1 / 8

V Razumevanje socijalnog preduzetništva

V Razumevanje socijalnog preduzetništva. dr Milan Radosavljević. ODREĐENJE SOCIJALNOG PREDUZETNIŠTVA. Različita određenja u Zapadnoj literaturi i praksi – najčešće pogrešna

devika
Download Presentation

V Razumevanje socijalnog preduzetništva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. V Razumevanje socijalnog preduzetništva dr Milan Radosavljević

  2. ODREĐENJE SOCIJALNOG PREDUZETNIŠTVA • Različita određenja u Zapadnoj literaturi i praksi – najčešće pogrešna • T. Bler – “pojava SP je pohvalna za nevladin sektor, koji nalazi nove načine privlačenja vladinih doprinosa i podrške u vođenju sopstvenih programa” • To nije preduzetništvo!!! –jeste korisno i novo, ali.... • Suština problema – kako pored donacija ostvariti prihod od svojih aktivnosti. • U poslednjih 20 godina, mnogo se promenilo tržište.... • Inovacija je bila osnovno sredstvo rasta neprofitnog sektora, ali danas nije dovoljno! • Danas se skoro svaka inovacija u ovoj oblasti proglašava preduzetništvom, što je neodrživo. • Zato je neophodnije detaljnije analiziranje pojmova.

  3. 4 KLJUČNE RAZLIKE • Razlike između “preduzetništva”i “socijalnog preduzetnistva”. • Razlike između “održavanja” i “samodovoljnosti”. • Razlike između “strategija ostvarene zarade” i “poslovnih rizika sa socijalnim ciljem”. • Razlike između “inovatora” i “preduzetnika” i “profesionalnih menadžera”.

  4. 1. Preduzetništvo – socijalno preduzetništvo • Vebster – “preduzetnik je osoba koja organizuje, upravlja i predviđa rizike preduzeća” • Norm Bronski proširio def. - ”Samaidejailiprototipzapreduzetnikeznačidovestiposlovanje do tačke u kojoj se ono može održavatizahvaljujućiunutrašnjemprotokugotovine”. • Najčešće citiranudefiniciju “socijalnogpreduzetništva” danas,formulisao je Profesor DžejGregoriDisnaStenfordskomuniverzitetu 1998.godine: • - pet faktorakojimadefiniše socijalnopreduzetništvo: • Prihvatanjemisijekreiranjaipodržavanjadruštvenevrednosti(ne samoprivatnevrednosti); • prepoznavanjeikonstantnatežnja ka novimmogućnostimakojeidu u prilogovojmisiji; • uključivanje u proceseneprestaneinovacije,adaptacijei učenja, • hrabroposlovanjebezlimitiranjatrenutnoraspolozivihsredstava, • javnoisticanjenaglašenogosećajaodgovornostiipremaklijentimaipostignutimrezultatima. • - Nikadanijespomenuoprihod.

  5. Socijalni preduzetnik je bilo koja osoba,u bilo kom sektoru koji koristi strategiju ostvarenog prihoda da bi postigao željeni društveni cilj. • Socijalni preduzetnik se razlikuje od tradicionalnog preduzetnika na dva načina: • Tradicionalni preduzetnici se često ponašaju na društveno odgovorannačin (doniraju novac neprofitabilnim kompanijama,odbijaju da budu uključeni u određene tipove poslovanja,koriste po okruženje bezbedne materijale,tretiraju zaposlene sa poštovanjem), ali su samo indirektno uključeni u društvene probleme. Socijalni preduzetnici– njihova strategija “zarađenog prihoda” utiče direktno na misiju.Oni zapošljavaju radnike koji su ometeni u razvoju,mentalno bolesni i lošeg imovnog stanjaili prodaju proizvode i nude usluge sa određenom svrhom koje direktno utiču na konkretan društveni problem(npr. raditi sa problematičnim ljudima,kako bi nastavili sa školovanjem, proizvodnja sredstava za ljude sa fizičkim nedostacima,uvođenje kućne nege za pomaganje starijim ljudima). • Tradicionalni preduzetnici su motivisani finansijskim rezultatom. Sa druge strane,socijalni preduzetnicimotivisani su dvojakim ciljem:virtuelnom mešavinom finansijskog i društvenog obrta.Profitabilnost je jos uvek cilj,ali ne i jedini,i profit se ponovo ulaže,umesto što se distribuira poslodavcu

  6. 2. Održivost - samodovoljnost • Bez samostalno ostvarene zarade neprofitabilni sektor će zauvek zavisiti od velikodušnosti drugih i to je rizik koji društveni preduzetnici nisu spremni da preuzmu. • Oni su zaista fokusirani na svoju misiju,ali oni su i jednako usredsređeni na želju da postanu finansijski održivi i samodovoljni,kako bi pokrenuli nove projekte i misije. Pošto je tradicionalni izvor kreditiranja presušioili postao manje dostupan tokom 1980-ih i 90-ih,veliki broj neprofitabilnih organizacija je otkrioznačaj finansiranjaiz sopstvenih izvora,pa je tako njihovo rukovodstvo postalo “socijalno preduzetno”, jer je konačno shvatilo razliku između “inovacije“(činiti nesto novo) i “preduzetništva” (raditi nešto što donosi novac).

  7. 3. Strat. ostvarenih prihoda – posl. rizici sa soc. ciljem 1. Strategijeostvarenogprofita:Svakaneprofitabilnakompanijaimamogućnost da angažuje ostvareni profit koji je neiskorišćen u okvirupostojećihprograma. Mogućnostisu obično ograničene,ali njihovoeksploatisanje može dovesti do značajnog zbirnog efekta.Angažovanjem sopstvenih potencijala, neprofitabilne kompanijemoguostvaritiimpresivneprihodekojičesto povećavaju procenattotalnezaradečak za15 procenata u tokuperiodaod1-3 godine. 2. Poslovnirizici:Kadajednomneprofitabilnakompanijasprovederazlicitestrategijeostvarenogprofita,to može stvoriti želju za ulaskom u stvarne poslovne rizike, gde bi ciljevitrebalibiti ambiciozniji,a strategijapotpuno drugačija.Jedinirazlogzbogkojegneprofitabilnakompanijatrebadakrene sa tim rizicima je da bi eksploatisala specifičnu mogućnost za značajni rasti profitabilnost-kljucna razlika u odnosunastrategiju ostvarenog profita,koja je primarnodizajniranadapokrije troškove programa,bezrealnihocekivanjaprofita..Šanse se povećavaju dramatično ako sama organizacija kreiraodvojenujedinicukojanezavisnoodroditeljskeorganizacije funkcioniše u svakodnevnim operacijama (“mutni poslovi”).Ovo znači daonaposedujeodvojenkolektiv,da imasopstvenupolitiku,cak inezavisanOdborDirektorakoji omogućava potpununezavisnost.

  8. 4. Inovator – preduzetnik – socijalni menadžer • Rukovodilac mora imati odgovarajuće sposobnosti za upravljanje socijalnom kompanijom, posebno ako žele angažovati profit ili rizikovati... • Razlike su u sledećem: • Inovatori = sanjalice – kreiraju prototipe, ne interesuje ih finansijska stabilnost... • Preduzetnici = graditelji – pretvaraju prototipe u kompanije, a onda ometaju...(interesuju ih samo finansije) • Socijalni menadžeri = upravitelji – obezbeđuju budućnost postavljanjem i nadgledanjem sistema i infrastrukture, neophodne za rad kompanije... • Često se ove uloge prepliću, ili pogrešno dele!!!

More Related