vatroslav jagi o suodnosima usmene i pisane knji evnosti
Download
Skip this Video
Download Presentation
Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 22

Vatroslav Jagic o suodnosima usmene i pisane knji evnosti - PowerPoint PPT Presentation


  • 268 Views
  • Uploaded on

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti. Dr. sc. Estela Banov, izv. prof Filozofski fakultet u Rijeci. Vatroslav Jagić. Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923. Razdoblja u Jagićevu životu.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Vatroslav Jagic o suodnosima usmene i pisane knji evnosti' - deliz


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
vatroslav jagi o suodnosima usmene i pisane knji evnosti

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

Dr. sc. Estela Banov, izv. prof

Filozofski fakultet u Rijeci

vatroslav jagi
Vatroslav Jagić

Varaždin, 6. srpnja 1838.

– Beč, 5. kolovoza 1923.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

razdoblja u jagi evu ivotu
Razdoblja u Jagićevu životu
  • Zagreb: 29.9.1860. – 7.6.1870. srednjoškolski nastavnik, 24.10.1870. – 10.10.1871. uz Daničića drugi tajnik JAZU
  • od 1871. – 1874. komparatista i sanskrtista u Odesi za što se prethodno pripremio u Berlinu
  • 1874. – 1880. slavistika na pruskom sveučilištu u Berlinu – 1875. osniva Archiv für slavische Philologie (AsP)
  • 1880. – 1886. katedra I. I. Sreznjevskog na sveučilištu i u Imperatorskoj akademiji u Petrogradu
  • 1886. – 1908. naslijedio Miklošiča na bečkoj slavističkoj katedri gdje ostaje i nakon umirovljenja 1908. do smrti 3.8.1923.

(Skok: Jagić u Hrvatskoj, 5 – 6)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

temeljne odrednice romantike kod slavenskih naroda srednje europe
Temeljne odrednice romantike kod slavenskih naroda Srednje Europe
  • Historizam - daje duhovno uporište u staroj narodnoj tradiciji iz bliže i dalje prošlosti
  • Oduševljenje za narodnu poeziju - budi vjeru u narodnu samoniklost u umjetnosti

Obje tendencije očitovale su se u prvoj Gajevoj generaciji u nekritičkom poetskom oduševljenju, a u drugoj Jagićevoj u znanstvenoj akribiji.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

podru je interesa folkloristike
Područje interesa folkloristike

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

pabirci po cvie u na ega narodnog pjesni tva 1861
Pabirci po cvieću našega narodnog pjesničtva (1861.)
  • Jagić je započeo znanstveni rad u dva Programa zagrebačke gimnazije
  • Ističe vrijednost jezične kulture za školu
  • Poredba stihova iz Homerovih epova s našom narodnom pjesmom; paralele za Homerovu Nausikaju u našim narodnim pjesmama
  • Raspravljanje o stilu narodne pjesme, potanko razrađuje naročito epitete narodne pjesme, upoređujući ih s Homerovim. Taj dio njegova rada još ni danas nije zastario, jer daje čitav riječnik naših narodnih epiteta, a studira i njihovu tvorbu kao i složenice i izvedenice, i etimologičku figuru. (Skok, 37)
  • Jagić promatra kompozite među epitetima prema diobi indijskih gramatičara (Ibid., 38)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

kratak pregled hrvatsko srpske knji evnosti od posljednje dvije tri godine 1866
Kratak pregled hrvatsko-srpske književnosti od posljednje dvije tri godine (1866.)

Istina je cijela, da u nas mnogi ljudi, i književni i neknjiževni, niti ne dokučuju, kamo će to neprestano skupljanje narodnih pjesama, pripoviedaka, poslovica itd. Takvih će nevjernika bez dvojbe sve više nastajati, kad im mogbudemo oči otvoriti s više onakvih krasnih djela, kao što je jedno upravo koncu privedeno, Bogišićevo: “O narodnim pravnim običajima”, koje je, kako će čitatelj našeg časopisa uvidjeti, na samih narodnih običajih, poslovicah i riečih sagradjeno, a opet čini epoku u slovjenskoj pravoslovnoj nauci.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

poticaj za usmenim uzorima umjetni ke knji evnosti
Poticaj za usmenim uzorima umjetničke književnosti:

Hoćemo li da nam umjetno pjesničtvo procvate, podgajimo ga što ovim blagom narodnim, o kojem je upravo govor bio, što onom našom starijom knjigom koja već pred nekoliko vieka življaše po južnih krajevih hrvatskoga i srbskoga naroda. Nu kako nismo još narodne imovine skupili ni priugotovili, onako nam čami u tamnilu i velik diel stare književnosti, osobito pjesnika. Mi zbilja još i neznamo za sve, što imamo. (Jagić, 171.)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

tiskani jagi evi prilozi o suodnosima usmene i pisane knji evnosti u srednjem vijeku
Tiskani Jagićevi prilozi o suodnosima usmene i pisane književnosti u srednjem vijeku
  • O paralelah i izvorih naših narodnih pjesama i pripovijedaka, predavanje u JAZU, Rad JAZU I, Zagreb 1867.
  • Historija književnosti naroda hrvatskog i srpskoga, knjiga prva, Staro doba. Zagreb 1867.
  • Prilozi k historiji književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Kukuljevićev Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. IX i X., Zagreb 1868.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

prvo jagi evo znanstveno predavanje u akademiji
Prvo Jagićevo znanstveno predavanje u Akademiji
  • Održano 5. lipnja 1867. na sastanku filologičko-historijskog razreda – ulomak iz Historije književnosti naroda hrvatskog i srpskog
  • Jagić je istraživao izvore naših narodnih priča i pjesama iz X. i XI. stoljeća u apokrifnoj književnosti bogumila. Tražio je paralelu folklornoj književnosti kod istočnih naroda, i to preko knjiga i usmenog pripovijedanja.
  • Rad je dopuna znanstvenim istraživanjima Njemca Theodora Benfeya (1809. – 1881.), utemeljitelja migracione teorije u folkloristici koji je izdanjem Pančatantre započeo komparativno izučavanju folklorne književnosti.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

slide11
Prvi akademijin tajnik Đuro Daničić u svome izvještaju o radu Akademijinu u g. 1867. kazao je da je Jagić tim svojim radom udario

prvi temelj sravnjivanju naših narodnih pjesama i pripovjedaka s pjesmama i pripovjetkama ostalih europskih i azijskih naroda, a tim i pravom poznavanju i dostojnom ocjenjivanju naše narodne poezije. To je učinjeno učenošću i dubokom i prostranom tako, da ovaj trud gospodina Jagića podiže našu književnost u svojoj struci na visinu europskih književnosti.

Rad JAZU I, 57 - 58

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

metodologija jagi eva rada na povijesti knji evnosti
Metodologija Jagićeva rada na povijesti književnosti
  • Komparativna – kulturološko i poredbeno situiranje tekstova
  • Historijsko-genetička – društveni razlozi za genološke pjave u književnosti (problem epske pjesme kod zapadnoslavenskih naroda)
  • Filološko-kritički izvori
  • Znanstveni lingvistički duh – metodološki slijedi svog učitelja Miklošića – osobita pozornost posvećena pojmovnom određenju

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

folklorni elementi u ranjininu zborniku i njihov europski kontekst
Folklorni elementi u Ranjininu zborniku i njihov europski kontekst:
  • Trubaduri i najstariji hrvatski lirici, Rad JAZU IX, Zagreb, 1869.
  • Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića. Stari pisci hrvatski. Na sviet izdaje JAZU, Knjiga druga. U Zagrebu 1870. – u izdanje uključuje i pjesme kojima nisu poznati autori
  • Termin pjesme “na narodnu”

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

gra a za slovinsku narodnu poeziju 1876
Građa za slovinsku narodnu poeziju (1876.)
  • Poredbeni pristup različitim korpusima slavenskog usmenog pjesništva
  • Funkcija – hieratska; kontekstualno promatranje usmenih tvorevina u obrednom kontekstu
  • Traganje za etnografskim izvješćima u crkvenim dokumentima, crkveni sabori kao izvor građe o narodnoj kulturi
  • Pregled zapisa i etnografskih izvješća očuvanih u djelima hrvatskih književnika

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

poimanje prijelaznog podru ja
Poimanje prijelaznog područja
  • Teza o polunarodnom pjesništvu male šljahte u Poljskoj i usporedba s urastanjem Kačićevih stihova u pučki optjecaj u Dalmaciji (62 str.)
  • Kačićeva pjesmarica, ako i nije čisto narodna, ima u historiji narodne poezije Hrvata i Srba veliko značenje. Od to doba znalo se, ne samo da ima u njih narodnih pjesama, nego bar od prilike dobio se i pojam o tim pjesmama, pojam dakako ne vjeran, pošto Kačićeve kompozicije po neporazumljenju kad i kad pomiešaše sa čisto narodnim (133 str.)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

teorijski okvir jagi evih pogleda na suodnose usmene i pisane knji evnosti
Teorijski okvir Jagićevih pogleda na suodnose usmene i pisane književnosti
  • Terminološki problem – semantiziranje pojma “narodna književnost” (dihotomija: nacionalna / usmena književnost)
  • Značenje Herderova termina Narodne pjesme – Volkslieder
  • Uočavanje utjecaja kulture obrazovanijih društvenih krugova na kulturu puka

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

pravac kretanja utjecaja u jagi evim analizama
Pravac kretanja utjecaja u Jagićevim analizama:
  • Jagić kao preteča teorije o utonulim kulturnim dobrima (Theorie vom gesunkenen Kulturgut) koju je dvadesetih godina 20. st. postavio Hans Naumann (1886. – 1951.)
  • Naglasak na uočavanju tekstualnih sastavnica poznatih iz pisanih spomenika u usmenim tekstovima
  • Jagićeva neobjavljena rukopisna ostavština (Povijest poljske književnosti) također analizira folkloristički aspekt te veze s običajem ivanjskih kresova u Poljskoj

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

archiv f r slavische philologie
Archiv für slavische Philologie
  • Utmeljen 1875. i izdavan na njemačkom jeziku
  • Promocija slavistike na zapadu
  • Tek nakon 1. sv. rata Česi osnivaju časopis Slavia s člancima na svim slavenskim jezicima
  • Prilozi u časopisu često su se bavili usmenom književnošću: analize novoobjavljenih zbirki i folklorističkih studija, poredbene rasprave, folklor kao izvor građe za rekonstrukciju slavenske mitologije

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

va nije jagi eve rasprave iz archiva koje problematiziraju usmenu knji evnost
Važnije Jagićeve rasprave iz Archiva koje problematiziraju usmenu književnost
  • Kršćansko-mitologijski sloj u ruskoj narodnoj epici (1876.)
  • Dunav-Dunaj u slavenskom narodnom pjesništvu (1876.)
  • Južnoslavenske narodne priče o grabancijašu dijaku i njihovo objašnjenje (1877.)
  • Južnoslavenska narodna epika u prošlosti (1880.)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

enciklopedija slavenske filologije
Enciklopedija slavenske filologije

Nacrt:

  • Jezik
  • Književnost
  • Narodni život
  • Običaji ili vjera i pravo
  • Arheologija

Suodnosi se promatraju s filološkog i etnološkog gledišta

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

shematski prikaz povijesnog suodnosa usmene i pisane hrvatske knji evnosti
Shematski prikaz povijesnog suodnosa usmene i pisane hrvatske književnosti

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

problematika suodnosa usmene i pisane knji evnosti u jagi evu opusu
Problematika suodnosa usmene i pisane književnosti u Jagićevu opusu
  • Jagićev pristup suodnosima usmene i pisane književnosti polazi iz internacionalne i međuslavenske perspektive slavističke znanosti
  • Poredbeno proučavanje iz sedamdesetih godina 19. st. s diferencijacijom znanstvenih disciplina postepeno prerasta u interdisciplinarni pristup specifičnim kulturnim fenomenima
  • Jagićeve rasprave temelj su za bolje razumijevanje usmenih tekstova i njihovu adekvatnu valorizaciju u književnopovjesnom kontekstu

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

ad