1 / 22

KARTOGRAFSKA PISMENOST SLEPE DECE

KARTOGRAFSKA PISMENOST SLEPE DECE. Geografske karte. Kartografija - nauka koja izučava sadržaj, metode izrade i korišćenje geografskih karata. Geografska karta - prikaz geografskog, geološkog ili geopolitičkog dela Zemlje ili cele Zemlje.

davin
Download Presentation

KARTOGRAFSKA PISMENOST SLEPE DECE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KARTOGRAFSKA PISMENOST SLEPE DECE

  2. Geografske karte Kartografija - nauka koja izučava sadržaj, metode izrade i korišćenje geografskih karata. Geografska karta - prikaz geografskog, geološkog ili geopolitičkog dela Zemlje ili cele Zemlje. Geografska karta prikazuje objekte koji su van vizuelne (ili taktilne) percepcije učenika.

  3. Reljefna geografska karta – nastavno sredstvo

  4. Učenike I razreda treba naučiti • Da određuju i imenuje položaj stvari i objekata • Da se orijentišu u bližoj okolini • Da uoče i razlikuju osnovne geografske objekte Učenike II razreda treba naučiti • Da određuju i imenuju strane sveta • Da određuju položaj i imenuju osnovne geografske objekte, mesta i okoline • Da obrazuju pojmove naselje, selo i grad

  5. Učenici III razreda treba da steknu predstave i pojmove koji su u direktnoj vezi sa čitanjem geografske karte: • Shvatanje glavnih i sporednih strana sveta • Shvatanje reljefa kao izgleda zemljišta • Shvatanje tokova vode u prirodi • Shvatanje umanjenog predstavljanja objekata • Shvatanje vidika i vidikove linije

  6. Prvi časovi u školi posvećeni su orijentisanju na terenu u bližoj okolini.

  7. Sticanje prostornih predstava Obavljanje praktičnih radova povezanih sa orijentacijom učenika u bližoj i daljoj okolini - u kom pravcu i na kojoj približnoj udaljenosti se nalazi ulica, pošta, najbliža prodavnica; - obraditi pojmove bliže-dalje, šire-uže, uzbrdica, nizbrdica...

  8. Uvođenje učenika u razumevanje karte vrši se u III razredu. Osnovni pojmovi iz oblasti orijentacije u prostoru i izgled zemljišta kraja (I i II razred) su pretpostavka za prelazak na kartografsku pismenost.

  9. Veliki broj slepe dece nema usvojene osnovne geografske pojmove. Ne mogu neposredno upoznati geografske objekte i pojave (izlazak i zalazak sunca, liniju horizonta, siluete planina,kretanje nebeskih tela, pejzaže). Neophodno je obratiti posebnu pažnju na sposobnost opažanja i obrazovanja taktilno-prostorne sinteze i verbalno objašnjenje pojmova.

  10. Kartografsko opismenjavanje slepih Polazak od prirodnog predmeta, preko maketa do simbola na geografskim kartama. Taktilno pregledanje geografskih modela (niz manje složenih zadataka sukcesivnog karaktera koji doprinose organizaciji opažanja).

  11. Učenik upoznaje Opšte geografske pojmove, simbole koji te pojmove označavaju na karti. Čitati kartu znači: stvarati šeme, slike određene teritorije, odnosa kopna i vode, rasporeda i oblika kontinenata, okeana i mora, pravce pružanja planina, dubine mora i jezera, rečnu mrežu.

  12. Učenici mlađeg osnovnoškolskog uzrasta greše pri analizi reljefne karte jer ne koriste osnovne orijentire (vertikalnu i horizontalnu liniju). • Deca su zainteresovana za čitanje reljefne karte, ali je kod mlađih primećen brz zamor, dok su pokreti prstiju spori, nespretni i kruti. Manje figure preciznije opažaju u odnosu na veće.

  13. Činioci efikasnog korišćenja geografskih karata i trajnog zadržavanje usvojenih znanja: • kvalitetno i češće ponavljanje • topografski diktati • rešavanje geografskih zagonetki • intenziviranje etapa od reljefa do karte i od karte ka reljefu.

  14. Svi geografski elementi mogu se prikazivati na reljefnim geografskim kartama za slepe, ali u ograničenom broju.

  15. Vrste geografskih karata Osnovna podela prema veličini, sadržaju, tehnici predstavljanja simbola. Prema veličini: zidne i individualne. Prema sadržaju: fizičke(opšte) i tematske. Na fizičkim kartama prikazane su prirodne pojave, a na tematskim posebne oblasti izučavanja (klimatske, političke, industrijske, turističke, saobraćajne). Prema tehnici predstavljanja simbola: šematske (reljefne), maketne i izohipsne.

  16. Zidne karte su manje u upotrebi. Neekonomične u nastavi sa slepom decom.

  17. Individualne karte:rađene u tehnici vakumirane plastične folije. Veličina karata se kreće od 40x50cm do 70x80cm. Na manjim kartama nije moguće predstavitidovoljan broj simbola jer postaju nepregledne za taktilnu percepciju, na većim kartama učenik lako gubi orijentaciji. Preporuka: pojačati kontrast između pozadine i pojedinih detalja. Konture traba da budu uočljive, a simboli i nazivi jasno napisani.

  18. Šematske reljefne karte: Granice su prikazane reljefnom linijom i tačkom, rečni tokovi neprekidnom linijom, površina kopna u odnosu na vodene površine reljefno je uzdignuta. Nazivi važnijih geografskih simbola obeleženi su Brajevim pismom. Karta je dosta pregledna, ali korišćenjem ne stvaramo tačne predstave o visinskim razlikama i konfiguraciji reljefa.

  19. Maketne karte:planinski masivi prikazani su reljefno. Glavni gradovi su prikazani reljefnim kvadratićima. Prednosti su: deca dobijaju realnu sliku konfiguracije terena. Najčešće su prikazani samo reljef, reke, i glavni gradovi. Učenik mora da bude dobro pripremljen za rad na ovoj karti.

  20. Izohipsne karte: reljef zemljišta je prikazan pomoću reljefnih izohipsi. Okeani, mora i jezera predstavljeni su tačkastom teksturom, veći rečni tokovi reljefnim linijama, a glavni gradovi kružićima.

  21. Prednosti: rasterećenost od previše detalja i dobro predstavljanje visinskih razlika. Nedostaci (za mlađe učenike) - dosta su apstraktne, reljefne linije koje predstavljaju rečne tokove teško se diferenciraju od reljefnih izohipsi, prikaz visija ima malo sličnosti sa prirodnim izgledom reljefa.

  22. Tematske karte Nemaju prikazanu orografiju, već simbole za određenu temu. Ako radimo klimatsku kartu izbacujemo planinske masive, a klimatska područja pokrivamo simbolima za određenu vrstu klime. Osnovni kostur čine hidrografija datog prostora, veći gradovi i granice.

More Related