Vatroslav jagi o suodnosima usmene i pisane knji evnosti l.jpg
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 22

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti PowerPoint PPT Presentation


  • 221 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti. Dr. sc. Estela Banov, izv. prof Filozofski fakultet u Rijeci. Vatroslav Jagić. Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923. Razdoblja u Jagićevu životu.

Download Presentation

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Vatroslav jagi o suodnosima usmene i pisane knji evnosti l.jpg

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

Dr. sc. Estela Banov, izv. prof

Filozofski fakultet u Rijeci


Vatroslav jagi l.jpg

Vatroslav Jagić

Varaždin, 6. srpnja 1838.

– Beč, 5. kolovoza 1923.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Razdoblja u jagi evu ivotu l.jpg

Razdoblja u Jagićevu životu

  • Zagreb: 29.9.1860. – 7.6.1870. srednjoškolski nastavnik, 24.10.1870. – 10.10.1871. uz Daničića drugi tajnik JAZU

  • od 1871. – 1874. komparatista i sanskrtista u Odesi za što se prethodno pripremio u Berlinu

  • 1874. – 1880. slavistika na pruskom sveučilištu u Berlinu – 1875. osniva Archiv für slavische Philologie (AsP)

  • 1880. – 1886. katedra I. I. Sreznjevskog na sveučilištu i u Imperatorskoj akademiji u Petrogradu

  • 1886. – 1908. naslijedio Miklošiča na bečkoj slavističkoj katedri gdje ostaje i nakon umirovljenja 1908. do smrti 3.8.1923.

    (Skok: Jagić u Hrvatskoj, 5 – 6)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Temeljne odrednice romantike kod slavenskih naroda srednje europe l.jpg

Temeljne odrednice romantike kod slavenskih naroda Srednje Europe

  • Historizam - daje duhovno uporište u staroj narodnoj tradiciji iz bliže i dalje prošlosti

  • Oduševljenje za narodnu poeziju - budi vjeru u narodnu samoniklost u umjetnosti

    Obje tendencije očitovale su se u prvoj Gajevoj generaciji u nekritičkom poetskom oduševljenju, a u drugoj Jagićevoj u znanstvenoj akribiji.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Podru je interesa folkloristike l.jpg

Područje interesa folkloristike

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Pabirci po cvie u na ega narodnog pjesni tva 1861 l.jpg

Pabirci po cvieću našega narodnog pjesničtva (1861.)

  • Jagić je započeo znanstveni rad u dva Programa zagrebačke gimnazije

  • Ističe vrijednost jezične kulture za školu

  • Poredba stihova iz Homerovih epova s našom narodnom pjesmom; paralele za Homerovu Nausikaju u našim narodnim pjesmama

  • Raspravljanje o stilu narodne pjesme, potanko razrađuje naročito epitete narodne pjesme, upoređujući ih s Homerovim. Taj dio njegova rada još ni danas nije zastario, jer daje čitav riječnik naših narodnih epiteta, a studira i njihovu tvorbu kao i složenice i izvedenice, i etimologičku figuru. (Skok, 37)

  • Jagić promatra kompozite među epitetima prema diobi indijskih gramatičara (Ibid., 38)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Kratak pregled hrvatsko srpske knji evnosti od posljednje dvije tri godine 1866 l.jpg

Kratak pregled hrvatsko-srpske književnosti od posljednje dvije tri godine (1866.)

Istina je cijela, da u nas mnogi ljudi, i književni i neknjiževni, niti ne dokučuju, kamo će to neprestano skupljanje narodnih pjesama, pripoviedaka, poslovica itd. Takvih će nevjernika bez dvojbe sve više nastajati, kad im mogbudemo oči otvoriti s više onakvih krasnih djela, kao što je jedno upravo koncu privedeno, Bogišićevo: “O narodnim pravnim običajima”, koje je, kako će čitatelj našeg časopisa uvidjeti, na samih narodnih običajih, poslovicah i riečih sagradjeno, a opet čini epoku u slovjenskoj pravoslovnoj nauci.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Poticaj za usmenim uzorima umjetni ke knji evnosti l.jpg

Poticaj za usmenim uzorima umjetničke književnosti:

Hoćemo li da nam umjetno pjesničtvo procvate, podgajimo ga što ovim blagom narodnim, o kojem je upravo govor bio, što onom našom starijom knjigom koja već pred nekoliko vieka življaše po južnih krajevih hrvatskoga i srbskoga naroda. Nu kako nismo još narodne imovine skupili ni priugotovili, onako nam čami u tamnilu i velik diel stare književnosti, osobito pjesnika. Mi zbilja još i neznamo za sve, što imamo. (Jagić, 171.)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Tiskani jagi evi prilozi o suodnosima usmene i pisane knji evnosti u srednjem vijeku l.jpg

Tiskani Jagićevi prilozi o suodnosima usmene i pisane književnosti u srednjem vijeku

  • O paralelah i izvorih naših narodnih pjesama i pripovijedaka, predavanje u JAZU, Rad JAZU I, Zagreb 1867.

  • Historija književnosti naroda hrvatskog i srpskoga, knjiga prva, Staro doba. Zagreb 1867.

  • Prilozi k historiji književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Kukuljevićev Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. IX i X., Zagreb 1868.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Prvo jagi evo znanstveno predavanje u akademiji l.jpg

Prvo Jagićevo znanstveno predavanje u Akademiji

  • Održano 5. lipnja 1867. na sastanku filologičko-historijskog razreda – ulomak iz Historije književnosti naroda hrvatskog i srpskog

  • Jagić je istraživao izvore naših narodnih priča i pjesama iz X. i XI. stoljeća u apokrifnoj književnosti bogumila. Tražio je paralelu folklornoj književnosti kod istočnih naroda, i to preko knjiga i usmenog pripovijedanja.

  • Rad je dopuna znanstvenim istraživanjima Njemca Theodora Benfeya (1809. – 1881.), utemeljitelja migracione teorije u folkloristici koji je izdanjem Pančatantre započeo komparativno izučavanju folklorne književnosti.

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Slide11 l.jpg

Prvi akademijin tajnik Đuro Daničić u svome izvještaju o radu Akademijinu u g. 1867. kazao je da je Jagić tim svojim radom udario

prvi temelj sravnjivanju naših narodnih pjesama i pripovjedaka s pjesmama i pripovjetkama ostalih europskih i azijskih naroda, a tim i pravom poznavanju i dostojnom ocjenjivanju naše narodne poezije. To je učinjeno učenošću i dubokom i prostranom tako, da ovaj trud gospodina Jagića podiže našu književnost u svojoj struci na visinu europskih književnosti.

Rad JAZU I, 57 - 58

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Metodologija jagi eva rada na povijesti knji evnosti l.jpg

Metodologija Jagićeva rada na povijesti književnosti

  • Komparativna – kulturološko i poredbeno situiranje tekstova

  • Historijsko-genetička – društveni razlozi za genološke pjave u književnosti (problem epske pjesme kod zapadnoslavenskih naroda)

  • Filološko-kritički izvori

  • Znanstveni lingvistički duh – metodološki slijedi svog učitelja Miklošića – osobita pozornost posvećena pojmovnom određenju

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Folklorni elementi u ranjininu zborniku i njihov europski kontekst l.jpg

Folklorni elementi u Ranjininu zborniku i njihov europski kontekst:

  • Trubaduri i najstariji hrvatski lirici, Rad JAZU IX, Zagreb, 1869.

  • Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića. Stari pisci hrvatski. Na sviet izdaje JAZU, Knjiga druga. U Zagrebu 1870. – u izdanje uključuje i pjesme kojima nisu poznati autori

  • Termin pjesme “na narodnu”

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Gra a za slovinsku narodnu poeziju 1876 l.jpg

Građa za slovinsku narodnu poeziju (1876.)

  • Poredbeni pristup različitim korpusima slavenskog usmenog pjesništva

  • Funkcija – hieratska; kontekstualno promatranje usmenih tvorevina u obrednom kontekstu

  • Traganje za etnografskim izvješćima u crkvenim dokumentima, crkveni sabori kao izvor građe o narodnoj kulturi

  • Pregled zapisa i etnografskih izvješća očuvanih u djelima hrvatskih književnika

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Poimanje prijelaznog podru ja l.jpg

Poimanje prijelaznog područja

  • Teza o polunarodnom pjesništvu male šljahte u Poljskoj i usporedba s urastanjem Kačićevih stihova u pučki optjecaj u Dalmaciji (62 str.)

  • Kačićeva pjesmarica, ako i nije čisto narodna, ima u historiji narodne poezije Hrvata i Srba veliko značenje. Od to doba znalo se, ne samo da ima u njih narodnih pjesama, nego bar od prilike dobio se i pojam o tim pjesmama, pojam dakako ne vjeran, pošto Kačićeve kompozicije po neporazumljenju kad i kad pomiešaše sa čisto narodnim (133 str.)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Teorijski okvir jagi evih pogleda na suodnose usmene i pisane knji evnosti l.jpg

Teorijski okvir Jagićevih pogleda na suodnose usmene i pisane književnosti

  • Terminološki problem – semantiziranje pojma “narodna književnost” (dihotomija: nacionalna / usmena književnost)

  • Značenje Herderova termina Narodne pjesme – Volkslieder

  • Uočavanje utjecaja kulture obrazovanijih društvenih krugova na kulturu puka

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Pravac kretanja utjecaja u jagi evim analizama l.jpg

Pravac kretanja utjecaja u Jagićevim analizama:

  • Jagić kao preteča teorije o utonulim kulturnim dobrima (Theorie vom gesunkenen Kulturgut) koju je dvadesetih godina 20. st. postavio Hans Naumann (1886. – 1951.)

  • Naglasak na uočavanju tekstualnih sastavnica poznatih iz pisanih spomenika u usmenim tekstovima

  • Jagićeva neobjavljena rukopisna ostavština (Povijest poljske književnosti) također analizira folkloristički aspekt te veze s običajem ivanjskih kresova u Poljskoj

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Archiv f r slavische philologie l.jpg

Archiv für slavische Philologie

  • Utmeljen 1875. i izdavan na njemačkom jeziku

  • Promocija slavistike na zapadu

  • Tek nakon 1. sv. rata Česi osnivaju časopis Slavia s člancima na svim slavenskim jezicima

  • Prilozi u časopisu često su se bavili usmenom književnošću: analize novoobjavljenih zbirki i folklorističkih studija, poredbene rasprave, folklor kao izvor građe za rekonstrukciju slavenske mitologije

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Va nije jagi eve rasprave iz archiva koje problematiziraju usmenu knji evnost l.jpg

Važnije Jagićeve rasprave iz Archiva koje problematiziraju usmenu književnost

  • Kršćansko-mitologijski sloj u ruskoj narodnoj epici (1876.)

  • Dunav-Dunaj u slavenskom narodnom pjesništvu (1876.)

  • Južnoslavenske narodne priče o grabancijašu dijaku i njihovo objašnjenje (1877.)

  • Južnoslavenska narodna epika u prošlosti (1880.)

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Enciklopedija slavenske filologije l.jpg

Enciklopedija slavenske filologije

Nacrt:

  • Jezik

  • Književnost

  • Narodni život

  • Običaji ili vjera i pravo

  • Arheologija

    Suodnosi se promatraju s filološkog i etnološkog gledišta

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Shematski prikaz povijesnog suodnosa usmene i pisane hrvatske knji evnosti l.jpg

Shematski prikaz povijesnog suodnosa usmene i pisane hrvatske književnosti

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Problematika suodnosa usmene i pisane knji evnosti u jagi evu opusu l.jpg

Problematika suodnosa usmene i pisane književnosti u Jagićevu opusu

  • Jagićev pristup suodnosima usmene i pisane književnosti polazi iz internacionalne i međuslavenske perspektive slavističke znanosti

  • Poredbeno proučavanje iz sedamdesetih godina 19. st. s diferencijacijom znanstvenih disciplina postepeno prerasta u interdisciplinarni pristup specifičnim kulturnim fenomenima

  • Jagićeve rasprave temelj su za bolje razumijevanje usmenih tekstova i njihovu adekvatnu valorizaciju u književnopovjesnom kontekstu

Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


  • Login