzdane izvore informacija?

  16. Kakve tekstove citira? Ako postoje podaci o citiranim izvorima, provjeriti je li naveden podatak točan. Ako citira članak dostupan u bazi podataka s cjelovitim tekstom, provjeriti o kakvom se članku radi. Je li znanstveni ili je samo prikaz drugog članka ili knjige? U kojemu časopisu je objavljen? Je li znanstveni časopis kojeg priznaju stručnjaci? • Kakvim je stilom tekst napisan? Stručni tekstovi pretpostavljaju terminologiju. Ako se traži stručne ili znanstvene tekstove, pokazatelj relevantnosti dokumenta je i stil kojim jepisan. Koristi li autor stručnu terminologiju? Koliko je tekst, tj. autor pismen? Prema količini grešaka u pisanju teksta može se procijeniti vrijednost stranice, ako imaviše grešaka, treba posumnjati u kvalitetu.

  17. Kakav je reklamni materijal na stranici? Mrežne stranice stručnog i znanstvenog sadržaja, u pravilu, ne bi smjele sadržavati reklamne poruke. Ako postoje sponzori stranice, jasno su označeni, a reklame zauzimaju maloprostora. Provjeriti tko sponzorira! Može li se razlikovati reklamni materijal od informativnog? • Kome je stranica namijenjena? • Koliko detaljno, do koje razine autor obrađuje temu? Ako je tema namijenjena različitim obrazovnim skupinama, je li jasno naznačenokome je namijenjen koji dio? Provjeriti preko mape sadržaja stranice.

  18. Kakva je točka gledišta autora, te ima li pristranosti? Pri vrednovanju mrežnih stranica treba prepoznati koliko je autor objektivan. Paziti da vlastita razmišljanja ne podmetne kao provjerene informacije. Zastupa li autor određenu ideologiju? http://www.bgsu.edu/colleges/library/infosrv/lue/webwizard/evaluate.html http://www.lib.umd.edu/guides/evaluate.html

  19. Počinjemo od: http://www.hr http://knjiznica.irb.hr/hrv/index.html Knjižnica Instituta Ruđer Bošković http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/index.html znanost na internetu http://nippur.irb.hr/hrv/vrz/index.html virtualna referentna zbirka http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.html edukacija korisnika

  20. http://nippur.irb.hr/hrv/resources.html elektronički izvori http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/knjiznicarstvo/index.html Ruđer za knjižničare http://www.online-baze.hr/ ulazi koje plaća Ministarstvo znanosti Dobri meta pretraživači: www.mamma.com http://eu.ixquick.com/ tekstovi i naših knjiga: http://www.scribd.com/search/

  21. Slobodni ulazi na internetu, opći portali: www.scirus.com www.scientificcommons.org http://www.openj-gate.com/ http://www.doaj.org/ http://www.scitopia.org/scitopia/ http://www3.interscience.wiley.com/crossref.html http://www.intute.ac.uk/search.html

  22. http://ideas.repec.org/ za ekonomiju, full tekst http://www.wtoelibrary.org/ Svjetska turistička organizacija, full tekst http://www.cpi.hr/hr-5361_1_opci_linkovi.htm za sociologiju http://www.eric.ed.gov/ - edukacija Članci punog teksta: http://findarticles.com/ http://ejol.irb.hr/ http://highwire.stanford.edu/lists/freeart.dtl

  23. Ulazi za jezičare • http://crodip.ffzg.hr/ portal hrvatske rječničke baštine • http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/ jezične tehnologije za hrvatski • http://mjesec.ffzg.hr/webpac-dev-baze/?&rm=results&show_full=1&persist_search=1&f1=type&v1=baza&sort=naslov baze podataka FF Zagreb • http://dzs.ffzg.hr/sadrzaj.htm FF Zagreb, ispitna literatura on-line • http://www.istrianet.org/istria/literature/books/index.htm literatura o Istri

  24. Ulazi za medicinu: • http://www.hon.ch/MedHunt/ • http://www.omnimedicalsearch.com/ • http://sumsearch.uthscsa.edu/ • http://highwire.standford.edu/ • http://www.mf.uni-lj.si/cmk/povezave

  25. Za umjetnost: http://www.art-online.com/ • http://www.artcyclopedia.com/ za glazbu: • http://www.hazu.hr/~glazba/linkovi-n.htm#svijet http://www.d-nb.de/eng/sammlungen/ dma/samml_bestaende/service/link_musik.htm • http://imslp.org/wiki/Main_Page note klasika filmski linkovi: http://snimanje.adu.hr/stivo/linkovi.html

  26. On line ulazi: • Austrija: http: //rzblx10.uni-regensburg.de/dbinfo/fachliste.php?bib_id=onbhttps://dbs.univie.ac.at/?snr=387335969441668;user=c3anonym;f=130 • Njemačka: http://www.base-search.net/ • Francuska: • http://www.sudoc.abes.fr/ • Britanija: http://bubl.ac.uk/index.html Italija: http://eio.casalini.it/ http://www.segnaweb.it/ http://www.internetculturale.it/moduli/digi/digi.jsp Popis pretraživača za više zemalja: http://www.aib.it/aib/sw/altri.htm3

More Related