Radovan vrana odsjek za informacijske znanosti filozofski fakultet u zagrebu
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 15

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu PowerPoint PPT Presentation


  • 98 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu. Uvod. Potreba : Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok

Download Presentation

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Radovan vrana odsjek za informacijske znanosti filozofski fakultet u zagrebu

Radovan Vrana

Odsjek za informacijske znanosti

Filozofski fakultet u Zagrebu


Radovan vrana odsjek za informacijske znanosti filozofski fakultet u zagrebu

Uvod

  • Potreba :

    • Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku

    • Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok

  • Informacijska i komunikacijska tehnologija svojim karakteristikama i brzim razvojem u ovome trenutku ne jamči dostupnost objavljenih radova na dulji rok

  • Parcijalno rješavanje trajne pohrane znanstvenih radova u repozitorijima akademskih ustanova, koji se po svojim tehničkim ali i drugim karakteristikama mogu međusobno znatno razlikovati


Funkcije znanstvenog komuniciranja

Funkcije znanstvenog komuniciranja

  • Tri važne funkcije znanstvenog komuniciranja (Christine Borgman, 2007):

    • Potvrda (eng. legimitization) kvalitete rada znanstvenika,

    • Diseminacija (eng. dissemination) rezultata znanstvenog rada i

    • Pristup, očuvanje i skrb (eng. access, preservation and curation) rezultata znanstvenog rada i podataka na temelju kojih su pojedini znanstveni radovi nastali


Funkcije znanstvenog komuniciranja1

Funkcije znanstvenog komuniciranja

  • Pristup, očuvanje i skrb:

    • Razni aspekti koji osiguravaju pristup, poput povezanosti na računalnu mrežu (i Internet), društveni, tehnički i pravni aspekti očuvanja,

    • Skrb za digitalne dokumente kako bi ostali trajno dostupni,

    • Očuvanje softvera kojim su ti dokumenti nastali,

    • Pronalazak ustanova koje će na sebe preuzeti odgovornost za očuvanje i skrb o znanstvenim radovima


E znanost

E-znanost

  • Umrežena znanost koju pokreću podaci tj. skup alata i tehnologija koje pružaju podršku suradničkoj umreženoj znanosti

  • Prikupljeni i organizirani podaci omogućavaju njihovo ponovno korištenje

  • Temelj e-znanosti: podaci kao izlazna vrijednost istraživanja i ulazna vrijednost novih istraživanja i učenja!


E znanost1

E-znanost

  • Povezivanje podataka i objavljenih radova omogućava suradničko istraživanje s uporištem u istim podacima

  • Potrebno je ustanoviti jasne veze između podataka i radova nastalih na tim podacima

  • Problemi:

    • Zastarijevanje uređaja (računala) na kojima su ti podaci pohranjeni,

    • Promjena i zastarijevanje datotečnih formata u kojima su podaci zapisani što ih čini nečitljivim,

    • Zastarijevanje softvera

    • Nemar znanstvenika koji svršetkom istraživanja ne vode brigu o podacima koji su im bili od koristi tijekom nastanka znanstvenog rada= potreba za dugotrajnom pohranom i pristupom pohranjenim podacima i znanstvenim radovima


E znanost2

E-znanost

  • Lakoća kojom digitalna informacija može biti stvorena, kombinirana s iznimno velikim povećanjem računalne snage i mrežnom propusnosti dovela je do ogromnog povećanja količine podataka (Hockx-Yu, 2006)

  • Količina znanstvenih podataka koje stvaraju znanstveni projekti potpomognutim instrumentima toliko je velika da može biti snimljena i da se njome može upravljati jedino uz pomoć informacijske tehnologije(Borgman, Wallis i Enyedy, 2007)

  • Podatke se rijetko posebno organizira i pohranjuje

  • Izvjestan je nastanak distribuiranih repozitorija podataka kojima će biti potrebno upravljati (Hey & Hey, 2006)


Mogu nosti pohrane podataka i znanstvenih radova

Mogućnosti pohrane podataka i znanstvenih radova

  • Institucionalni repozitorij:

    • Digitalni arhiv rezultata intelektualnog rada koje su stvorili nastavnici, istraživačko osoblje i studenti određene ustanove i koji je dostupan krajnjim korisnicima unutar i izvan ustanove, s tek manjim preprekama u pristupu ili bez ikakvih prepreka (Johnson, 2002)

  • Sadržaj institucionalnog repozitorija:

    • Određuje ustanova

    • Znanstvene je prirode

    • Kumulativan je i trajan i

    • Otvoren i interoperabilan

  • Repozitorij čini softver digitalne knjižnice koji ima i mogućnost objavljivanja (Borgman, 2006)


Usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim asopisima

Usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim časopisima

  • Četiri važne funkcije časopisa (Prosser, 2005):

    • Registracija – autor rada želi osigurati priznanje da je on osoba koja provela određeno istraživanje ili došla do određenog otkrića

    • Certifikacija / potvrda – kroz recenzijski postupak se utvrđuje jesu li tvrdnje autora razumne

    • Upoznavanje drugih – istraživanje se komunicira prema autorovim kolegama

    • Arhiviranje – istraživanje se pohranjuje za budućnost

  • Slične funkcije u repozitorijima:

    • Registracija – pohranom rada u repozitoriju, istraživač polaže prava na određeni pronalazak

    • Upoznavanje drugih – oblikovanjem repozitorija prema OAI standardima, institucija osigurava da će drugi znanstvenici uz pomoć internetskih pretraživača moći pronaći pohranjeni rad.

    • Arhiviranje – institucija je odgovorna za dugoročno održavanje repozitorija i svih radova u njima koje su nastali radom članova te ustanove, što znači povratak brige o radovima u knjižničarsku zajednicu iz ruku komercijalnih nakladnika


Mogu nosti dugotrajne pohrane

Mogućnosti dugotrajne pohrane

  • Potrebno je postići 5 funkcijskih ciljeva (Wheatley, 2004):

    • Podatke je u repozitoriju potrebno održavati neoštećenima, ne smije ih se izgubiti ili zlonamjerno mijenjati

    • Podatke se mora moći pronaći, izdvojiti iz arhiva i ponuditi korisniku

    • Korisnik mora moći interpretirati i razumjeti podatke

    • Ciljevi 1, 2 i 3 moraju biti dugoročno ostvarivi


Mogu nosti dugotrajne pohrane1

Mogućnosti dugotrajne pohrane

  • Troslojni model podatak – informacija – znanje (Anderson, 2004), potreba za:

    • Automatskim upravljanjem podacima

      • Automatizirana pohrana i organizacija podataka i informacija u globalnoj distribuiranoj okolini

    • Automatiziranim stvaranjem i upravljanjem informacijama

      • Alati za opis podataka uz pomoć metapodataka koji opisuju zanimljiva svojstva podataka, te pohrana i organizacija informacija koje nastaju

    • Automatskim upravljanjem znanjem

      • Stvaranje repozitorija znanja uz pomoć alata temeljenih na logičkim, strukturalnim i proceduralnim pravilima koji mogu identificirati i izraziti odnose unutar i između podataka i informacija


Institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova

Institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova

  • Institucionalni repozitoriji mogu biti zamjena za visokokvalitetne komercijalne elektroničke časopise samo (Joint, 2006):

    • Ako su visoke kvalitete

    • Ako su dobro financirani i njima upravlja knjižnica

  • IR su još uvijek nedostatne zamjene uz dobrovoljno katalogiziranje koje obavljaju sami članovi akademske zajednice

  • Rješenje u financiranju knjižnica koje bi taj posao sasvim sigurno dobro obavljale


Digitalne knji nice podataka

Digitalne knjižnice podataka

  • Automatska podrška opisivanje podataka kako bi podatke bilo moguće lako identificirati, pronaći i kako bi bili dostupni u upotrebljivom obliku

  • Digitalne knjižnice znanstvenih podataka trebale bi uključiti sljedeće aktivnosti:

    • Specifikacije standardnog okvira komunikacije (poput XML-a) za komunikaciju i razmjenu metapodataka među članovima neposredne znanstvene zajednice i neposredne zn. zajednice i drugih

    • Specifikaciju semantičkog (značenje) i sintaktičkog (struktura) aspekta standardne sheme metapodataka za upotrebu među svih članovima neposredne znanstvene zajednice (Borgman, Wallis i Enyedy, 2007)


Digitalne knji nice podataka1

Digitalne knjižnice podataka

  • Implementaciju alata koji će članovima više zajednica omogućiti nadzor nad nastankom (manualnim, poluautomatskim i automatskim) metapodataka, kao i njihovu analizu te očuvanje podataka

  • Metapodaci pružaju neovisnost podataka tako da se sami podaci odvoje od arhitekture baze podataka i od analitičkog softvera i da se tako osigura dugovječnost podataka

  • Digitalne knjižnice moraju znanstvenicima omogućiti lako dokumentiranje i razmjenu podataka, u suprotnom znanstvenici to neće željeti raditi (nema poticaja):

    • Moraju uključiti mehanizme za stvaranje osobnih digitalnih knjižnica, podršku za označivanje vlasništva i podrijetla, razdoblje embarga na pristup i sigurnost


  • Zaklju ak

    Zaključak

    • Otvoreni pristup i institucionalni repozitoriji samo su još jedna faza u razvoju znanstvenog komuniciranja

    • Novi modeli znan. objavljivanja potpomognuti IKT još uvijek u razvoju

    • Rast zanimanja za IR i ostale vrste digitalnih repozitorija

    • Problemi: pravni, ekonomski, tehnički + dugoročna briga za sadržaj

    • Prijedlog da knjižnice u znanstvenim ustanovama preuzmu brigu o institucionalnim repozitorijima kako bi pohranjeni radovi i podaci istraživanja bili pravilno opisani, pohranjeni i kako bi im se pružila mogućnost dugotrajnog postojanja i korištenja


  • Login