slide1
Download
Skip this Video
Download Presentation
STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 50

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta - PowerPoint PPT Presentation


  • 103 Views
  • Uploaded on

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta Prof . dr. sc. Iris Goldner Lang Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE. Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe Stvaranje zajedničkog tržišta

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta' - elata


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1
STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU

Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta

Prof. dr. sc. Iris Goldner Lang

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

motivi europske integracije
MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE
  • Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe
  • Stvaranje zajedničkog tržišta
  • Gospodarsko blagostanje
  • Samostojnost u odnosu na nove svjetske supersile (SAD/SSSR)
  • Stvaranje demokratskog identiteta Europe i alternative totalitarizmu i nacionalizmu

- Koji motivi su ostali isti a koji su promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?

churcillov govor z rich 1946
CHURCILLOV GOVOR- ZÜRICH, 1946
  • “Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke. Samo na taj način Francuska može ponovno preuzeti moralno vodstvo Europe. Nema oživljavanja Europe bez duhovno snažne Francuske i duhovno snažne Njemačke. Struktura Sjedinjenih europskih država, ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju.”
schumanova deklaracija 1950 godina
SCHUMANOVA DEKLARACIJA, 1950. GODINA
  • Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. godine predstavio je prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke što je dovelo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik i čime je stvoren politički okvir za buduću europsku naddržravnu zajednicu - Europsku uniju
osniva ki ugovori

OSNIVAČKI UGOVORI

1951. Europska zajednica za ugljen i čelik

(ugovor istekao 2002.)

1957. Europska ekonomska zajednica

1957. Europska zajednica za atomsku

energiju (Euratom)

1992. Europska unija(Ugovor iz Maastrichta)

kako se mijenjaju osniva ki ugovori eu
Kako se mijenjaju Osnivački ugovori EU
  • Međuvladina konferencija - šefovi država i vlada članica EU usuglase i potpišu tekst amandmana
  • Amandmani stupaju na snagu jedino ako ih ratificiraju sve države članice
  • Postupak ratifikacije – relevantni Ustavi pojedinih članica
izmjene osniva kih ugovora
IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA
  • Jedinstveni europski akt, 1986.
    • na snazi 1. srpnja 1987.
  • Maastricht, 1992.
    • na snazi 1. studenog 1993.
  • Amsterdam, 1997.
    • na snazi 1. svibnja 1999.
  • Nica, 2001.

- na snazi 1. veljače 2003.

  • Lisabon, 13. prosinca 2007.

- na snazi 1. prosinca 2009.

valovi pro irenja eu
“VALOVI PROŠIRENJA” EU
  • 1951 Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ)

(1957 EEZ i EURATOM)

  • 1973 Danska, Irska i Velika Britanija
  • 1981 Grčka
  • 1986 Portugal i Španjolska
  • 1995 Austrija, Finska i Švedska
  • 2004 Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka,
  • 2007 Bugarska i Rumunjska
  • ?
razdoblja napretka i kriza
RAZDOBLJA NAPRETKA I KRIZA
  • 1950-te – sredine 1960-ih – počeci

(EZUČ → napuštanje EOZ-a i EPZ-a → EEZ i Euratom)

  • Sredina 1960-tih – 1986 – kriza

(“Kriza prazne stolice” 1965. → luksemburški kompromis 1966. → Jedinstveni europski akt 1987.)

  • 1986 – 1993 – uspjeh

(Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU)

  • 1993 – 2005 – širenje i konsolidacija
  • 2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta

(propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i Nizoz. → Lisabonski ugovor 12.6.2008. odbačen na u Irskoj)

  • 2009 - … - Lisabonski ugovor na snazi
slide12
Ugovor o Ustavu za Europu odbili su 29. svibnja 2005. francuski građani i 1. lipnja 2005. nizozemski građani
nakon propasti ustavnog ugovora
Nakon propasti Ustavnog ugovora
  • 13. prosinca 2007. usvojen Lisabonski ugovor:
    • Iz teksta izbačena državotvorna retorika – nestaje zastava, himna, neki nazivi kao Ministar vanjskih poslova ili europski zakon
    • Sadržaj, iako drugačije raspoređen, uglavnom isti
    • Vraćena stara tehnika amandmana na amandmane
slide16
IRSKO “ne”
  • Nije posljedica nepopularnosti EU u Irskoj (Eurobarometer 69, lipanj 2008 – 82% irskih glasača izjavilo je da je Irska imala koristi od članstva u EU)
  • Što je s funkcioniranjem institucija? – 42% irskih “ne” glasačai 33% “da” glasačasmatralo je da institucije EU neće biti blokirane u radu
slide17
OPCIJE

1) Ponovni pregovori

Politička volja?

Promjena teksta zahtijevala bi nove ratifikacije

2) Odustajanje od promjena

3) Novi irski referendum

slide18
RJEŠENJA

1) Dodatne povlastice za Irsku

– 76% irskih “ne” glasačai 38% “da” smatralo je da će glas protiv omogućiti irskoj vladi ponovne pregovore o “izuzecima” od primjene Osnivačkih ugovora

a) 1 Povjerenik po DČ-i (6% “ne” glasača)

Čl. 17(5) EU: “Od 1. studenog 2010, Komisija će se sastojati od broja članova, uključujući Predsjednika i Visokog predstavnika, koji će odgovarati dvije trećine broja država članica, osim ako Europsko vijeće, nastupajući jednoglasno, ne odluči promijeniti ovaj broj.”

 Status quo može ići u koristi snage Komisije, ali ne i njene učinkovitosti u odlučivanju

slide19
RJEŠENJA

b) Irska vojna neutralnost (6%)

c) Zaštita poreznog sustava–(6%)

d) Istospolni brakovi, abortus, eutanazija (2%)

e) Izbjegavanje navale imigranata (1%)

ugovorna struktura nica lisabon
Ugovor o Europskoj uniji

Ugovor o Europskoj zajednici

Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju

Ugovor o Europskoj uniji

Ugovor o funkcioniranju EU

Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju

Ugovorna strukturaNica - Lisabon
europska unija do lisabona
EUROPSKA UNIJA DO LISABONA

EUROPSKA UNIJA

ciljevi, institucije, načela

EUROPSKA

ZAJEDNICA

naddržavna

organizacija

EZUČ (istekao)

EUROATOM

ZAJEDNIČKA VANJSKA

I SIGURNOSNA POLITIKA

(CFSP)

međudržavni oblici suradnje

POLICIJSKA I

I PRAVOSUDNA

SURADNJA U

KAZNENIM

STVARIMA (PJC)

međudržavni oblici

suradnje

Prostor slobode, sigurnosti i pravde

europska zajednica i stup
Europska zajednica

slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala,

poljoprivreda

vize, azil, migracije

prijevoz

tržišno natjecanje, oporezivanje i harmonizacija

gospodarska i monetarna politika

zapošljavanje

zajednička trgovinska politika

carinska suradnja

socijalna politika, obrazovanje

kultura

javno zdravlje

zaštita potrošača

transeuropske mreže

industrija

gospodarska i društvena povezanost

istraživanje i tehnološki razvoj

okoliš

razvojna suradnja

Euratom

EUROPSKA ZAJEDNICA (I. stup)
zajedni ka vanjska i sigurnosna politika ii stup
ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (II. stup)
  • Vanjska politika
      • suradnja, zajednička stajališta i mjere, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-članicama
  • Sigurnosna politika
      • pitanja vezana uz sigurnost EU, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europe
policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima iii stup
POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA (III. stup)
  • sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije
  • sprečavanje i suzbijanje organiziranog i drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevara
pravo europske unije
PRAVO EUROPSKE UNIJE
  • Pravo Europskih zajednica (I. stup)
  • Pravo II. stupa
  • Pravo III. stupa
karakteristike prava europske zajednice
KARAKTERISTIKE PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE
  • prijenos suverenih prava država članica na Zajednicu
  • poseban pravni sustav
  • izravan učinak
  • nadređenost prava Zajednice
karakteristike prava ii i iii stupa
KARAKTERISTIKE PRAVA II. I III. STUPA
  • Zajedničko djelovanje država članica na međudržavnoj razini
  • nema prijenosa suverenih prava država članica na EU; države članice i dalje su isključivo odgovorne za politike iz oba stupa
  • odredbe nemaju izravni učinak
  • odredbe nisu nadređene nacionalnom pravu
  • suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja na institucije Zajednice
najva nije izmjene u lisabonskom ugovoru
Najvažnije izmjene U Lisabonskom ugovoru
  • Struktura EU – nestaju stupovi, nestaje EZ
  • Jasnija vertikalna podjela ovlasti
  • Institucionalne promjene
  • Promjene u načinu i instrumentima odlučivanja
eu po lisabonu
EU po Lisabonu

Institucije EU

ZVSP

Područja nadležnosti bivše EZ

+ PPS

II

I

III

promjene u strukturi eu
Promjene u strukturi EU
  • I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i to tako da se III. stup podvrgava nadnacionalnim metodama I. stupa
  • EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje postoji)
  • EU dobiva pravnu osobnost i postaje novi subjekt međunarodnih odnosa
slide32
POTREBA INSTITUCIONALNE REFORME
  • Institucional.nedostaci (Maastricht/Amsterdam/Nica)

- Potreba institucionalne reforme radi širenja i produbljivanja EU

- Poboljšanje: učinkovitosti postupka odlučivanja, predstavljanja EU prema van, transparentnosti, legitimnosti EU, postizanja ciljeva EU

  • Nadnacionalna vs. međuvladina/međudržavna metoda

- Nadnacionalna metoda Komisija

- Međuvladina/međudržavna metodaVijeće

institucije eu
INSTITUCIJE EU
  • Europski parlament
  • Vijeće ministara/Vijeće EU
  • Europska komisija
  • Sud EU
  • Revizorski sud
  • Europsko vijeće (institucija nakon Lisabona)
  • Ostala tijela: Ekonomski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska središnja banka, Europska investicijska banka
  • Pomoćna tijela: Europol, Eurojust, agencije, itd.
europska komisija
EUROPSKA KOMISIJA
  • Uloga:
  • I stup – isključivo pravo inicijative – pokretač EU integracije
  • II i III stup – pravo inicijative dijeli s DČ-ama
  • Kontrola poštivanja prava EZ (“čuvarica Ugovora”)
  • Predstavlja EU međunar. - pregovorač međunar. sporazuma
  • 27 Povjerenika izabranih na 5 godina, neovisni
  • Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Opće uprave
slide35
EUROPSKA KOMISIJA NAKON UGOVORA IZ LISABONA
  • Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu.”
  • Što je “opći interes Unije”? Da li je on zajedinčki cilj svih DČ-a?
  • Glavna institucija koja promiče EU integraciju
  • Pravo zakonodavne inicijative
  • Za ostvarenje tih ciljeva, Komisija mora surađivati s EP-om i DČ-ama, ALI:

1) Da li to narušavanje njenu neovisnost

2) Da li bi napuštanje sustava 1 Povjerenika po DČ-i smanjilo moć Komisije i njenog Predsjednika

3) Da li postupanje “u općem interesu Unije” zahtijeva predstavnika svake DČ-e?

slide36
PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE
  • Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu

 Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija

 Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika

  • Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona):

1) Predsjednik Europskog vijeća

2) Visoki predstavnik

koga e obama zvati
Europskog predsjednika?

Predsjednika Europske komisije?

Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku?

Koga će Obamazvati?

? ? ?

vije e ministara
VIJEĆE MINISTARA
  • Uloga: središnje tijelo s pravom odlučivanja u EU (zakonodavna funkcija)
  • Sastav: 1 predstavnik iz svake DČ-e na ministarskoj razini (npr. GAC, Ecofin)
  • Predsjedništvo: rotiranje svakih 6 mjeseci
  • Razine odlučivanja:

ministrarskaCOREPER I i II radne skupine

  • Glasovanje u Vijeću:
  • kvalificiranom većinom

255 od 345+većina država članica (+ 62% stanovništva kao blokirajući mehanizam)

  • običnom većinom
  • jednoglasno
europsko vije e
EUROPSKO VIJEĆE
  • Sastanak na vrhu (“summit”)
    • Definira razvojne i opće političke smjernice EU
    • Šefovi država i vlada DČ-a
    • Sastaje se barem dvaput godišnje (u praksi 4 puta godišnje)
slide40
EUROPSKO VIJEĆE NAKON LISABONA
  • Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća.”
  • Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka
slide41
PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA
  • Nova funkcija (izbor na 2,5 g.)!
slide42
PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA
  • Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog Predsjedništva Vijeća ministara
  • Predsjedništvo Vijeća ministara na početku namijenjeno uglavnom za interne potrebe, a tijekom godina mu je porasla moć, posebno u ZVSP
  • Nakon Lisabona: Predsjednik Europskog vijeća + Predsjedništvo Vijeća
  • Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća; osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu”

 Da li će Predsjednik Europskog vijeća postati najvažnija funkcija interno i prema van? Da li njegova/njena vanjska uloga konkurira ulozi Visokog predstavnika?

slide43
VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU
  • Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni ugovor)
  • Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku (Art.18(3) EU)
slide44
VISOKI PREDSTAVNIK
  • Obveze (čl. 18 EU):

1) Vođenje ZVSP

2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji

3) Osiguradosljednost vanjskog djelovanja Unije

  • Uloge:

1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove

2) Potpredsjednik Komisije

slide45
PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. VISOKI PREDSTAVNIK
  • Visoki predstavnik  Potpredsjednik Komisije
  • Za razliku od ostalih potpredsjednika, ne imenuje ga Predsjednik Komisije, već Europsko vijeće
  • U slučaju sukoba uloga, prevladava uloga u Vijeću:

Art. 9e(4): “U provođenju ovih odgovornosti u Komisiji, i samo za te odgovornosti, Visoki predstavnik će biti vezan postupcima u Komisiji u mjeri u kojoj je to sukladno sa stavcima 2 i 3.”

  • Napuštanje prethodno samostalne zakon. inicijative Komisije:

Čl. 15a EU: “Bilo koja DČ, Visoki predstavnik ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije, može uputiti pitanje vezano uz ZVSP Vijeću te mu može podnijeti prijedloge …”

Komisija na gubitku

slide46
PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA
  • Verhofstadt (College of Europe, 18.11. 2002.):

“Može li jedna osoba izražavati konsenzus Europe kada Europa rijekto postigne konsenzus o gorućim međunarodnim pitanjima?... Predsjednik EU ne čini mi se prikladnim izborom za europsku buduću institucionalnu strukturu.”

  • Prodi (EP, 5. 12. 2002.): “Takva bi pozicija otvorila rascjep u našoj institucionalnoj strukturi.”
  • Utjecaj Predsjednika Europskog vijeća ovisit će o pojedincu koji će imati tu funkciju

 Komisija na gubitku

europski parlament
Europski parlament
  • Zakonodavno tijelo EU
  • 754 zastupnika
  • Minimum 6, maksimum 96 po državi članici
  • Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim kvotama
  • Posljednji izbori : lipanj 2009.
  • HR može očekivati 12 zastupnika
europski parlament1
Europski parlament
  • Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti
  • Najveća stranka: EPP, slijede S&D; zeleni …
  • Zastupljeni i euroskeptici (EFD – 32)
  • Predsjednik: Martin Schulz
sud europske unije
SUD EUROPSKE UNIJE
  • Uloga:
  • Nadzor primjene prava EU
  • Tumačenje pravnih odredaba EU
  • Daljnje oblikovanje pravnog sustava EU
  • Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja

- Sud

- Opći sud

- Specijalizirani sudovi

  • 8 nezavisnih odvjetnika
slide50
ZAKLJUČAK
  • Zašto institucionalne promjene & jesu li one dobre?

Ugovor iz Lisabona- institucionalna poboljšanja?

1) Daljnja integracija (produbljenje i proširenje)

2) Učinkovitost postupka odlučivanjaopća učinkovitost

3) Transparentnost & demokracija legitimnost EU

4) Predstavljanje EU  Predsjedni, Visoki predstavnik ili Predsjednik Komisije?

  • Svaka institucionalna promjena može promijeniti institucionalnu ravnotežu + između DČ-a – u čiju korist?

1) Komisija  nadnacionalni/integracijski interesi

2) Vijeće/DČ-e  međuvladini/nacionalni interesi

3) EP  veća transparentnost i demokracija, ali ne nužno i učinkovitost u postupku odlučivanja

ad