Uvod

1. razvoj profesionalne uloge studentica učiteljskih studija u hrvatskojIris marušićCentar za istraživanje i razvoj obrazovanja Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Peti stručni seminar Centra za obrazovne politike - Promene u akademskoj i nastavničkoj profesiji Subotica, 23-25. 11. 2012

2. Uvod • fokus istraživanja koja informiraju obrazovnu politiku posljednjih godina - faktori odabira učiteljske profesije i ostanka učitelja u profesiji • važni elementi: • teorijski modeli i istraživanja motivacije za odabir učiteljske profesije • promjene koje se događaju tijekom inicijalnog obrazovanja učitelja i pripravničkog staža – razvoj profesionalne uloge učitelja • profesionalni razvoj učitelja tijekom njihove karijere

3. Uvod • ovi aspekti uključeni su u projekt koji za cilj ima istražiti profesionalni razvoj budućih učitelja tijekom njihova inicijalnog obrazovanja i pripravništva u Hrvatskoj • svrha projekta bila je procijeniti potencijalne efekte učiteljskog studija na: • različite aspekte motivacije i samopoimanja • pristupe učenju • uvjerenja o poučavanju • učiteljsku samoefikasnost • samoprocjenu općih i specifičnih učiteljskih vještina koje se stječu tijekom studija Projektni tim: Vlasta Vizek Vidović, Iris Marušić, Ivana Jugović, Tea Pavin Ivanec

4. Uvod • ispitivane varijable se mogu okvirno svrstati u dvije grupe: • ja kao studentica/student (learner) • ja kao buduća učiteljica/učitelj • nacrt istraživanja je kombinacija longitudinalnog i transverzalnog • Uzorak su studentice/studenti učiteljskih studija s tri sveučilišta – Zagreb, Rijeka i Zadar • do sada prikupljeni podaci: • studentice/studenti prve generacije po tzv. bolonjskom procesu – podaci prikupljeni na njihovoj prvoj i trećoj godini • studentice/studenti pete godine zadnje generacije prije uvođenja bolonjskog procesa

5. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”Što određuje moju motivaciju za učenje? • Pitanje – Što određuje intrinzičnu motivaciju za učenje kod budućih učitelja/učiteljica? • ispitali smo ulogu akademskog samopoimanja, temeljnih psiholoških potreba, motivacije za poučavanje i samoefikasnosti za učenje kao potencijalnih odrednica intrinzične motivacije za učenje kod studentica/studenata prve godine učiteljskih studija • značajnim prediktorima intrinzične motivacije za učenje pokazali su se akademsko samopoimanje, samoefikasnost za učenje te temeljna psihološka potreba povezanosti s drugima

6. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju tijekom učiteljskih studija? • inicijalno obrazovanje budućih učitelja: • usvajanje znanja i vještina potrebnih za buduću profesiju • formiranje odnosa budućih učitelja prema učenju i poučavanju • Ispitali smo razlike između studentica i studenata početne i završne godine učiteljskih studija na varijablama ličnosti i samopoimanja, ciljnim orijentacijama i motivaciji, strategijama učenja te doživljaju podrške koju im pružaju nastavnici na studiju

7. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju tijekom učiteljskih studija? • jednosmjerna analiza varijance pokazala je da postoje statistički značajne razlike između studentica prve i pete godine učiteljskih studija na deset skala • studentice završnih godina studija postižu više rezultate na: • savjesnosti • samoefikasnosti • akademskom samopoimanju • rješavanju problema • studentice prve godine studija postižu više rezultate na: • odustajanju od učenja • izbjegavanju neuspjeha • testnoj anksioznosti • ekstrinzičnoj ciljnoj orijentaciji • strategiji učenja orijentiranoj na ponavljanje • većoj doživljenoj podršci autonomiji u učenju

8. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju tijekom učiteljskih studija? • Radili smo i diskriminativnu analizu, koja je pokazala da se dvije grupe studentica/studenata razlikuju tako što su studentice/studenti pete godine: • Savjesnije • Iskazuju veću samoefikasnost u učenju • Manje koriste izbjegavajuće ciljne orijentacije u učenju • U manjoj su mjeri ekstrinzično motivirane za učenje • Manje koriste ponavljanje kao strategiju učenja koja ukazuje na površinsko procesiranje • studentice pete godine pokazuju adaptivniji i proaktivniji pristup učenju, te manje izbjegavajuće i ekstrinzično uvjetovane motivacije u učenju u odnosu na studentice prve godine • takvi rezultati pokazuju da tijekom učiteljskih studija možda dolazi do pozitivnih promjena u smislu razvoja kvalitetnijih pristupa učenju, što ima refleksiju na kasnije kvalitetnije poučavanje u učiteljskom pozivu – provjeriti longitudinalno!

9. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”Što motivira buduće učiteljice? • model odabira učiteljske profesije (FIT-Choice model; Richardson i Watt 2006) razvijen u Australiji i provjeren u više zemalja testirali smo na hrvatskom uzorku • Ključni elementi modela: • percepcija vlastitih sposobnosti za poučavanje • intrinzična i utilitarna motivacija za učiteljski poziv • prošla iskustva s učenjem i poučavanjem • percepcija zahtjevnosti, ali i pogodnosti posla • utjecaj socijalne okoline na odabir • mogućnost da je netko odabrao učiteljsku profesiju kao „rezervnu“ karijeru

10. Teorijski model odabira učiteljske profesije (Richardson i Watt, 2006)

11. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”Što motivira buduće učiteljice? • Željeli smo i: • istražiti najsnažnije motivacijske faktore u odabiru učiteljske profesije • ispitati razlike u motivaciji između studenata kojima je učiteljski studij bio prvi izbor i onih kojima je to bila rezervna opcija • istražiti koji elementi modela najbolje objašnjavaju zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije

12. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”Što motivira buduće učiteljice? • konfirmatorna faktorska analiza skala hrvatske verzije Upitnika potvrdila je njegovu konstruktnu valjanost • najsnažnijim motivacijskim faktorima odabira učiteljske profesije pokazali su se: • motivacija za rad s djecom i želja za djelovanjem na njihovu budućnost • intrinzična vrijednost poučavanja • mogućnost društvenog doprinosa • osobne vrijednosti poput vremena za obitelj i mobilnosti zanimanja bile su manje važne za ovaj profesionalni odabir

13. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”Što motivira buduće učiteljice? • Zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije najbolje su objasnili: • društvena utilitarna vrijednost (npr. motivacija za rad s djecom, doprinos društvu) • intrinzična vrijednost poučavanja • percepcija učiteljske profesije kao prvog izbora • Studentice kojima je učiteljski studij 1. izbor u odnosu na one kojima nije: • zadovoljnije su izborom studija • više vrednuju rad s djecom i djelovanje na njihovu budućnost • intrinzično su motiviranije za poučavanje i više cijene doprinos društvu • bolje procjenjuju vlastite sposobnosti za poučavanje

14. Što motivira buduće učiteljice? – Usporedbe s međunarodnim kontekstom • U usporedbi s uzorcima iz SAD, Australije, Turske, Njemačke, Nizozemske i Švicarske hrvatske studentice u najmanjem postotku biraju učiteljski studij kao drugi izbor • Zadovoljstvo izborom karijere bilo je najviše u našem uzorku, uz SAD • Intrinzična vrijednost poučavanja bila je najviša u našem uzorku, uz švicarski • Naše studentice pokazale su najvišu motivaciju za rad s djecom i djelovanje na njihovu budućnost • Istovremeno, naše studentice svjesne relativno lošeg statusa zanimanja, jer uz kineski i nizozemski uzorak daju relativno najlošije procjene tog statusa, a uz američki najlošije procjene plaće

15. Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”Što motivira buduće učiteljice – odnos ličnosti i motivacije • učitelj je tipično zanimanje za osobe s dominantno socijalnim interesima • socijalni interesi povezani su s dvije interpersonalne dimenzije ličnosti: • ekstraverzijom • ugodnošću • Istraživačko pitanje - na koji način su aspekti motivacije za učiteljski poziv povezani s ličnošću? • osobine ličnosti bolje su predviđale intrinzičnu motivaciju za učiteljski poziv u usporedbi s ekstrinzičnom • najvažnija dimenzija ličnosti u predikciji intrinzične i socijalne motivacije za odabir učiteljske profesije jeugodnost, te u manjoj mjeri savjesnost • uz njih, ulogu u objašnjenju varijance intrinzične motivacije igra ekstraverzija • ekstraverzija i savjesnost objašnjavaju i varijancu procjene sposobnosti za učiteljski poziv • zadovoljstvo izborom povezano je s dvije interpersonalne dimenzije – ugodnošću i ekstraverzijom

16. Sažetak • Razlike u pristupima učenju i bitnim motivacijskim obilježjima tijekom učiteljskog studija: • studentice pete godine pokazuju adaptivniji i proaktivniji pristup učenju, te manje izbjegavajuće i ekstrinzično uvjetovane motivacije u učenju u odnosu na studentice prve godine • tijekom učiteljskih studija možda dolazi do pozitivnih promjena u smislu razvoja kvalitetnijih pristupa učenju, što ima refleksiju na kasnije kvalitetnije poučavanje u razredu • promjene koje budući učitelji prolaze kao “učenici” tijekom učiteljskih studija važno je pratiti longitudinalno, kako bi se zahvatile ne samo moguće promjene na kraju studija, već i prijelomne točke tijekom studiranja u kojima dolazi do promjena • takve spoznaje omogućile bi prilagodbu kurikuluma učiteljskih studija koja bi poduprla i osnažila razvoj adaptivnih pristupa učenju usmjerenih na razvoj veće samoefikasnosti, intrinzične motivacije te usmjerenosti ka ovladavanju znanjima i vještinama potrebnim u budućoj profesiji

17. Sažetak • Motivacija za učiteljski poziv: • Naše su studentice vrlo intrinzično i altruistično motivirane za karijeru učiteljice, u vrlo malom postotku im je ta karijera drugi izbor i pokazuju visoko zadovoljstvo tim izborom • Takva se motivacija ističe i u usporedbi s budućim učiteljima/učiteljicama iz zemalja s vrlo različitim društvenim i obrazovnim kontekstom • različiti aspekti motivacije pokazuju se smisleno povezanima s osobinama ličnosti, prvenstveno s interpersonalnim osobinama ugodnosti i ekstraverzije, te savjesnošću • ovakvi podaci upućuju na postojanje visoke motiviranosti za poziv, koja je i povezana s onim osobinama ličnosti koje olakšavaju interpersonalnu komunikaciju u profesiji, realizaciju vlastitih altruističnih i prosocijalnih motiva te akademski uspjeh

18. I na kraju… • Naš uzorak - studentice razredne nastave: • najmotiviraniji dio budućih učitelja? • obrazuju se na učiteljskim fakultetima • od početka razvijaju identitet učitelja • Što je sa studentima koji biraju nastavničke smjerove na tzv. “disciplinskim” fakultetima (Prirodoslovno-matematički, Filozofski…)? • kakva je njihova motivacija, na koji način razvijaju svoj profesionalni identitet?

19. Reference Marušić, I., Pavin Ivanec, T. & Vizek Vidović V. (2010). Neki prediktori motivacije za učenje u budućih učitelja i učiteljica. Psihologijske teme, 19, 1, 31- 44 Marušić, I., Jugović, I. & Pavin Ivanec, T. (2011). Primjena teorije vrijednosti i očekivanja u kontekstu odabira učiteljske profesije. Psihologijske teme, 20, 2, 299-318 Jugović, I., Marušić, I., Pavin Ivanec, T., & Vizek Vidović V. (2012). Motivation and personality of preservice teachers in Croatia. Asia-Pacific Journal of Teacher Education, special issue, 40, 271-287 Marušić I., Lončarić D. i Jugović, I. (2012). Pristupi učenju studentica početnih i završnih godina učiteljskih studija - ima li promjena? 1. znanstveni skup Dani obrazovnih znanosti, Zagreb 25-26. 10. 2012.