1 / 13

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA. CIMBAL I TRONTULA LITERATURA: OSOBNA ARHIVA Neven Kolarić . STAROMEĐIMURSKA TRADICIJSKA ŽIČANA GLAZBALA. CIMBALOM,CIMBAL TRONTULA. CIMBAL.

dinah
Download Presentation

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA CIMBAL I TRONTULA LITERATURA: OSOBNA ARHIVA Neven Kolarić

  2. STAROMEĐIMURSKATRADICIJSKAŽIČANA GLAZBALA CIMBALOM,CIMBAL TRONTULA

  3. CIMBAL OPĆENITO O CIMBALU CIMBAL (eng.dulcimer, franc.psalterion, tympanoni njem.Hackbrett, tal.salterio tedesco, mađ.cimbalom,slove.oprekelj)pripada kordofonskih instrumenata(grč. Chorde= žice). Prije 15. stoljeća malo se znalo o povijesti cimbala, te je bilo uvriježeno shvaćanje da je perzijskog porijekla,ali je i usporavano.Nalazimo ga u mnogim europskim zemljama,Iranu i Otomanskom carstvu,ali i na Dalekom Istoku. U 18.st. On doživljava veliku popularnost zahvaljujući Pantaleonu Hebenstreitu,koji je 1704.g predstavlja novokonstruirani veliki cimbal, pantaleon.

  4. MAĐARSKI CIMBALOM Tijekom 19.st. U Mađarskoj je proizveden veliki cimbal, cimbalom,koji stoji na nogama i ima prigušene žice koje se aktiviraju nožnom pedalom,a opseg mu je proširen na 4 oktave. Takav su instrument najčešće svirali ciganski virtuozi u gostionicama,dok su se u ruralnim dijelovima i dalje svirali manji,prijenosni cimbal u sastavu s violinom i kontrabasom.

  5. Cimbal u Međimurju Cimbal je obavezno glazbalo u glazbenim sastavima Međimurja i Podravine.On se svira u sastavu : violine,kontre,klarineta i basa.Cimbalisti su često sami svirali na svatovima, te nekim manjim veselicama.Ujedno su bili zabavljači,koji su održavali “štimung” svojim doskočicama i pričama,tako da cimbalista nije baš mogao biti svatko. Narodni sastav – “mužikaši”-bili su jako atraktivni 70.g prošlog stoljeća,a najpoznatiji je bio sastav Blaža Lengera,koji je umro prošle godine.Nakon probijanja “narodnjaka” sa harmonikama i električnih “vis”sastava,prestaje interes sviranja cimbala,cimbulaši polagano odlaze u zaborav.

  6. ETNO POKRET Sve do polovice dvadesetih godina nije bilo novih mladih cimbalisti ni u Međimurju ni u Podravini.Zavaljujući etno pokretu u Hrvatskoj,koji je nastojao “izvaditi iz zaborava” stare pjesme i narodne instrumente,Lidije Bajuk i Dunji Knebl pridružio se cimbalista Marijan Janči(Bjelovar) i Andrija Marunić(Đurđevca).Njihove prisutnosti u medijima zainteresirala je i potakla mlađih svirača da u svom kraju obnove sviranje cimbula.

  7. IZGLED I NAČIN IZRADE CIMBALA Cimbal se sastoji od drvene rezonantne kutije trapezoidnog oblika na kojoj su razvučene žice različite debljine.Žice debljine 0,3 do 1mm kupuju se “ u rinfuzi na kolutve” u Austriji.Obično su to žice za klavir.Za veliki mađarski cimbalom postoje orginal žice po brojevima. Od starijih modela preuzeta je kombinacija drva koja se rabi za izradu cimbala: Gornja daska je najčešće od jelovine ili smreke,doljnja od javora.Stranice instrumenta mogu biti od različitog drva, npr. Bukva ili hrasta,ali važno je da su “glave” od oraha ili kruške, da mogu zdržat napetost žica. Graditelji cimbala su većinom samouki seljaci koji su u isto vrijem i svirači.Cimbal se svira obješen oko vrat na remen,kad se svira u hodu, a poslije se postavi na stol ispred svirača.

  8. NAČIN UGAĐANJA I SVIRANJA NA CIMBALU Svira se naizmjničnim udaranjem drvenim batićima omotanim krpicom,tkaninom, vatom i koncem koje su najčešće od šljivnog drveta zbog savitljivosti.Pri sviranju nije dopušteno “križanje” ruku,odnosno svaka ruka ima svoju stranu cimbala.Prvo pravilo da se nauči svirati cimbal je naštimavanje,kad se to savlada onda na ljestvice a tek onda sviranje.Žice se ugđaju pomoću kljuća,nosač žice je konjić.Po dobro ugođenim žicama svirač udara batićima,a na drugoj strani imaju utore za prste.Batić se drži među kažiprstom i srednjakom,a palcem određuje jačinu udarca.Batić koji se drži u desnoj ruci je kraći a u lijevoj je duži.Teorija nije toliko bitna koliko je volja i vježba.

  9. Kada Cimbalista želi naučiti novu pjesmu,uz pomoć nota ili “na sluh”,najčešće desnim batićom nauči osnovnu melodiju,tek tada priključuje pratnju lijevom capicom.Nakon dobro naučene pjesme priključuje se ostalom sastavu (violina,kontra,bas),te svira sa šematskim dopunama.Kako cimbal mali nema prigušivača zvuka i žice zvuče prilično dugo,svirač obično podlakticom utišavaju tonove ili rezonanciju smanjuju dodavanjem krpice ili spužve ispod žica na rubovima.

  10. CIMBALOM

  11. TRONTULA MATERIJAL -stranice izgrađene od javora -gore se stavlja jela -glava i bočne strane su od hrasta-tvrdog drva -ima 4 tanke i 4 debele žice -za sviranje je potrebno još drvce duljine 18 – 20cm -a trzalica je najbolja od kravljeg roga

  12. TRONTULE U MEĐIMURJU Instrument se stavio pod ruku nosio se na mjesto zabave,tada se oslobodio stol gdje se stavljao,odmah se dobivalo piće i krenulo sa svirkom. Najviše se svirao prigodama ČEHARE FAŠNIK svirale su se pjesme popularne u ono vrijeme a najviše-Klinček stoji pod oblokom,Oj Anko Ančice,Sve ptičice iz gore, Šetala se dva junaka v gornji kraj,Posadimi šipek rožu,Fiolica ispod grma,valceri… Trontule su uglavnom bile sama za sebe, tako da uz njega nije bio potrebni nikakav drugi instrument.

  13. STARI ETNO MUŽIKAŠI S TURČIŠĆA A meni je pokazao, gospodin Mihalec Ivan koje je svoje prve trontule dobio od prijatelja koje je i izradio trontule 1953.godine.Rečeno je da su te trontule dobivene za zamjenu za masku. Gospodin Mihalec Ivan trontule je naučio sam svirati i još kao dječak se počeo baviti sviranjem tog instrumenta. • U Međimurju sviranjem izradom tog instrumenta bave se još samo – Jalšovec Franjo i Jančec Blaž.

More Related