STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU
Sponsored Links
This presentation is the property of its rightful owner.
1 / 50

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta PowerPoint PPT Presentation


  • 60 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta Prof . dr. sc. Iris Goldner Lang Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE. Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe Stvaranje zajedničkog tržišta

Download Presentation

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Prof . dr . sc . Tamara Ćapeta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU

Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta

Prof. dr. sc. Iris Goldner Lang

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu


MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE

  • Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe

  • Stvaranje zajedničkog tržišta

  • Gospodarsko blagostanje

  • Samostojnost u odnosu na nove svjetske supersile (SAD/SSSR)

  • Stvaranje demokratskog identiteta Europe i alternative totalitarizmu i nacionalizmu

    - Koji motivi su ostali isti a koji su promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?


CHURCILLOV GOVOR- ZÜRICH, 1946

  • “Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke. Samo na taj način Francuska može ponovno preuzeti moralno vodstvo Europe. Nema oživljavanja Europe bez duhovno snažne Francuske i duhovno snažne Njemačke. Struktura Sjedinjenih europskih država, ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju.”


SCHUMANOVA DEKLARACIJA, 1950. GODINA

  • Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. godine predstavio je prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke što je dovelo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik i čime je stvoren politički okvir za buduću europsku naddržravnu zajednicu - Europsku uniju


OSNIVAČKI UGOVORI

1951. Europska zajednica za ugljen i čelik

(ugovor istekao 2002.)

1957. Europska ekonomska zajednica

1957. Europska zajednica za atomsku

energiju (Euratom)

1992. Europska unija(Ugovor iz Maastrichta)


Kako se mijenjaju Osnivački ugovori EU

  • Međuvladina konferencija - šefovi država i vlada članica EU usuglase i potpišu tekst amandmana

  • Amandmani stupaju na snagu jedino ako ih ratificiraju sve države članice

  • Postupak ratifikacije – relevantni Ustavi pojedinih članica


IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA

  • Jedinstveni europski akt, 1986.

    • na snazi 1. srpnja 1987.

  • Maastricht, 1992.

    • na snazi 1. studenog 1993.

  • Amsterdam, 1997.

    • na snazi 1. svibnja 1999.

  • Nica, 2001.

    - na snazi 1. veljače 2003.

  • Lisabon, 13. prosinca 2007.

    - na snazi 1. prosinca 2009.


“VALOVI PROŠIRENJA” EU

  • 1951Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ)

    (1957 EEZ i EURATOM)

  • 1973Danska, Irska i Velika Britanija

  • 1981Grčka

  • 1986Portugal i Španjolska

  • 1995Austrija, Finska i Švedska

  • 2004Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka,

  • 2007 Bugarska i Rumunjska

  • ?


RAZDOBLJA NAPRETKA I KRIZA

  • 1950-te – sredine 1960-ih – počeci

    (EZUČ → napuštanje EOZ-a i EPZ-a → EEZ i Euratom)

  • Sredina 1960-tih – 1986 – kriza

    (“Kriza prazne stolice” 1965. → luksemburški kompromis 1966. → Jedinstveni europski akt 1987.)

  • 1986 – 1993 – uspjeh

    (Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU)

  • 1993 – 2005 – širenje i konsolidacija

  • 2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta

    (propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i Nizoz. → Lisabonski ugovor 12.6.2008. odbačen na u Irskoj)

  • 2009 - … - Lisabonski ugovor na snazi


Ugovor o Ustavu za Europu potpisan je 29. listopada 2004.


Ugovor o Ustavu za Europu odbili su 29. svibnja 2005. francuski građani i 1. lipnja 2005. nizozemski građani


Nakon propasti Ustavnog ugovora

  • 13. prosinca 2007. usvojen Lisabonski ugovor:

    • Iz teksta izbačena državotvorna retorika – nestaje zastava, himna, neki nazivi kao Ministar vanjskih poslova ili europski zakon

    • Sadržaj, iako drugačije raspoređen, uglavnom isti

    • Vraćena stara tehnika amandmana na amandmane


Ipak, to je omogućilo državama članicama da ratificiraju Lisabonski ugovor bez održavanja referenduma,

osim u Irskoj …

Rezultat: isti sadržaj u nejasnijem paketu


Irska: 12. lipnja 2008.


IRSKO “ne”

  • Nije posljedica nepopularnosti EU u Irskoj (Eurobarometer 69, lipanj 2008 – 82% irskih glasača izjavilo je da je Irska imala koristi od članstva u EU)

  • Što je s funkcioniranjem institucija? – 42% irskih “ne” glasačai 33% “da” glasačasmatralo je da institucije EU neće biti blokirane u radu


OPCIJE

1) Ponovni pregovori

Politička volja?

Promjena teksta zahtijevala bi nove ratifikacije

2) Odustajanje od promjena

3) Novi irski referendum


RJEŠENJA

1) Dodatne povlastice za Irsku

– 76% irskih “ne” glasačai 38% “da” smatralo je da će glas protiv omogućiti irskoj vladi ponovne pregovore o “izuzecima” od primjene Osnivačkih ugovora

a) 1 Povjerenik po DČ-i (6% “ne” glasača)

Čl. 17(5) EU: “Od 1. studenog 2010, Komisija će se sastojati od broja članova, uključujući Predsjednika i Visokog predstavnika, koji će odgovarati dvije trećine broja država članica, osim ako Europsko vijeće, nastupajući jednoglasno, ne odluči promijeniti ovaj broj.”

 Status quo može ići u koristi snage Komisije, ali ne i njene učinkovitosti u odlučivanju


RJEŠENJA

b) Irska vojna neutralnost (6%)

c) Zaštita poreznog sustava–(6%)

d) Istospolni brakovi, abortus, eutanazija (2%)

e) Izbjegavanje navale imigranata (1%)


Irska na popravnom ispitu: 2. listopada 2009.

67% ZA


Ugovor o Europskoj uniji

Ugovor o Europskoj zajednici

Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju

Ugovor o Europskoj uniji

Ugovor o funkcioniranju EU

Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju

Ugovorna strukturaNica - Lisabon


EUROPSKA UNIJA DO LISABONA

EUROPSKA UNIJA

ciljevi, institucije, načela

EUROPSKA

ZAJEDNICA

naddržavna

organizacija

EZUČ (istekao)

EUROATOM

ZAJEDNIČKA VANJSKA

I SIGURNOSNA POLITIKA

(CFSP)

međudržavni oblici suradnje

POLICIJSKA I

I PRAVOSUDNA

SURADNJA U

KAZNENIM

STVARIMA (PJC)

međudržavni oblici

suradnje

Prostor slobode, sigurnosti i pravde


Europska zajednica

slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala,

poljoprivreda

vize, azil, migracije

prijevoz

tržišno natjecanje, oporezivanje i harmonizacija

gospodarska i monetarna politika

zapošljavanje

zajednička trgovinska politika

carinska suradnja

socijalna politika, obrazovanje

kultura

javno zdravlje

zaštita potrošača

transeuropske mreže

industrija

gospodarska i društvena povezanost

istraživanje i tehnološki razvoj

okoliš

razvojna suradnja

Euratom

EUROPSKA ZAJEDNICA (I. stup)


ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (II. stup)

  • Vanjska politika

    • suradnja, zajednička stajališta i mjere, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-članicama

  • Sigurnosna politika

    • pitanja vezana uz sigurnost EU, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europe


  • POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA (III. stup)

    • sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije

    • sprečavanje i suzbijanje organiziranog i drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevara


    PRAVO EUROPSKE UNIJE

    • Pravo Europskih zajednica (I. stup)

    • Pravo II. stupa

    • Pravo III. stupa


    KARAKTERISTIKE PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE

    • prijenos suverenih prava država članica na Zajednicu

    • poseban pravni sustav

    • izravan učinak

    • nadređenost prava Zajednice


    KARAKTERISTIKE PRAVA II. I III. STUPA

    • Zajedničko djelovanje država članica na međudržavnoj razini

    • nema prijenosa suverenih prava država članica na EU; države članice i dalje su isključivo odgovorne za politike iz oba stupa

    • odredbe nemaju izravni učinak

    • odredbe nisu nadređene nacionalnom pravu

    • suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja na institucije Zajednice


    Najvažnije izmjene U Lisabonskom ugovoru

    • Struktura EU – nestaju stupovi, nestaje EZ

    • Jasnija vertikalna podjela ovlasti

    • Institucionalne promjene

    • Promjene u načinu i instrumentima odlučivanja


    EU po Lisabonu

    Institucije EU

    ZVSP

    Područja nadležnosti bivše EZ

    + PPS

    II

    I

    III


    Promjene u strukturi EU

    • I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i to tako da se III. stup podvrgava nadnacionalnim metodama I. stupa

    • EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje postoji)

    • EU dobiva pravnu osobnost i postaje novi subjekt međunarodnih odnosa


    POTREBA INSTITUCIONALNE REFORME

    • Institucional.nedostaci (Maastricht/Amsterdam/Nica)

      -Potreba institucionalne reforme radi širenja i produbljivanja EU

      -Poboljšanje: učinkovitosti postupka odlučivanja, predstavljanja EU prema van, transparentnosti, legitimnosti EU, postizanja ciljeva EU

    • Nadnacionalna vs. međuvladina/međudržavna metoda

      -Nadnacionalna metoda Komisija

      -Međuvladina/međudržavna metodaVijeće


    INSTITUCIJE EU

    • Europski parlament

    • Vijeće ministara/Vijeće EU

    • Europska komisija

    • Sud EU

    • Revizorski sud

    • Europsko vijeće (institucija nakon Lisabona)

    • Ostala tijela: Ekonomski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska središnja banka, Europska investicijska banka

    • Pomoćna tijela: Europol, Eurojust, agencije, itd.


    EUROPSKA KOMISIJA

    • Uloga:

    • I stup – isključivo pravo inicijative – pokretač EU integracije

    • II i III stup – pravo inicijative dijeli s DČ-ama

    • Kontrola poštivanja prava EZ (“čuvarica Ugovora”)

    • Predstavlja EU međunar. - pregovorač međunar. sporazuma

    • 27 Povjerenika izabranih na 5 godina, neovisni

    • Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Opće uprave


    EUROPSKA KOMISIJA NAKON UGOVORA IZ LISABONA

    • Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu.”

    • Što je “opći interes Unije”? Da li je on zajedinčki cilj svih DČ-a?

    • Glavna institucija koja promiče EU integraciju

    • Pravo zakonodavne inicijative

    • Za ostvarenje tih ciljeva, Komisija mora surađivati s EP-om i DČ-ama, ALI:

      1)Da li to narušavanje njenu neovisnost

      2)Da li bi napuštanje sustava 1 Povjerenika po DČ-i smanjilo moć Komisije i njenog Predsjednika

      3) Da li postupanje “u općem interesu Unije” zahtijeva predstavnika svake DČ-e?


    PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE

    • Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu

       Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija

       Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika

    • Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona):

      1)Predsjednik Europskog vijeća

      2)Visoki predstavnik


    Europskog predsjednika?

    Predsjednika Europske komisije?

    Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku?

    Koga će Obamazvati?

    ? ? ?


    VIJEĆE MINISTARA

    • Uloga: središnje tijelo s pravom odlučivanja u EU (zakonodavna funkcija)

    • Sastav: 1 predstavnik iz svake DČ-e na ministarskoj razini (npr. GAC, Ecofin)

    • Predsjedništvo: rotiranje svakih 6 mjeseci

    • Razine odlučivanja:

      ministrarskaCOREPER I i II radne skupine

    • Glasovanje u Vijeću:

    • kvalificiranom većinom

      255 od 345+većina država članica (+ 62% stanovništva kao blokirajući mehanizam)

    • običnom većinom

    • jednoglasno


    EUROPSKO VIJEĆE

    • Sastanak na vrhu (“summit”)

      • Definira razvojne i opće političke smjernice EU

      • Šefovi država i vlada DČ-a

      • Sastaje se barem dvaput godišnje (u praksi 4 puta godišnje)


    EUROPSKO VIJEĆE NAKON LISABONA

    • Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća.”

    • Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka


    PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

    • Nova funkcija (izbor na 2,5 g.)!


    PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

    • Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog Predsjedništva Vijeća ministara

    • Predsjedništvo Vijeća ministara na početku namijenjeno uglavnom za interne potrebe, a tijekom godina mu je porasla moć, posebno u ZVSP

    • Nakon Lisabona: Predsjednik Europskog vijeća + Predsjedništvo Vijeća

    • Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća; osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu”

       Da li će Predsjednik Europskog vijeća postati najvažnija funkcija interno i prema van? Da li njegova/njena vanjska uloga konkurira ulozi Visokog predstavnika?


    VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU

    • Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni ugovor)

    • Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku (Art.18(3) EU)


    VISOKI PREDSTAVNIK

    • Obveze (čl. 18 EU):

      1) Vođenje ZVSP

      2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji

      3) Osiguradosljednost vanjskog djelovanja Unije

    • Uloge:

      1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove

      2) Potpredsjednik Komisije


    PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. VISOKI PREDSTAVNIK

    • Visoki predstavnik  Potpredsjednik Komisije

    • Za razliku od ostalih potpredsjednika, ne imenuje ga Predsjednik Komisije, već Europsko vijeće

    • U slučaju sukoba uloga, prevladava uloga u Vijeću:

      Art. 9e(4): “U provođenju ovih odgovornosti u Komisiji, i samo za te odgovornosti, Visoki predstavnik će biti vezan postupcima u Komisiji u mjeri u kojoj je to sukladno sa stavcima 2 i 3.”

    • Napuštanje prethodno samostalne zakon. inicijative Komisije:

      Čl. 15a EU: “Bilo koja DČ, Visoki predstavnik ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije, može uputiti pitanje vezano uz ZVSP Vijeću te mu može podnijeti prijedloge …”

      Komisija na gubitku


    PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

    • Verhofstadt (College of Europe, 18.11. 2002.):

      “Može li jedna osoba izražavati konsenzus Europe kada Europa rijekto postigne konsenzus o gorućim međunarodnim pitanjima?... Predsjednik EU ne čini mi se prikladnim izborom za europsku buduću institucionalnu strukturu.”

    • Prodi (EP, 5. 12. 2002.): “Takva bi pozicija otvorila rascjep u našoj institucionalnoj strukturi.”

    • Utjecaj Predsjednika Europskog vijeća ovisit će o pojedincu koji će imati tu funkciju

       Komisija na gubitku


    Europski parlament

    • Zakonodavno tijelo EU

    • 754 zastupnika

    • Minimum 6, maksimum 96 po državi članici

    • Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim kvotama

    • Posljednji izbori : lipanj 2009.

    • HR može očekivati 12 zastupnika


    Europski parlament

    • Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti

    • Najveća stranka: EPP, slijede S&D; zeleni …

    • Zastupljeni i euroskeptici (EFD – 32)

    • Predsjednik: Martin Schulz


    SUD EUROPSKE UNIJE

    • Uloga:

    • Nadzor primjene prava EU

    • Tumačenje pravnih odredaba EU

    • Daljnje oblikovanje pravnog sustava EU

    • Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja

      - Sud

      - Opći sud

      - Specijalizirani sudovi

    • 8 nezavisnih odvjetnika


    ZAKLJUČAK

    • Zašto institucionalne promjene & jesu li one dobre?

      Ugovor iz Lisabona- institucionalna poboljšanja?

      1) Daljnja integracija (produbljenje i proširenje)

      2) Učinkovitost postupka odlučivanjaopća učinkovitost

      3) Transparentnost & demokracija legitimnost EU

      4) Predstavljanje EU  Predsjedni, Visoki predstavnik ili Predsjednik Komisije?

    • Svaka institucionalna promjena može promijeniti institucionalnu ravnotežu + između DČ-a – u čiju korist?

      1) Komisija  nadnacionalni/integracijski interesi

      2) Vijeće/DČ-e  međuvladini/nacionalni interesi

      3) EP  veća transparentnost i demokracija, ali ne nužno i učinkovitost u postupku odlučivanja


  • Login