1 / 30

Nuklearna fizika

Nuklearna fizika. Predavanje 5 Radioaktivni raspadi. dr.sc. Nikola Godinović. Sadržaj. Što je beta raspad Slaba sila Q-vrijednost kod beta raspada Fermijeva teorija beta raspada Narušenje pariteta. Beta emiteri.

deanna
Download Presentation

Nuklearna fizika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nuklearna fizika Predavanje 5 Radioaktivni raspadi dr.sc. Nikola Godinović

  2. Sadržaj • Što je beta raspad • Slaba sila • Q-vrijednost kod beta raspada • Fermijeva teorija beta raspada • Narušenje pariteta

  3. Beta emiteri • Pri beta raspada jezgra emitira elektron/poziron i anineutrino/neutrino i tako prelazi u stabilniju konfiguraciju.

  4. Primjeri beta raspada • Slobdni neutron prelazi s vremenom poluživota od 13 minuta u proton pri čemu se emitira elektron i antineutrino: n->p+e- +

  5. Beta raspad/Slaba sila • Beta raspadom upravlja slaba sila • Konstanta vezanja GF=1.43584(3) 10-62 Jm3=1.16637 10-11 (ħc)3MeV-2 • Kvanti polja: Vektorski bozoni W , Zo, • mWc2=80,9 1,4 GeV, mZoc2=91,9 1,8 GeV. • Slaba sila je oko 10-15 slabija od jake nuklearne sile.

  6. Beta raspadi • Jezgre čiji Z nije stabilan za dani A mogu primijeniti Z i dostići stabilnost preko tri beta procesa: • : (Z,N)->(Z+1,N-1)+e+*, • n->p+ )+e+* • +:(Z,N)->(Z+1,N-1)+e++ • p->n+e++ • Uhvat elektrona (EC; Electron Capture): • p+e->n+

  7. Q-vrijednost • Procesi su mogući kad je Q>0. Energija kod beta procesa varira od E<1MeV do više od 10 MeV. Postoji samo nekoliko pozitron emitera

  8. Beta raspad i neutrino • Za razliku od alfa-raspada kod kojeg jezgra emitira alfa zraku točno određene energije, kod beta-raspada emitiraju se elektroni s kontinuiranom raspodjelom energije od 0 do Emax? • Zagonetka, koja je upućivala da jedna od temeljnih zakona očuvanja, zakon očuvanja energije ne vrijedi kod beta raspada. • Pauli 1931 postulira da se u beta raspada emitira još jedna čestica koje je neutralna i tako slabo međudjeluje s materijom da je ne opažamo ali zato odnese upravo toliko energije koliko na se čini da je izgubljeno pri beta raspadu. Problem je i očuvanje angularnog momenta. • Fermi je tu česticu nazvao neutrino. Pauli: neutrino ima spin ½, nema naboja ni mase

  9. Fermijevo zlatno pravilo Vjerojatnost prijelaza ovisi o jačini vezanja između početnog i konačnog stanja (matrični element Mif) i broju načina na koji se prijelaz može dogoditi tj. gustoći konačnih stanja

  10. Fermijeva teorija beta raspada (1) Konstanta raspada prema Fermijevu pravilu, dN/dEo – broj stanja konačnog sistema po jedinici ukupne energije Eo Matrični element Mif, GF-konstanta vezanja, Fermi pretpostavio najjednostavniji oblik, jakost vezanja konstantna! Coulmbov faktor – opisuje utjecaj Coulmbove sile na elekton/pozitron. Broj stanja s momentom iz područja p i p+dp.

  11. Fermijeva teorija beta raspada (2)

  12. Fermijeva teorija beta raspada (3) • Teorijski izraz za raspodjelu količine gibanja elektrona odnosno pozitrona kod beta raspada i usporedba s mjernim podacima.

  13. Kurie dijagram vs. Ee • Usporedba teorijskog izraza za spektar količine gibanja elektrona pozitrona u beta raspadu i izmjerenog spektra omogućuje: • Provjeru teorijskog modela beta raspada • Saznati je li proces dopušten ili zabranjen • Naći vrijednost matričnog elementa Mif . odnosno Fermijeve konstante vezanja GF, tj. jakost slabe sile P(p)/(F(Z,E)p2)

  14. Kuriev dijagram P P

  15. Kuriev dijagram i masa neutrina

  16. Kuriev dijagram • Dobro slaganje teorije i i eksperimenta

  17. Kuriev dijagram i masa neutrina • Beta raspad tricija se korisdti da se postavi gornja granica na masu neutrina.

  18. Ukupna vjerojatnost prijelaza • Izraz daje vjerojatnost prijelaza u sekundi po jedinici količine gibanja za dopuštene prijelaze: • Ako gornji izraz integriramo po p od 0 do pmax dobit ćemo izraz konstantu raspada . • ft – vrijednsoti (comparative half-life) produkt poluživota i Fremijevog intervala

  19. ft-vrijednosti (usporedivo vrijme života) • ft-vrijednost beta-raspada: ovisi samo o nuklearnom matričnom elementu. Sva ovisnost o energiji, broju protona itd. ostala je u Fermijevom integralu. ft-vrijednosti za dozvoljene i zabranjene prijelaze razlikuju se za redove veličine. • Stoga se za karakterizaciju beta-prijelaza koriste log ft-vrijednosti. • Jednostavnim mjerenjem vremena poluživota možemo odrediti Mif ako pretpostavimo da znamo GF. • ft – omogućuje usporedbu beta raspada različitih energija koje onda možemo poredati po iznosu ft koji bi imali kad su energije raspada svima jednake, jer ft ovisi samo o matričnom elementu. • Moguće je odrediti GF ako znamo Mif. Tako za • O14->N14+e++: t1/2=72,5 s, Mif~1, f(Z,Eo)=42,8 ft=3102 s • G=1,4x10-63 Jm3 ~ 0,9x10-4 MeV fm-3

  20. Izborna pravila • Matrični element ovisi o valnim funkcijama stanja jezgre prije i poslije raspada. • Iz izmjerenih ft-vrijednosti možemo saznati kakvo je stanje jezgre. • Matrični element ( ) Mif 1. Kad je konačna v.f. identična početnoj v.f. Mif =1 a što se više razliku to je mani od 1, odnosno Mif=0 kad konačna v.f. f opisuje stanje jezgre s spinom jezgre ili parnošću jezgre koji nije jednak spinu i parnosti početne jezgre opisane v.f. i.

  21. Izborna pravilaza β-raspadeFermijevogtipa: • Fermijevi prijelazi idu između izobarnih analognih stanja. Jedina razlika izmeđupočetnog i konačnog stanja => proton zamijenjen neutronom ili obratno. • I=0 (spin početne i konačne jezgre isti) • =0 (nema promjene parnosti jezgre) • Ako je jedan od pravila nije zadovoljen neće se destiti raspad u skladu s Fremijevom teorijom. • Fermijeva teorija ne dopušta da emitirane čestice imaju angularni moment. • Kad su stanja suprotnog pariteta integrand je neparan i doprinosi od x,y,z i –x,-y,-z se poništavaju, te je Mif=0

  22. Izborna pravilaza β-raspade Gamow-Tellertipa: • Gamow i Teller razvili teoriju koja uzima u račun i spinove emitiranih čestica. • Izborna pravila za Gamow-Teller tipove beta raspada: • I=0,±1 (zabranjeno Ii=0 ->If=0) • =0 (nema promjene parnosti jezgre) • Ako dvije čestice emitirane u beta raspadu imaju paralelne spine a koji su ½ onda se spin jezgre može promijeniti za ±1. • I=0 je moguć prema Gamow-Tellerovim pravilima jer emitirane čestice odnesu jednu jedinicu angularnog momenta a jezgra promijeni svoju orijentaciju u prostoru ali ne promijeni iznos spina. Kad je spin početne jezgre 0 onda ovo nije moguće.

  23. Dozvoljeni (allowed) i zabranjeni (forbidden) prijelazi • I se može biti i veći od 1 ali tada emitirane čestcie moraju imati i orbitalni moment kako bi se ispoštovao zakon čuvanja angularnog momenta. • Ovakvi prijelazi se nazivaju zabranjeni (forbidden) njihova brzina raspada je znatno manja nego što je dozvoljenih procesa koji zadovoljavaju Fremijeva ili Ganow-Tellerova izborna pravila. • Brzina raspada opadne i za 1000 puta za svaku jedinicu orbitalnog angularnog momenta koju odnesu čestice.

  24. Svojstva slabe sile • Slaba sila je najmanje “uočljiva” od 4 sile koje upravljaju svim procesima u svemiru (gravitacijska, elektromagnetska, jaka i slaba sila). • Raspad H3 u He3 ima u biti identične v. f. početnog i konačnog stanja. • ft=1,2x103 s, Mif=1 • GF=10-63 J m3 , ako podijelimo GZ s volumenom jezgre (10-14 m)3 dobijemo oko 10-7 MeV. Kako Gf ulazi s kvadratom u mjerljive veličine, kao npr. ft, proizlazi da je slaba sial oko 10-14 puta manja od jake sile. • Doseg slabe sile je jako malo manji o dimenzija jezgre. Interakcija neutrina s materijom je jako mala. Neutrini mogu proći kroz olovo debljine 100 svjetlosnih godina

  25. Neutrini • 1952+3 Reines i Cown detekorali neutrine u reakciji • Danas znamo da neutrini imaju masu, SuperKamiokande • Neutrinska astronomija, zahtjeva detektore ogromnih volumena. Izvor nuklearni reaktor Detekcija sicitilacijskog svjetla

  26. Narušenje parnosti

  27. Nesačuvanje parnosti

  28. Zrclana simetrija

  29. Helicitet neutrina

More Related