Geodetsko kartografske podloge za oceanografske istra iva ke radove
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 35

Geodetsko-kartografske podloge za oceanografske istraživačke radove PowerPoint PPT Presentation


  • 364 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Geodetsko-kartografske podloge za oceanografske istraživačke radove. Tea Duplančić Leder Građevinsko arhitektonski fakultet – Split [email protected] 1) OBLIK I VELIČINA ZEMLJE. Zemljina fizička površina ima vrlo nepravilan i složen oblik

Download Presentation

Geodetsko-kartografske podloge za oceanografske istraživačke radove

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Geodetsko kartografske podloge za oceanografske istra iva ke radove

Geodetsko-kartografske podloge za oceanografske istraživačke radove

Tea Duplančić Leder

Građevinsko arhitektonski fakultet – Split

[email protected]


1 oblik i veli ina zemlje

1) OBLIK I VELIČINA ZEMLJE

Zemljina fizička površina ima vrlo nepravilan i složen oblik

Geoid- ekvipotencijalna ili razinska ploha Zemljine sile teže. Plohu geoida najbliže aproksimira srednja razina mora zamišljeno protegnuta ispod kontinenata, a svaka točka geoida okomita je na smjer sile teže.

Rotacijski elipsoid- fizikalno-matematički model koji predstavlja pojednostavljenu plohu geoida .

Sfera - rijetko se upotrebljava.

Zemlja

Geoid

Rotacijski elipsoid


Rotacijski elipsoid

b

a

Rotacijski elipsoid

Trodimenzionalno tijelo dobiveno rotacijom elipse (nultog meridijana) oko njezine kraće osi, koja se približno poklapa s rotacijskom osi Zemlje.

  • Elementi rotacijskog elipsoida:

    • Velika poluosa - najdulji polumjer elipsoida (radijus ekvatora);

    • Mala poluosb - najkraći polumjer elipsoida (udaljenost od središta elipsoida do jednog od polova);

    • Spljoštenost μ (f) - odnos razlike velike (a) i male (b) poluosi elipsoida prema velikoj poluosi; μ=(a-b)/a .

  • Elipsoid definiran s dva parametra: dužinom velike poluosiai spljoštenošću f.


Lokalni i globalni rotacijski elipsoidi

Lokalni i globalni rotacijski elipsoidi

  • U geodetskoj praksi se upotrebljavaju elipsoidi različitih dimenzija i smještaja u prostoru:

    • neki najbolje odgovaraju cijeloj Zemlji pa se nazivaju globalnim elipsoidima, a

    • neki najbolje odgovaraju nekoj regiji ili državi i nazivaju se lokalnim elipsoidima.

  • Elipsoid na koji se svode geodetska mjerenja i na kojem se ona obrađuju naziva se referentnim elipsoidom.


Geodetski datum

Geodetski datum

  • definira položaj ishodišta, mjerilo i orijentaciju osi koordinatnog sustava rotacijskog elipsoida;

  • opisuje vezu koordinatnog sustava sa Zemljinim tijelom (uključuje definiciju elipsoida)

Datum definira početnu točku i referentnu površinu rotaocijskog elipsoida

Koordinatni sustavodređuje kako je položaj početne točke povezan s datumom


Referentni elipsoidi i datumi rh

b

a

Referentni elipsoidi i datumi RH

  • U Republici Hrvatskoj je referentni elipsoid do 2004. bio Besselov 1841 elipsoid, definiran 1841. godine, a pripadajući datum Helmannskoegelov (HER).

  • Od 2010. godine kao referentni elipsoid za Republiku Hrvatsku prihvaćen je globalni elipsoid GRS80 (Geodetic Reference System 1980 - Geodetski Referentni Sustav 1980), a pripadajući datum ETRS 89 (European Terrestrial Reference System 89).

  • Razlika između ETRSa i ITRFa (International Terrestrial Reference System - GPS), odnosno GRS 80 i WGS 84 je zanemariva.

Parametri referentnih elipsoida i pripadajući geodetski datumi koji se koriste

u Republici Hrvatskoj

STARO

NOVO


2 geodetski koordinatni sustavi

N

Greenwich

Ekvator

2) GEODETSKI KOORDINATNI SUSTAVI

1) 3D -položaj točke zadan na površini rotacijskogelipsoida:

  • 3D kartezijev ili globalni pravokutni koordinatni sustav (X,Y,Z)

  • Geodetski koordinatni sustav (j, l, h)

    2) 2D – položaj točke u ravnini (projekcija):

  • Pravokotni koordinatni sistem

    • Gauβ-Krügerov koordinatni sustav

    • TM koordinatni sustav

  • Polarni koordinatni sustav

    3) Visinski koordinatni sustav


3d kartezijeve koordinate

3D kartezijeve koordinate

3D kartezijev koordinatni sustav ili

globalni pravokutni koordinatni sustav

  • Ishodište sustava pravokutnih kartezijevih koordinata nalazi se u centru elipsoida,

    • X os prolazi kroz presijecište ravnine ekvatora i nultog meridijana,

    • Y os prolazi presijecištem ravnine ekvatora i meridijana 90˚E, a

    • Z os se poklapa sa osi rotacije elipsoida.

  • Kartezijeve koordinate (X, Y, Z) nazivaju se i geocentričnim koordinatama.


Geodetske koordinate

Geodetske koordinate

  • Geodetske ili elipsoidnekoordinate su polarne 3D koordinate:

    • geodetska širinaφ - kut između elipsoidne ravnine ekvatora i normale na elipsoid u točki P',

    • geodetska dužina λ - kut između ravnine početnog meridijana i lokalnog meridijana u točki P' i

    • geodetska visina h -udaljenost točke na fizičkoj površini Zemlje od plohe elipsoida po normali.

Geografske koordinate su opći termin za koordinate točke na Zemljinoj površini, a upotrebljavaju se za označavanje i geodetskih i astronomskih koordinata.


Kartografske projekcije

KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE

  • Matematički postupci koji omogućuju preslikavanja zakrivljene plohe (rotacijskog elipsoida) u ravninu uz što je moguće manje deformacije nazivamokartografskim preslikavanjem.

  • Na plohi elipsoida točke su određene presjekom meridijana i paralela. Slika mreže meridijana i paralela u ravnini projekcije naziva se osnovnom kartografskom mrežom.


Kartografsko preslikavanje

Kartografsko preslikavanje

  • Zadatak kartografskog preslikavanja je ustanoviti ovisnost između koordinata točaka na Zemljinom elipsoidu i koordinata njihovih slika u projekciji. Ta se ovisnost najčešće zapisuje jednadžbama:

    x=f1(λ,φ); y=f2(λ,φ)

    u kojima su:

    φ i λ – geografska širina i duljina

    x i y – pravokutne koordinate u ravnini projekcije.


Podjela projekcija prema

Podjela projekcija prema:

Plohi projekcije:

  • Azimuntalne (ravninske);

  • Cilindrične (valjkaste);

  • Konusne (stožaste).

    Položaju pola

    kartografske mreže:

  • Polarne (uspravne);

  • Transferzalne (poprećne);

  • Kose.

    Vrstama deformacija:

  • Konformne – istokutne;

  • Ekvivalnentna – istopovršinske;

  • Ekvidistantna - istodužinske (u određenom smjer).

Konformne Ekvivalentne Ekvidistantne


Mercatorova projekcija

Mercatorova projekcija

Projiciranje Zemljine površine na cilindar

Gerhard Mercator 1569.

Upotrebljava se za konstrukciju pomorske karte

Meridijani su ekvidistantni (jednaka udaljenost) dok paralele nisu.

konformna

uspravna

cilindrična projekcija


Gauss kr gerova projekcija

Gauss-Krügerova projekcija

konformna

transferzalna ili poprečna

cilindrična projekcija

Transferzalna Mercatorova – TM projekcija


Gauss kr gerova projekcija1

dodirni meridijan

Gauss-Krügerova projekcija

U svakoj zoni je središnji (15° ili 18°) meridijan os x koordinatnog sustava s pozitivnim smjerom na sjever, a os y je ekvator.

  • y koordinata se uvećava za z+500 000 m ( z=broj zone) kako bi se izbjegle negativne vrijednosti.

    • Primjer:

    • 5 zona y=5 500 000 m;

    • 6 zona y=6 500 000 m.

Širina meridijanske zone

333km za φ=0 º ; 254 km za φ=45 º


Gauss kr gerova projekcija2

x

y

Gauss-Krügerova projekcija

Radi smanjena deformacija u projekciji koordinate se moduliraju modulom mjerila na srednjem meridijanu m0=0,9999


Htrs 96 tm

HTRS 96/TM

  • Odluka Vlade RH od 04. kolovoza 2004. uvodi se nova projekcija HTRS96/TM (transferzalnu Mercatorova projekcija) s centralnim meridijanom u 16˚ 30’ i mjerilom preslikavanja na centralnom meridijanu od mo=0,9999.

  • Datum ETRS 89; Elipsoid GRS80

    a = 6378137,00; μ = 1 / 298, 257222101.

  • Predviđeno da se s upotrebom ove projekcije započne najkasnije do 01. siječnja 2010 godine, te da se postupno uvoditi u upotrebu. To znači da će još neko vrijeme obje projekcije biti paralelno u upotrebi.


Transformacija koordinata iz gauss kr gerove u htrs projekciju i obrnuto

Transformacija koordinata iz Gauss-Krügerove u HTRS projekciju i obrnuto


Geodetsko kartografske podloge za oceanografske istra ivacke radove

Državne projekcije u Geografsko Inoformacijskom Sustavu - GIS-u


Vertikalni datumi

VERTIKALNI DATUMI

Vremenski niz mareografskih podataka:

ROVINJ – od 1955. g.

BAKAR – od 1929. g.

SPLIT luka – od 1947. g.

DUBROVNIK – od 1954. g.

Srednja razina mora je geodetski vertikalni datum- VISINE

Srednja niska voda je hidrografski vertikalni datum - DUBINE

Visina

Visoka voda

Srednja razina mora

Niskavoda


Vertikalni datumi rh primjer mareograf split luka

Mareograf Split - luka

Vertikalni datumi RH – primjer mareograf Split - luka

Shematski prikaz odnosa između obalne crte (HRSOC71), geodetske nule (HVRS71), hidrografske nule (HRSDM71) i “Normalne Nule Trsta” (NN Trsta)


3 geodetske podloge

EuroGeographics (36)

Državna geodetska uprava

Katastri (PUK 20_ispostave)

Geodetski zavodi (5)

International Hydrographic Organization (79)

Hrvatski hidrografski institut

3) GEODETSKE PODLOGE


Hrvatska osnovna karta hok

Hrvatska osnovna karta - HOK

Mjerilo 1:5000;

veličina 50 x 70 cm (u naravi 2250 x 3000 m);

Gauss Krügerova projekcija;

Besselov elipsoid (GRS80 crveno)

Skanirana 300 dpi i geokodirana


Topografska karta nova

Topografska karta - NOVA

Topografska karta

mjerilo 1:25000

Gauss Krügerova projekcija;

Besselov elipsoid (GRS80 crveno)


Digitalna ortofoto karta dof

Digitalna ortofoto karta - DOF

DOF iz aerofotogrametrijskih snimaka uz pomoć digitalnog modela reljefa.

veličina lista HOKa (50x70 cm);

mjerilo 1:5000

razlučivost 300 dpi u TIF-u ili tisak


Geodetsko kartografske podloge za oceanografske istra ivacke radove

Digitalni ortofoto snimak


Slobodni podaci

Slobodni podaci

Slobodne satelitske snimkeGoogle Earth


Pomorske karte

Pomorske karte

Mercatorova projekcija;

mjerilo 1: 100 000

Besselov elipsoid + WGS popravka


Pomorski planovi

Pomorski planovi

Mercatorova projekcija;

mjerila 1: 2500 - 15 000

Besselov elipsoid + WGS crveno


Navigacijske publikacije

Navigacijske publikacije

Split, panorama (iz S)

Split, Gradska luka, plan


4 geodetska mjerenja

4) GEODETSKA MJERENJA

Geodetski premjerse bavi prikupljanje, obrada i prikazivanje podataka prikupljenim geodetskim metodama.

Načini prikupljanja geodetskih podataka su:

  • neposredno prikupljanje - mjerenjem geodetskim instrumentima (totalne stanice – točnost podataka mm)

  • posredno prikupljanje - mjerenjem aerofoto ili satelitskih snimaka.

    Geodetski premjer(premjer u ravnini):

  • premjer geodetske osnove – control survey - definiranje geodetske (matematičke osnove – kontrolnih točaka);

  • topografski premjer – topographic survey – namjena: prikaz konfiguracije terena (reljefa), te položaja prirodnih i izgrađenih objekata;

  • građevinski premjer - izgradnje građevinskih objekata – construction survey;

  • premjer zemljišta – land survey – za potrebe određivanja granica vlasništva zemljišta (katastar);

  • fotogrametrijski premjera – photogrammetric survey;

  • hidrografski premjera – hydrographic survey


Geodetske to ke

Geodetske točke

Geodetska točkaoznačena je na fizičkoj površini Zemlje trajnom stabilizacijom, a na planu ili karti prikazuje se topografskim znakom ∆. Koordinate geodetske točke određene su u odabranom koordinatnom sustavu.Niz geodetskih točaka materijalizira izabrani (državni) koordinatni sustav.

Geodetske stalne točke(baza premjera) dijele se na:

  • Položajne točke (x, y, H):Mreža točaka

    • TrigonometrijskeTrigonometrijska

    • PoligonskePoligonska

    • LinijskeLinijska

  • Visinske geodetske točke (H)

    • ReperiNivelmanska mreža

  • GPS točke + mreža GPS točaka (φ, λ, h) → (x, y, H)

  • Gravimerijske točke + mreža grav. točaka – određivanje geoida


Hidrografska izmjera

Hidrografska izmjera

Hidrografska izmjerasastoji se od:hidrografskog premjera, određivanja obalne crte, značajki sedimenta morskog dna, mjerenja morskih mijena, geoloških, geofizičkih, geomagnetskih i gravimetrijskih mjerenja mora i morskog dna, te određivanja fizikalnih i kemijskih svojstava mora.


Hidrografski premjer

Hidrografski premjer

  • Hidrografski premjer (hydrographic survey) - registracija dubina, kartiranje topografije podmorja i njihovo pohranjivanje u prikladnom mjerilu.

  • Hidrografskim premjerom prikupljaju se osnovni hidrografski podaci dubine. Dubina je vertikalna udaljenost od zadane razine mora do morskog dna.


To se doga a kada pogrije imo

Što se događa kada pogriješimo?

Horizontalna točnost (x,y) uzete s karte određena je srednjom pogreškom:

m = ±0,2 mm x mjerilo karte (5000)= ±1 m

Bessel GRS80

Geodetske koordinate

  • j=43°30'24"N 43°30'24.1"N

  • l=16°30'56"E 16°30'38.7"E

  • h=0 54,45

    Prostorne kartezijeve koordinate

  • Y=1 317 094,034 1 317 192,764

  • X=4 442 006,018 4 442 592,071

  • Z=4 368 377,616 4 368 852,839

    Ravninske kartezijeve koordinate

  • y=6 379 281,093 6 379 577,793

  • x=4 820 111,463 4 819 118,438

  • h=0 0

Bez prostornih referentnih sustava,

moguć je ovakav ishod.

S prostornim referentnim sustavima,

Channel Tunnel ( 51,5 km) pogreška <m.


  • Login