1 / 46

# BRODSKI GENERATORI PARE 3.dio - PowerPoint PPT Presentation

BRODSKI GENERATORI PARE 3.dio. Toplinska shema generatora pare. Toplinska bilanca generatora pare. Toplinska iskoristivost generatora pare. Energija(ulaza) = korisna energija + gubici η GP =energija (ulaza) - gubici / energija (ulaza) η GP = 1 – [gubici / energija (ulaza)] 1 = η GP + ∑g i

I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.

## PowerPoint Slideshow about ' BRODSKI GENERATORI PARE 3.dio' - efrat

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

### BRODSKI GENERATORI PARE3.dio

• Energija(ulaza) = korisna energija + gubici

• ηGP=energija (ulaza) - gubici / energija (ulaza)

• ηGP= 1 – [gubici / energija (ulaza)]

• 1 = ηGP+ ∑gi

• 100 = ηGP% + ∑gi%

• ηGP = 1 - ∑gi

• ηGP% = 100 - ∑gi%

• ∑gi– suma svih gubitaka

• ηGP = korisna energija / dovedena toplina

• ηGP = Q / (B·Q1) = Q / (B·HL)

• Q1 = HL = Hd + qZL + qG + qP kJ/kg

• qZL = λ·VZmin · CL · ( tL - to ) kJ/kg

• qG = CG · ( tG - to ) kJ/kg

• qP = dP · ( hp – ro ) kJ/kg

dP -količina pare za raspršivanje (0,05-0,1 kg/kg)

• Q=Dp·(hp-hnv)+Dmp·(hmpi-hmpu)+Do·(h’-hnv)

• B·Q1 = Q+G1+G2+G3+…+Gn /: (B·Q1)

• 1 = ηGP+g1+g2+g3+…+Gn= ηGP + ∑gi

• gubitak zbog osjetne topline izlaznih dimnih plinova (g1),

• gubitak zbog zračenja topline u okolinu (g2),

• gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja (g3),

• gubitak zbog pojave čađe (g4),

• gubitak zbog letećeg koksa (g5),

• gubitak zbog propadanja goriva kroz rešetku (g6),

• gubitak zbog sadržaja izgorivih dijelova u troski (g7),

• gubitak zbog osjetne topline ostatka iz ložišta (g8).

• g1=Vpl · Cp ·(tpl-to) / Q1

• To je najveći gubitak topline kod generatora pare

• Zavisi o izlaznoj temperaturi dimnih plinova i o pretičku zraka za izgaranje

• g2 je drugi po veličini u generatorima pare

• Ovisi o stanju ozida i izolacije, te o kapacitetu i opterećenju generatora pare

(smanjuje se s porastom kapaciteta i opterećenja te obrnuto)

• Kreće se od 0,5 do 3 %

• g3 ovisi o vrsti (kvaliteti) goriva i načinu izgaranja

• Nastaje zbog toga što dio ugljika ne izgori potpuno u CO2

• Kod tekućih i plinovitih goriva je zanemariv

• ηGP= korisna energija / dovedena energija

• ηGP= Q / (B · HL)

• B = Q / (ηGP· HL)

1.Generator pare proizvodi pregrijanu paru

• B = Dp·(hp-hnv) / (ηGP·Hd)

2. G.P. proizvodi preg. paru i zasićenu paru

• B = Dp·(hp-hnv) + Dzp·(hzp-hnv) / (ηGP·Hd)

3.G.P. proizvodi pregrijanu paru uz kontinuirano odsoljavanje iz bubnja

• B = Dp·(hp-hnv)+ Do·(h’-hnv) / (ηGP·Hd)

4. G.P. proizvodi pregrijanu i međupregrijanu paru

• B = Dp·(hp-hnv)+ Dmp·(hmpi-hmpu) / (ηGP·Hd)

5. G.P. upotrebljava zrak predzagrijan stranim izvorom topline

• B = Dp·(hp-hnv) / (ηGP ·[Hd + λ·VZmin·CL·(tL-to)]

6. G.P. koristi gorivo predzagrijano vanjskim izvorom topline, koje se rasprskava s parom

• B = Dp·(hp-hnv) / (ηGP ·[Hd +CG·(tG-t1)+dp·(hp-ro)]

Potrošnja plina odsoljavanje iz bubnja

Cirkulacija vode u generatorima pare odsoljavanje iz bubnja

• Prirodna cirkulacija - uzgon zbog razlike gustoće

• Umjetna (prisilna) cirkulacija - djelovanje pumpe

• hlađenje materijala ogrjevnih površina

• prenošenje topline sa stijenki na radni fluid

• usmjeravanje strujanja nastalih mjehurića vodene pare

• sprječavanje smanjenja kvalitete (čvrstoće) materijala

• onemogućuje stvaranja parnih jastuka odnosno lokalnih pregrijavanja

• Faktori ograničenja i poremećaja cirkulacije: odsoljavanje iz bubnja

• hidrostatska visina cirkulacijskog kruga (položaj cijevi)

• razlika gustoće u silaznim i uzlaznim cijevima

• visoki radni tlak u generatoru pare

• razni otpori strujanja fluida u cijevima:

- porast otpora (zbog prljavštine, mehanički)

- prekomjerni talozi unutar cijevi (kamenac)

• nagli porast opterećenja, odnosno pad tlaka u silaznim cijevima (stvaranje parnih mjehurića i zastoja u cirkulaciji)

• Umjetna ili prisilna cirkulacija cijevima

• optočna (sustav La Mont)

• protočna (sustav Benson i Sulzer)

• Cirkulacijski broj C

C = količina vode koja je u cirkulaciji količina isparene vode

• C = 6 – 12 (optočna)

• C = 1 (protočna)

• Prirodna cirkulacija

• nastaje zbog djelovanja sile uzgona, bez utroška vanjske energije

• ovisi o visini dimnjaka i temperaturi plinova

• Δpu = H · (ρzr-ρpl)·g [Pa]

• Umjetna (prisilna) cirkulacija

• ostvaruje se djelovanjem ventilatora koji će tlačiti svježi zrak ili / i usisavati dimne plinove

Umjetna (prisilna) cirkulacija cijevima

• mogućnost postizanja većih kapaciteta (učinaka) generatora pare,

• mogućnost efikasnije regulacije procesa izgaranja,

• postizanje boljih uvjeta izgaranja i većeg stupnja iskoristivosti

Izvedbe umjetne cirkulacije: cijevima

• s tlačnim ventilatorom (1)

• za velike kapacitete,

• nedostatak: dimni plinovi su pod pretlakom i postoji mogućnost propuštanja u strojarnicu

• s isisnim ventilatorom (2)

• nedostatak: visoka radna temperatura ventilatora (materijal)

• kombinirano (3)

• nedostatak: ograničeni učinak isisnog ventilatora

• s pretlakom u prostoriji (strojarnici)

• ugradnja dvostrukih vrata, kod brodova s više generatora pare

Snaga za pogon ventilatora cijevima

• uzgon u strujnim kanalima

• otpor strujanja zbog trenja

• lokalni otpori strujanja

• P = (Δp·V) / (1000·ηv) [kW]