1 / 52

Osobine mora kao životne sredine 2. predavanje

Osobine mora kao životne sredine 2. predavanje. Što, zapravo, podrazumijevamo pod morem? vodena masa od 1368 mil. km 3 prostire se na 360 mil. km 2 Zemljine kugle (70,8% površine) . Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić. Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić.

deanne
Download Presentation

Osobine mora kao životne sredine 2. predavanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Osobine mora kao životne sredine2. predavanje

  2. Što, zapravo, podrazumijevamo pod morem? • vodena masa od 1368 mil. km3 • prostire se na 360 mil. km2 Zemljine kugle (70,8% površine) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  3. Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  4. ukupni je volumen mora 1368 x 106 km3 • 11 puta više od volumena kopna iznad morske razine • težina od oko 1419 x 1018 T more (0.25 promila ukupne Zemljine mase) • srednja dubina 3800 m, a srednja visina kopna 875 m • najveća izmjerena dubina prelazi 11 000 m (Challenger) i nalazi se u Marijanskoj brazdi (Tihi ocean Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  5. Nastajanje oceana • u prošlosti postojalo samo jedno kopno Panagea i jedan ocean Panthalassa • Panagea se podijelila na sjeverni i južni dio • prije 208-146 miliona godina sjeverni dio se podijelio i stvorio se Sjeverni Atlanski ocean • Južni Atlantik i Indijski ocean počeli su se formirati prije 146-65 miliona godina • kontinenti se i dalje gibaju; oceani i dalje mijenjaju oblik; Atlantski ocean postaje svake godine nekoliko centimetara širi Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  6. Nastajanje Panagee http://www.divediscover.whoi.edu/tectonics/pangea-animation.html Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  7. oko 1650. Varenius je razdijelio more na oceane, mora, zaljeve i morske prolaze: • Tihi, • Atlantski, • Indijski, • Sjeverni ledeni • Južni ledeni ocean • 1845. razdiobu prihvatila komisija za nazive i razdiobu mora pri Geografskom društvu u Londonu • od kraja 19.st. Sjeverni ledeni ocean (Sjeverno ledeno more) se ubraja u Atlantski ocean, a vode Južnog ledenog oceana su razdijeljene na tri velika oceana Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  8. Tihi ocean oko 179 mil. km2 ili 50% Atlantski ocean 106,5 mil. km2 ili 29% Indijski ocean 77,4 mil. km2 ili 21% Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  9. Veličina i prosječna dubina svjetskih oceana Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  10. Sclater-ova zoogeografska podjela mora (1897) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  11. Podjela mora u odnosu na položaj prema kopnu Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  12. 1. SREDOZEMNA MORA - mora koja su gotovo sa svih strana okružena kontinentskim masama, a s oceanom ih vežu relativno uski morski prolazi (npr. Evropsko Sredozemno more) • u sredozemnim morima nalaze se manja mora drugog, trećeg ili četvrtog stupnja (npr. u evropskom Sredozemnom moru mora drugog stupnja su: Jadransko, Egejsko, Crno more; trećeg stupnja Jonsko, Levantsko, Tirensko; četvrtog stupnja: Ligursko, Balearsko, Alboransko) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  13. 2. UNUTRAŠNJA MORA - leže unutar kontinenata (npr. Baltičko more). 3. RUBNA MORA - nižu se duž rubova kontinenta (npr. Sjeverno, Beringovo, Kalifornijsko, Tasmansko more) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  14. 4. MEĐUOTOČNA MORA - mora koja su nizom otoka odvojena od oceana, a voda im je po kemijsko-fizičkim svojstvima slična vodi oceana (npr. Sulu, Celebsko, Javansko) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  15. European Atlas of the Seas • http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/atlas/maritime_atlas/ Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  16. promet vode se odvija: • u horizontalnom smjeru između raznih mora i njihovih dijelova - oceani i sporedna mora povezani su međusobno strujanjima, vodena masa u neprekidnom pokretu • u vertikalnom od površine do najvećih dubina; što rezultira jednakim ili vrlo sličnim kemijskim i fizičkim osobinama morske vode Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  17. Životni prostor u moru Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  18. Životni prostor u moru obuhvaća dva fizička elementa: • morsku vodu (pelagičko područje) • morsko dno (bentosko područje) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  19. Podmorska topografija ima zajedničke osnovne karakteristike za sve oceane: • Kontinentska podina ili šelf • Kontinentski slaz • Duboko morsko dno ili abisalna ravnica • Hadal Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  20. 1. Kontinentska podina ili šelf je plitki pojas koji ide od obale do oko 200 m dubine uokolo kontinenata i otoka • zauzima 7,9% morskog dna • prosječna širina oko 70 km (a varira od 1 km do 100 km) • značajno s ekološkog gledišta zbog prisutnosti najvećeg broja morskih organizama • ekonomski važno, obuhvaća glavne zone ribolova Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  21. Nastanak kontinentske podine : • erozijom obale pod utjecajem valova • donosom i akumulacijom sedimenata • pod utjecajem valova • otapanjem ledenjaka na kraju posljednje glacijacije, koje je podiglo nivo mora za oko 100 m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  22. 2. Kontinentski slaz nalazi se na donjoj granici kontinentske podine, proteže se od 200 do 3000 metara dubine a ponegdje i dublje • nagib kontinentskog slaza varira od 1 do 15%, ali može doseći i 45% • predstavlja granicu u moru do kojeg dopiru talozi sa kopna Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  23. 3. Duboko morsko dno ili abisalna ravnica zauzima najveći dio oceanskog prostranstva (75,8%) od 4000 m do 6000m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  24. 5. Hadal čine zavale, kotline i jarci velikih dubina od 7000 do 11000 metara koji presijecaju abisal i predstavljaju posebno životno područje • Semba kotlina u Indijskom oceanu duboka 8000 m • kotlina Portorika u Atlantskom oceanu 9200 m • najbrojnije i najdublje su kotline u Tihom ocenu; Challenger kotlina 11 033 m u blizini Marjanskih otoka • u Jadranu Jabučka kotlina 1300m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  25. Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  26. Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  27. Morska voda Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  28. Pelagijal se dijeli horizontalno na dvije provincije: neritičku i oceansku. 1.Neritička provincijaobuhvaća vode od obale do, uglavnom, zamišljene vertikalne plohe koja prolazi kroz izobatu od 200 m na kraju kontinentske podine Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  29. Vode neritičke provincije su: • relativno neprozirne • bogate tvarima u suspenziji zbog blizine kopna i morskog dna • slabo prohodne za svjetlost • dosta su promjenjive u fizičko kemijskom pogledu, • velik je utjecaj rijeka, ledenjaka i sl. • lako dolazi do kruženja i obnavljanja mineralnih tvari koje su potrebne biljnim organizmima za asimilaciju Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  30. 2. Oceansku provinciju čine sve ostale vode Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  31. Vode oceanske provincije su: • prozirne su i plavkaste su boje - boja «pustinje» • su siromašne tvarima u suspenziji • prohodne za svjetlost • relativno su konstantne u fizičko kemijskom pogledu u prostoru i vremenu i obično visokog saliniteta • količina planktona vrlo mala izuzev na mjestima vertikalnog strujanja, jer se mineralne tvari teško obnavljaju u površinskim slojevima zbog velikih dubina Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  32. Morsko dno Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  33. bentosko područje – obuhvaća morsko dno • morsko dnoje životno područje za veliki broj organizama koji čine bentos ili bental • na morskom se dnu ekološki činioci manje mijenjaju nego u površinskim slojevima mora, a promjene uzrokuju samo pridnene struje • sve ekološke čimbenike, koji se mijenjaju u ovisnosti o morskom dnu, nazivamo edafičkim čimbenicima • morfologija (površinska struktura stijena i veličina čestica sedimenta) i kemijski sastav supstrata imaju posebno značenje za organizme koji žive na morskom dnu Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  34. Vertikalna podjela bentoskog područja: a) Litoralni ili obalni sustav ili fital (prisustvo alga) • Supralitoralna stepenica – zona prskanja mora • Mediolitoralna stepenica – zona plime i oseke • Infralitoralna stepenica – donja granica je određena rastom fotofilnih alga i morskih cvjetnica (u Mediteranu na oko 15-20 m, u tropskim morima se granica do 80 m) • Cirkalitoralna stepenica – granica određena rastom scijafilnih vrsta alga Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  35. Izvor: http://www.seafriends.org.nz/enviro/habitat/eco03.gif Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  36. Litoralni sustav Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  37. b) Dubinski ili profundalni sustav ili afital 5. Batijalna stepenica – obuhvaća kontinentalni slaz; donja granica je određena s donjom granicom rasprostranjenja cirkalitoralnih euribatnih vrsta 6. Abisalna stepenica 7. Hadalna stepenica Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  38. b) dubinski ili profundalni sustav a) litoralni ili obalni sustav Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  39. Karakteristike morskog dna: • konfiguracija • dubina • kemijski sastav podloge koji se značajno mijenja s tipom dna Razlikujemo tri tipa dna: 1. čvrsto ili hridinasto 2. pjeskovito 3. pokretno ili muljevito Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  40. 1. Hridinasto dno – na onim mjestima gdje je zbog jakog gibanja vode onemogućeno taloženje čestica • ne prelazi područje šelfa • prisutna su uglavnom, samo na kontinentskoj podini, a izvan nje su obično prekrivena sedimentom • u biološkom pogledu svako čvrsto tijelo u moru poprima karakteristike kamenitog dna (otpad na dnu, potonuli brodovi,...) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  41. Karakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu ovise o tipu dna na kojem žive - hridinasto dno http://www.kscience.co.uk/as/module5/seashore_web_site/places/rockpool.htm Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  42. 2. Pjeskovito dno sastoji se iz elemenata koji su rahlo združeni, pretežno silicijeve prirode • taloženje se vrši u plitkoj vodi na podnožju obale, te pjeskovito dno ne prelazi šelf • postoje prelazi između kamenitog i pjeskovitog dna npr. šljunčano Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  43. Organizmi koji žive na pjeskovitom dnu Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  44. 3. Muljevito dno zauzima najveći dio i sastoji se od čestica manjih od 1/10 mm • mnoge se pridnene životinje hrane gutajući sediment ili hvatajući organske čestice koje padaju odozgo • mogućnost života na morskom dnu velikih dubina ovisi o količini sitnih čestica organske tvari koja pada s površine • u normalnim uvjetima pravilan raspored s obzirom na veličinu čestica od obale prema otvorenom moru: stjenovito tlo, pijesak, pa mulj Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  45. Pitanja za ponavljanje • Što su oceani? Koje vrste mora poznaješ? • Kako dijelimo životni prostor u moru? • Što je pelagijal i kako ga dijelimo? Koje su karakteristike neritičke provincije? Koje su karakteristike oceanske provincije? • Što je bentosko područje i kako njega dijelimo? Koja je najznačajnija stepenica bentoskog područja i zašto? Što su edafički čimbenici? • O čemu ovise karakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu? Navedi tri tipa morskog dna i njihov raspored po stepenicama bentala? • O čemu ovisi život organizama na velikim dubinama? • Kako se dijeli litoralni dio bentoskog područja? Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  46. ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE… Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  47. Vertikalna podjela pelagičkog područja: 1. Epipelagička zona do 200 m dubine 2. Mezopelagička zona od 200-1000m 3. Batipelagička zona od 1000-4000 m 4. Abisopelagička zona 4000-6000 m 5. Hadopelagička zona ispod 6000 m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  48. Podjela oceanske provincije prema Longhurst (1995):1. polarno područje (P)2. područje zapadnih vjetrova (W)3. područje pasata (T) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  49. Čestice se prema porijeklu dijele na: terigene i pelagičke Terigeni sedimenti (38%) nastaju erozijom kopna i, a u more ih donose rijeke, ledenjaci ili valovi odronjavanjem obale • talože se na kontinentskoj podini i kontinentalnom slazu te tvore pijesak plitkih voda, obalni mulj bogat silicijem i mulj dubljih područja crvene, zelene i plave boje koja ovisi o količini pojedinih komponenata • 2/3 terigenog sedimenata sadrže mineralne čestice uglavnom silicijeve spojeve a samo mali postotak je organskog porijekla (nastaje raspadom koralja) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

  50. Pelagički sedimenti (62%) nalaze se dublje od kontinentskog slaza i sastoje se od finih čestica mulja različitog porijekla: • do dubine od 6000 m ostaci uginulih organizama čine više od 30% težine sedimenata • do 4000 m u sedimentu se nalaze karbonatni skeleti, a od 4000 do 6000 m na svim oceanskim dnima prevladavaju silicijevi skeleti (zbog povišenog hidrostatskog tlaka kalcijev karbonat se lako topi) - nazivaju se po onim organizmima čijih ostataka ima najviše: radiolarijski mulj, globigerinski mulj itd. • ispod dubine od 6000 m količina organskog materijala je zanemariva i sedimenti su, uglavnom, anorganskog porijekla, kao što je npr. crvena glina koja prekriva 40% oceanskih površina na velikim dubinama Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić

More Related