1 / 28

Laktacija i dojenje

Laktacija i dojenje. Pedijatar neonatolog dr Ljiljana Cota. Anatomija dojke. Dojka je simetrični parni organ, smješten na prednjoj strani grudnog koša. Normalnu veličinu dos ti že u dobi između šesnaeste i devetnaeste godine. .

dashiell
Download Presentation

Laktacija i dojenje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Laktacija i dojenje Pedijatar neonatolog dr Ljiljana Cota KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  2. Anatomija dojke • Dojka je simetrični parni organ, smješten na prednjoj strani grudnog koša. Normalnu veličinu dostiže u dobi između šesnaeste i devetnaeste godine. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  3. Dojku oblikuje žljezdano tkivo mliječne žlijezde (glandula mammaria) uloženo u vezivnu stromu i obloženo masnim tkivom. Mliječnu žlijezdu čini 10 do 20 alveotubuloznih žlijezda (lobi glandulae mammariae), od kojih svaka ima izvodni kanal (ductus lactiferi) koji se svaki posebno otvara na bradavici dojke. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  4. Fiziologija dojke • Dojka luči mlijeko i omogućava prehranu dojenčeta spregom niza hormona . • Estrogeni u pubertetu ciklično potiču rast strome i kanalića, kao i odlaganje masti koja povećava volumen dojke. Potpuni razvoj dojke događa se u trudnoći.  • Placenta u trudnoći luči velike količine estrogena, koji dovode do grananja i rasta sistema kanalića, povećanja strome i ulaganja masti. Na rast sistema kanalića uticaj imaju još najmanje četiri hormona: hormon rasta, prolaktin, glukokortikoidi suprarenalne žlijezde i insulin. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  5. Pod uticajemprogesterona rastu režnjići, alveole pupaju, a alveolarne ćelije poprimaju sekretorna obilježja. • Prolaktin koji luči hipofiza majke potiče lučenje mlijeka. Koncentracija mu se neprestano povećava od 5. sedmice trudnoće do porođaja. Pri porodu koncentracija prolaktina je 10 puta veća od normalne. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  6. Placenta na lučenje mlijeka utiče i lučenjem velike količine somatotropina koji djeluje blago laktogeno. Dojka do poroda izlučuje malene količine kolostruma koji za razliku od mlijeka ne sadrži masti. • Nakon poroda prestaje lučenje estrogena i progesterona, a počinje laktogeni efekt prolaktina, za što je potrebno,osim prolaktina, postojanje sekrecije i ostalih hormona majke, od kojih su najvažniji hormon rasta, glukokortikoidi nadbubrežne žlijezde i paratiroidni hormon. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  7. Laktacija • Kolostrum označava prvo mlijeko koje se proizvodi još od 6. sedmice trudnoće. • Njegova je glavna vrijednost zaštitna, novorođenom djetetu daje imunoglobuline i antitijela koji ga štite od infekcije. Kolostrum takođe pomaže pražnjenju crijeva novorođenčeta, tj. ispuštanju mekonija. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  8. Kolostrum je po količini prilagođen novorođenčetu. • Novorođenče jede malo i često pa preko kolostruma dobiva koncentrisanu hranu i zaštitu. • PRIJELAZNO MLIJEKOPrijelazno mlijeko je ono koje nastaje nakon kolostruma, a prije zrelog mlijeka. U njemu postepeno opada sadržaj ukupnih bjelančevina i imunoglobulina, a raste koncentracija masti, laktoze, hidrosolubilnihvitamina i ukupni sadržaj energije. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  9. ZRELO MLIJEKO • Zrelo mlijeko javlja se krajem prvog mjeseca dojenja. Energetska vrijednost kravljeg i zrelog majčinog mlijeka je ista. Majčino mlijeko nije isto na početku i na kraju podoja. Na početku podoja tzv. prvo mlijeko sadrži više vode i manje masti. Važno je da dijete isprazni dojku do kraja i tako dobije i masnoćom bogatije tzv. zadnje ili “skriveno” mlijeko veće energetske gustoće. • Prijevremeno prekidanje sisanja na jednoj dojci može dovesti do toga da dijete dobija samo tzv. prvo mlijeko i možda će zbog toga slabije napredovati. Povećana količina masti u tzv. zadnjem “skrivenom” mlijeku djeluje na smanjivanje apetita djeteta pa ono prestaje sisati. To bi mogao biti i mehanizam koji sprječava pretjerano debljanje djeteta koje se hrani na dojci. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  10. Majku koja doji treba razuvjeriti popularnih predrasuda da je zrelo mlijeko izgledom vodenije i prozirnije, “slabo” mlijeko. Ova zabluda dovodi često do nepotrebnog uvođenja flašicei postupnog prekidanja dojenja. Također je važno afirmisati činjenicu da je stvaranje mlijeka prvih 10-14 dana relativno oskudno i da se u to vrijeme teško može govoriti o premalo mlijeka. • Često pogrešno počinjanje dohranjivanja drugim vrstama mlijeka u tom ranom razdoblju kada se laktacija tek uspostavlja, dovodi do njezinog bržeg nepotrebnog prekida. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  11. Faktorikojiutičunarefleksotpuštanjamlijeka • POTIČU REFLEKS                       KOČE REFLEKSsisanje djeteta                                  strahpodraživanje bradavica                    umor • dječji plač                                        brigepogled na dijete                                iscrpljenost • samopouzdanje                                hladnoćatoplina                                              bol • psihička stabilnost                             pušenjeorgazam                                           alkohol KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  12. 10 koraka do uspješnog dojenja 1. IMATI ISPISANA PRAVILA O DOJENJU KOJIMA SE RUTINSKI KORISTI CJELOKUPNO ZDRAVSTVENO OSOBLJE.2. PODUČITI SVO ZDRAVSTVENO OSOBLJE VJEŠTINAMA POTREBNIM ZA PRIMJENU TIH PRAVILA.3. INFORMISATI SVE TRUDNICE O DOBROBITIMA DOJENJA I KAKO SE DOJI. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  13. 4. POMOĆI MAJKAMA DA POČNU DOJITI 1/2 SATA PO ROĐENJU DJETETA.5. POKAZATI MAJKAMA KAKO SE DOJI I KAKO DA SAČUVAJU IZLUČIVANJE MLIJEKA, ČAK I AKO SU ODVOJENE OD SVOJE DOJENČADI.6. NOVOROĐENČADI NE DAVATI NIKAKVU DRUGU HRANU ILI PIĆE VEĆ SAMO MAJČINO MLIJEKO, OSIM AKO TO NIJE MEDICINSKI OPRAVDANO. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  14. 7. PRAKTIKOVATI «ROOMING-IN» - OMOGUĆITI MAJKAMA I DJECI DA BUDU ZAJEDNO – 24 SATA DNEVNO.8. POTICATI MAJKE DA DOJE NA TRAŽENJE (NOVOROĐENČETA).9. NE DAVATI NIKAKVE UMJETNE DUDICE NI DUDE-VARALICE DJECI KOJA SE DOJE.10. POTICATI OSNIVANJE GRUPA ZA PODRŠKU DOJENJU I UPUTITI MAJKE NA NJIH PRI NJIHOVOM IZLASKU IZ BOLNICE. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  15. Uticaj dojenja na rast i razvoj djeteta • Dobrobit za zdravlje djece •             Humano mlijeko je jedinstveno i nezamjenjivo za prehranu dojenčadi. Isključivo dojenje je jedinstveni normativni model prema kojem se trebaju uspoređivati svi drugi alternativni načini ishrane s obzirom na rast, zdravstveno stanje, razvoj, te sve duge kratkoročne i dugoročne ishode. Osim toga nedonoščad hranjena ljudskim mlijekom dobiva dodatnu zaštitu, te ona ima povoljniji razvojni ishod od nedonoščadi koja se hrani umjetno. Iz istraživanja u nedonoščadi i donošene djece dokazane su slijedeće prednosti dojenja. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  16. Zarazne bolesti •             Istraživanjima u razvijenim zemljama te zemljama u razvoju, uključujući i populaciju srednje klase u razvijenim zemljama, dobijeni su snažni dokazi da ishrana ljudskim mlijekom smanjuje učestalost i/ili težinu mnogih zaraznih bolesti uključujući bakterijski meningitis, bakterijemiju, proljev, bolesti disajnih puteva, nekrotizirajući enterokolitis, upalu srednjeg uha, infekcije mokraćnih puteva, te kasnu sepsu u nedonoščadi. Osim toga je postneonatalna smrtnost u SAD-u smanjena za 21% u dojenčadi koja sisaju (studija 2007). KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  17. Ostale bolesti • U nekim je istraživanjima pronađeno smanjenje učestalosti sindroma iznenadne dojenačke smrti, kao i smanjenje učestalosti o insulinu zavisne (tip 1) i o insulinu nezavisne (tip 2) šećerne bolesti, limfoma, leukemije, Hodgkinove bolesti, debljine i prekomjerne tjelesne težine, hiperkolesterinemije, astme u starije djece i odraslih koji su bili dojeni u usporedbi s onima koji nisu bili dojeni. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  18. Neurorazvojni ishod • Dojenje je povezano s nešto boljim uspjehom na testovima kognitivnog razvoja. Dojenje tokom bolnih postupaka kao što su ubod lancetom za uzimanje krvi za novorođenački izbor ima analgetski učinak (smanjuje bol) u novorođenčadi. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  19. Važnost majčinog mlijeka 1. Kravlje mlijeko ima mnogo veći puferski kapacitet od majčinog, pa je za probavu iste količine kravljeg potrebna mnogo veća količina solne kiseline u želucu nego za probavu majčinog mlijeka. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  20. 2. Kravlje mlijeko sadrži veću količinu bjelančevina, a sastoji se od 85 procenata kazeina i samo 15 procenata laktalbumina, dok je u majčinom mlijeku taj odnos 35:65. Zbog toga se kravlje mlijeko označava kao kazeinsko, a majčino kao albuminsko. Kazein kravljeg mlijeka gruša se u želucu u grublje i visokoznije ugruške, pa se teže probavlja od proteina majčinog mlijeka, kojeg ima mnogo manje i koje se finije flokulira. 3. Masti iz kravljeg mlijeka su dobrim dijelom lako hlapljive masne kiseline: maslačna, kapronska i kaprilna koje nadražuju crijevo i izazivaju bržu peristaltiku, a ostale zasićene masne kiseline teže se probavljaju od dugolančanih nezasićenih masnih kiselina iz majčinog mlijeka. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  21. 4. U majčinom mlijeku ima više ugljikohidrata zbog čega je ono slađe. „bifidus faktor" koji je važan za rast bacilus bifidusa, za rast bifidus flore u crijevima, koja ih čuva od naseljavanja patogenim bakterijama. Taj efekt nemaju ugljikohidrati kravljeg mlijeka. 5. Smatra se da je visok postotak linolske kiseline u majčinom mlijeku uzrok veće otpornosti djece u prirodnoj ishrani. Dojenče već u prvoj sedmici života resorbuje 90 posto masti iz majčinog mlijeka, a samo 60 posto iz kravljeg mlijeka. Majčino mlijeko sadrži lipazu koja potpomaže razgradnju masti, dok je u kravljem mlijeku nema. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  22. 6. Kravlje mlijeko ima trostruko više proteina i minerala od majčinog mlijeka i oko jednu trećinu manje šećera. Osim toga, kravlje mlijeko je redovno kontaminirano, a majčino je sterilno. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  23. Učestalost i broj podoja • Američkoudruženjeopstetičaraiginekologa, Američkoudruženjedoktora porodične medicine, Svjetskazdravstvenaorganizacija, UNICEF imnogedrugeorganizacijepreporučujuisključivodojenje do prvih 6 mjeseciživota. Isključivodojenjedefiniše se kaoishranaženinimmlijekombezbilokakvihdodataka (nemadodavanjavode, sokova, mlijekakojenijeljudskogaporijekla, tedrugehrane), osimvitamina, mineralailijekova. Isključivodojenjepredstavljadobruzaštituprotivmnogihbolesti, tepovećavašansudadojenjetrajenajmanjetokomcijeleprvegodineživota. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  24. Novorođenčad bi trebala dojiti najmanje 8, a još bolje 10-12 puta (pa i češće) tokom 24 sata. Nije rijetko, da novorođene bebe katkad doje satima bez prekida (tkz. cluster feedings), a zatim spavaju i po nekoliko sati bez prekida. Ovi duži periodi dnevnog spavanja su u redu dok beba zadržava onaj minimalni broj od 8 podoja dnevno, ima najmanje 6 mokrih i 3-4 pokakane pelene dnevno, odnosno ako dobro napreduje. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  25. Praćenje rasta bebe koja doji • Novistandardi dječjeg rastaSZO iz 2008. godine • 0-4 mjeseca • 155 - 241 grama sedmično • (cca 664 - 1030 grama mjesečno) • 170 grama sedmično • (oko 730 grama mjesečno) • Za neke bebe prihvatljivo je i • 113-142 grama sedmično KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  26. 4-6 mjeseci • 92 - 126 grama sedmično • (oko 394 - 540 grama mjesečno) • 113 - 142 grama sedmično • (oko 480 - 608 grama mjesečno) • 6-12 mjeseci KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  27. 50 - 80 grama sedmično • (oko 214 - 342 grama mjesečno) • 57 - 113 grama sedmično • (oko 244 – 480 grama mjesečno) • Prosječna dojena beba će udvostručiti svoju težinu do 3. – 4. mjeseca, a većina beba do 6. mjeseca života. • Do godine dana prosječna dojena beba će povećati svoju porođajnu težinu za 2 ½ - 3 puta. KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

  28. Prihvatite Baby – Friendly inicijativu Dojenje predstavlja ugroženu ljudsku aktivnost, i potrebna mu je podrška cjelokupne zajednice da bi ponovo postalo ono što je nekad bilo. Vrijeme je stoga da prihvatite Baby – Friendly inicijativu! KC GAK Odjel fiziološke neonatologije Banja Luka

More Related