Samopoimanje
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 22

Samopoimanje PowerPoint PPT Presentation


  • 78 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Samopoimanje. Zbog čega je važno ispitivati samopoimanje? (Pervin, 1996) Važno je za razumijevanje dnevnih iskustava i doživljaja. V ažn o je za razumijevanje načina kako pojedinac konstruira svijet .

Download Presentation

Samopoimanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Samopoimanje

Samopoimanje


Samopoimanje

  • Zbog čega je važno ispitivati samopoimanje? (Pervin, 1996)

  • Važno je za razumijevanje dnevnih iskustava i doživljaja.

  • Važno je za razumijevanje načina kako pojedinac konstruira svijet.

  • Služi nam za razumijevanje onoga što bi u protivnom izgledalo kao kontradikcija i nepovezani nalazi.


Samopoimanje

Samopoimanje (self-concept) u američku je psihologiju uveo William James (1890)


Samopoimanje

Different Self-Images

Actual Self-Image

Ideal Self-Image

Ideal Social

Self-Image

Social Self-Image

Expected

Self-Image


Samopoimanje

Carl Rogers’ Personality Theory

  • The needs for self-actualization and positive regard create a potential for conflict.


Samopoimanje

Fig143


Samopoimanje

Self-koncept, pojam o sebi ili samopoimanje definira se na različite načine:

On predstavlja mentalnu reprezentaciju vlastite ličnosti (Kihlstrom i Cantor, 1984).

Markus (1977) smatra da se samopoimanje treba tretirati kao kognitivna struktura ili shema. Kao takva, self-shema sadrži kognitivne generalizacije o sebi koje su nastale na temelju prethodnog iskustva. Kao i ostale sheme, self-shema organizira i vodi procesiranje informacija, u ovom slučaju informacija o sebi.

Baumeister (1997) definira samopoimanje kao ukupnost stavova koje osoba ima o sebi, što se uglavnom odnosi na crte ličnosti i sheme, međutim, također uključuje i razumijevanje socijalnih uloga i veza. Ta mentalna reprezentacija sebe uključuje apstraktne informacije o osobnim atributima (semantičko znanje) i konkretne informacije o osobnom iskustvu, mišljenjima i akcijama (epizodičko znanje).


Samopoimanje

Butterworth (1992)


Samopoimanje

Suvremena su istraživanja pojma o sebi prije svega usmjerena na njegovu posredničku i regulatornu funkciju pri ponašanju, prvenstveno na njegovu ulogu pri interpretaciji i organizaciji relevantnih akcija i iskustva, njegovu motivacijsku i poticajnu funkciju, te načine organizacije standarda, planova, pravila i skripti za ponašanje i prilagođavanje promjenama u socijalnoj okolini. Također, ta su istraživanja usmjerena na načine procesiranja znanja o sebi, te na ulogu i značaj kognicija o vlastitim sposobnostima, samoefikasnosti i očekivanoj kompetenciji.

Prevladava mišljenje da je njegova struktura složena i multidimenzionalna, a reprezentacija njegovog sadržaja hijerarhijska.

Tri komponente samopoimanja: deskriptivna, evaluativna (samopoštovanje) i socijalni identitet (samopoimanja kojeg pokazujemo drugim osobama) (Larsen i Buss, 2002).


Samopoimanje

  • Samopoštovanje

  • Samopoštovanje je opća evaluacija samoga sebe na dimenziji dobro-loše, odnosno skup svih negativnih i pozitivnih reakcija na sve aspekte našeg samopoimanja (Larsen i Buss, 2002).

  • Uz prosječnu razinu postoji i varijabilitet samopoštovanja. Izvori varijabiliteta (Kernis i sur., 1991):

  • povećana osjetljivost na događaje koji uključuju socijalnu evaluaciju,

  • povećana usmjerenost na sebe,

  • pretjerano oslanjanje na socijalne izvore evaluacije,

  • reagiranje na evaluaciju s ljutnjom i hostilnošću.


Samopoimanje

Samopoštovanje ima dva centralna izvora. Jedan su evaluativne povratne informacije koje osoba dobiva od drugih, bez obzira kako one bile pristrane. Drugi je izvor direktan doživljaj efikasnosti i uspjeha (odnosno neuspjeha).

Najveći broj istraživanja izveden sa samopoštovanjem usmjeren je na to kako ljudi različitog samopoštovanja reagiraju na evaluacije, pogotovo na neuspjeh.


Samopoimanje

Socijalni identitet

Socijalni identitet je dio selfa koji pokazujemo drugim ljudima. To je onaj dio nas koji koristimo da bi kreirali impresiju, dali drugima na znanje tko smo i što od nas mogu očekivati. Socijalni identitet identitet sadrži elemente koji se mogu socijalno opažati, koji su na raspolaganju drugima jer su vanjski izraz našega samopoimanja. Npr. spol, etničko i rasno porijeklo neki su elementi socijalnog identiteta.

Kontinuitet i kontrast identiteta.


Samopoimanje

Socijalno-kognitivni pristup samopoimanju

Epstein (1973) - samopoimanje je organizirani konceptualni sustav ili teorija. Ljudi imaju teorije o sebi slično kao što imaju teorije o ostalim djelovima svijeta. Kao takav, self se sastoji od velikog broja komponenti, a one organiziraju informacije i vode ponašanje.

Markus (1977) - ljudi o sebi formiraju kognitivne strukture, na sličan način kao što stvaraju kognitivne strukture o drugim fenomenima. Ona te kognitivne strukture naziva self-shemama. One su kognitivne generalizacije o sebi, derivirane iz prošlih iskustava, koje organiziraju i vode procesiranje informacija koje su povezane sa samopoimanjem.

Pojedinci sa self-shemomlakše procesiraju relevantne informacije, lakše dozivaju relevantna ponašanja i otporniji su na evidenciju koja nije u skladu s njihovom self-shemom.


Samopoimanje

  • Self-sheme se mogu smatrati kognitivnim strukturama koje funkcioniraju slično ostalim kognitivnim strukturama,

  • Svi se podražaji evaluiraju u skladu s njihovom relevantnošću za self,

  • Postoji samokonfirmirajuće iskrivljavanje.

  • Postoji mnoštvo hijerarhijski organiziranih selfova. Hijerarhije selfa organizirane su u skladu sa situacijskim kontekstima. Usprkos tome, imamo osjećaj jedinstva i integriteta:

  • Preklapajuće sličnosti daju nam osjećaj jedinstvenosti,

  • Jedinstvo selfa postiže se na osnovi autobiografskog pamćenja,

  • Mi smo uvijek sposobni usmjeriti se na temeljni, sržni self.


Samopoimanje

Strukturalna obilježja samopoimanja

Diferencijacija - različitost struktura, odnosno broj faceta ili dimenzija koje ljudi spontano koriste pri razmišljanju o sebi.

Integracija - stupanj jedinstva strukture

Koncepti vezani uz diferencijaciju - kompleksnost samopoimanja (self-concept complexity) (Linville, 1985), razdijeljenost samopoimanja (self-concept compartmentalization) (Showers, 1992)

Koncepti vezani uz integraciju - diferenciranost samopoimanja (Donahue i suradnici, 1993), jasnoća samopoimanja (Campbell i suradnici, 1996), self-diskrepance (Higgins i suradnici, 1985).


Samopoimanje

Mjere integracije međusobno su umjereno povezane i dobro su povezane s mjerama prilagodbe. Pozitivan efekt jedinstvenosti selfa posebno je važan u stresnim uvjetima.

Mjere diferencijacije općenito nisu povezane s mjerama integracije, dok su s mjerama prilagodbe obično povezane na složeniji način. One najčešće nemaju izravan efekt, nego djeluju samo u stresu (stress-buffering efekt), a njihov efekt ovisi i o tome radi li se o diferencijaciji pozitivnih ili negativnih aspekata selfa.


Samopoimanje

Motivacijski procesi vezani uz samopoimanje: samoverifikacija i samouzdizanje

Konzistencija ili samoverifikcija odnosi se na pokušaje pojedinca da stvori slaganje između samopercepcija i samopercepcija i nadolazećih informacija.

Samouzdizanje se odnosi na pokušaje pronalaska onih informacija koje će održati ili povećati samopoštovanje.

Ova dva motiva mogu biti u konfliktu, jer ono što je točno ne mora uvijek biti dobro.

Swann i sur., 1989 - osobe s negativnom samoevaluacijom žele susresti negativnog evaluatora, a osobe s pozitivnim self-konceptom pozitivnog evaluatora.Kada se self, odnosno neki njegov dio vidi kao negativan, onda želja za samoverifikacijom nadvladava želju za samouzdizanjem, odnosno poboljšanjem samopoštovanja. Ovakvi rezultati predstavljaju osnovu za razumijevanje zbog čega je negativan self-koncept tako teško promijeniti.


  • Login